Vijesti iz ekonomije/privrede

[one]

neki vec nacionaliziraju svoje resurse
https://africa.businessinsider.com/loca ... blishments.

[one]

U današnjem važnom govoru, direktor Europske središnje banke (ECB) Piero Cipollone predložio je stvaranje europske glavne knjige, europske verzije Unified Ledger, za podršku tokenizaciji na tržištima kapitala. Istaknuo je izazove u stvaranju konvencionalne unije tržišta kapitala, uključujući potrebu za većim pravnim usklađivanjem. Direktor je istaknuo neke rizike u prelasku na digitalnu imovinu i tehnologiju distribuirane knjige (DLT). No umjesto da na tokenizaciju gleda kao na prijetnju, rekao je da bi EU trebala prihvatiti priliku za čisti rezultat za stvaranje Unije digitalnih tržišta kapitala. Govorio je na simpoziju Bundesbanke.

Europska knjiga
"Europska glavna knjiga mogla bi objediniti token verzije novca središnje banke, novca komercijalnih banaka i druge digitalne imovine na zajedničkoj platformi koja se može programirati", rekao je g. Cipollone. “U biti, ovo bi dovelo do razvoja T2S-a u infrastrukturu jedinstvenog financijskog tržišta za Europu temeljenu na DLT-u. Dok bi središnje banke osiguravale platformu ili 'tračnice' da tako kažem, sudionici na tržištu bi osiguravali sadržaj ili 'vlakove'.” T2S se odnosi na EU sustav plaćanja visoke vrijednosti koji se koristi za namiru transakcija vrijednosnih papira u novcu središnje banke.

Od svibnja Europska središnja banka koordinira DLT pokuse Eurosustava za veleprodajnu namiru korištenjem novca središnje banke. Sa 60 organizacija privatnog sektora koje sudjeluju, može se vidjeti razina interesa i angažmana. Iako EU-ov pilot-režim DLT-a, koji ublažava neke od trenutačnih zakona EU-a, postojeći operateri nisu prihvatili, prvi će startupi vjerojatno uskoro biti odobreni.

Ključni pokretač vjerojatnog pokretanja maloprodajnog digitalnog eura je gubitak suvereniteta nad sustavima plaćanja u korist Vise i Mastercarda. Ista motivacija vrijedi i za tržišta kapitala.

"Ako odugovlačimo dok druge jurisdikcije budu brže i stvarale bolja rješenja, mogli bismo vidjeti kako financijske aktivnosti migriraju drugamo, a privatni subjekti izvan EU-a preuzimaju dominantan položaj na europskim tržištima kapitala", rekao je g. Cipollone.

Govoreći o potencijalu za tokenizaciju i DLT, rekao je: „Ove tehnologije nemaju samo potencijal za povećanje učinkovitosti. Također bi mogli iz temelja preoblikovati samu strukturu financijskog posredovanja – sustav koji je ostao uglavnom nepromijenjen stoljećima.”

Rizici nedjelovanja
Direktor je istaknuo tri potencijalna rizika kretanja prema tokenizaciji financijskih tržišta. Napomenuo je da su do danas mnoge institucionalne inicijative bile usmjerene na izdavanje, posebice digitalnih obveznica. Proliferacija platformi za izdavanje već je istaknula sve veću fragmentaciju, više od trenutne fragmentacije između zasebnih središnjih depozitarija vrijednosnih papira (CSD). Koordinirani pristup mogao bi spriječiti ovu fragmentaciju.

Drugo, institucije žele koristiti gotovinu na lancu. Ako nema raspoložive gotovine središnje banke, koristit će tokenizirane depozite stabilnih kovanica.

Treći rizik više se odnosi na nepoznato. Tokenizirani vrijednosni papiri nose rizike svojstvene vrijednosnim papirima, ali bit će novih rizika. Neki rizici ovise o imovini namire. Spomenuo je rizike likvidnosti, a da se posebno nije osvrnuo na imovinu za namirenje koju podupiru fondovi tržišta novca, a koji bi mogli stvoriti povećanu volatilnost tijekom turbulentnih tržišnih razdoblja.

Uloga središnjih banaka je osigurati trajnu, a možda i povećanu ulogu novca središnje banke i promicati "snažna, stabilna i integrirana" tržišta kapitala.

Gospodin Cipollone spomenuo je izazov odabira tehničkog smjera. Usvajanjem jedne tehnologije, to će obeshrabriti istraživanje drugih tehnologija tijekom razdoblja inovacija. Stoga je alternativa poticanje interoperabilnosti između različitih mreža, uključujući postojeće. Ovo je fleksibilniji pristup, iako bismo primijetili da će žrtvovati neke učinkovitosti.

[one]

Unrealized losses at US banks are 7x higher than during the 2008 financial crisis.
https://pbs.twimg.com/media/GaNDI9AXEAA ... ame=medium

[panzer]

https://stav.ba/vijest/u-utrobi-bosne-i ... afte/29309

Izuzetno zanimljiv članak. Vrijedi pročitati.

[brzi]

https://www.index.hr/mobile/vijesti/cla ... ajnovije_m

"Win-win-win"?
Središnja točka je investicijski bonus, koji se u medijima naziva i "njemački fond". Trebale bi ga dobiti sve tvrtke, bez obzira na to jesu li obrtničke ili industrijski divovi. Svi bi oni trebali dobiti sredstva od deset posto za nova ulaganja. "


Kako se ono zove, državna pomoć?

[montypython]

https://www.index.hr/mobile/vijesti/cla ... ajnovije_m

"Win-win-win"?
Središnja točka je investicijski bonus, koji se u medijima naziva i "njemački fond". Trebale bi ga dobiti sve tvrtke, bez obzira na to jesu li obrtničke ili industrijski divovi. Svi bi oni trebali dobiti sredstva od deset posto za nova ulaganja. "


Kako se ono zove, državna pomoć?

Nama blokiraju gradnju ključne infrastrukture, bloka 7 jer je država "dala pomoć" u vidu bankovne garancije a to je "netržišno" (iako se ta bankovna garancija mogla dobiti od bilo koje banke i nije nikakva pomoć) a onda oni sami podijele stotine milijardi prave državne pomoći svakome. A i prije su dijelili iz vreće svojim energetskim gigantima čim su ovi zapali u krizu. Nama preporuče razdvajanje od uglja i zelenu tranziciju a oni sami otvore svoje termoelektrane koje su "zatvorili" i prave se kao da ništa nije bilo. Znači totalni šupljak, da ne kažem ono "Prije svega, opisuje zašto je stanje takvo i tko je za to odgovoran: Putinov napad na njemačku opskrbu energijom, američki ekonomski protekcionizam, agresivna kineska industrijska politika..."
Sve netačno, oni se sami razdvojili od ruske energije vlastitim sankcijama em time da su im saveznici (a možda i oni sami) raznijeli Nordstream a ne Rusi. Oni su sami sebe uništili "zelenom tranzicijom" a sad im svi drugi krivi za to. Oni sami počeli zatvarati i rušiti fabrike gdje su se proizvodila auta sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem (gdje su bili svjetski lider) i praviti džinovske pogone za električna i sad kad se to pokazalo kao promašaj vraćaju se nazad na SUS, ali kasno. Da ne pominjem ovo "agresivna kineska industrijska politika", to se nekad zvalo-konkurencija, ljudi proizvode bolje proizvode za manje para.
Ovaj "plan" meni zvuči kao fikcija, nemaju energije, imaju enormne plate i troškove socijalne politike, firme se gase i otpuštaju radnike jedna po jedna. Od čega će skupiti ta nova sredstva koja bi dijelili kad priliv u budžet ne raste nego pada? Jedino štampanjem para tj inflacijom. Do gorkog kraja. Treba li šta reći osim da je Habeck pisac dječijih knjiga.

[one]

Najveći europski proizvođač automobila, za kojeg se očekuje da će u srijedu izvijestiti o lošim rezultatima za treće tromjesečje, shrvan je padom tržišta automobila dok se konkurencija iz Kine pojačava.

Bloomberg je u ponedjeljak citirao izjavu Volkswagenove glavne radničke čelnice, šefice radničkog vijeća Daniele Cavallo, koja također sjedi u VW-ovom nadzornom odboru, a tri su tvornice predviđene za zatvaranje.

Cavallo je upozorio da bi deseci tisuća radnih mjesta mogli biti ukinuti, a preostali radnici mogli bi se suočiti sa smanjenjem plaća od 10 posto i skraćenim radnim vremenom.

"To znači izbacivanje još više proizvoda, količina, smjena i cijelih montažnih traka daleko iznad onoga što smo do sada već radili", rekao je Cavallo tvorničkim radnicima ranije danas, dodajući: "Ovo je izgladnjivanje, slabljenje na rate."



Cavallo je rekao da bi mjere rezanja troškova mogle ugroziti "desetke tisuća" radnih mjesta u Njemačkoj. Napomenula je da je Porsche već otkazao ugovor o proizvodnji i buduće planiranje modela u tvornici u Osnabrücku.

VW ima deset tvornica i zapošljava 300.000 radnika diljem Njemačke, gospodarske sile u bloku. Potencijalni gubitak posla za radnike VW-a dolazi usred brojnih upozorenja o profitu posljednjih mjeseci i rastućih sindikalnih sukoba.

Opsežno smo izvještavali o strašnoj situaciji koja se odvija u VW-u:

[brzi]

prije par dana prilog na temu VW-a. Prodaja ne ide ali šefovi se ne odriču bonusa pa su tužili VW. Uglavnom jako puno povlastica i primanja od radnika na traci pa do vrha i normalno da se ne može konkurisati.

[panzer]

Njemačka ljevičarka Sara Vagenkneht okrivila je za krizu koja se odvija u automobilskom gigantu " Volkswagen" nedostatke u ekonomskoj i energetskoj politici Vlade.


"Vjerujem da zaposleni ne bi trebalo da trpe posljedice loših menadžerskih odluka. To uključuje neuspjelu energetsku i ekonomsku politiku savezne vlade. Uostalom, ova `koalicija semafora` je u velikoj mjeri odgovorna za nevolje njemačke automobilske industrije: sankcije Rusiji, koje dovode do rasta cijena energije, napuštanje motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, što prijeti da uništi napredovanje u znanju i kriminalno zanemarivanje infrastrukturnih investicija i prenaglašene promjene u transportnoj politici", rekla je ona na društvenim mrežama.

Prema njenim riječima, kriza " Volkswagen” je predznak industrijskog propadanja Njemačke, što vlada nikako ne vidi, prenosi Srna.

"Da bismo sačuvali konkurentnost Njemačke kao industrijskog regiona i spriječili gubitak stotina hiljada radnih mjesta, konačno nam je potreban povratak jeftinoj energiji i masivna ulaganja u našu slabu infrastrukturu", istakla je ona.

Šef radničkog savjeta "Volkswagena" Danijela Kavalo najavila je početkom sedmice planove za zatvaranje tri njemačke fabrike kako bi se smanjili troškovi, što bi moglo da utiče na desetine hiljada radnih mjesta. "Volkswagen" zapošljava oko 120.000 ljudi u svojih 10 fabrika u Njemačkoj.

Izvršni direktor Oliver Blume povezao je mere uštjede sa povećanom konkurencijom u Evropi i opadajućom konkurentnošću Njemačke, sa otpuštanjima koja bi mogla da počnu u julu 2025.

Kao odgovor, sindikati "Volkswagen" zaprijetili su štrajkovima.

[KingPoint]

https://financije.hr/99-najuspjesnijih- ... uca-osoba/

Prebacim tabelu u excel i sortiram dio "neto dobit". Evo malo d.d bar ovi sto se vrte na berzama ... Naziv pa neto dobit 2023. godine

1. “Telekom Srpske” a.d. Banja Luka; “Mtel” a.d. Banja Luka 338.688.467
2. MH “ERS” MP a.d. Trebinje 219.733.641
10. BH Telecom d.d. Sarajevo 48.003.561
15. HM Cement BiH d.d. Kakanj 37.068.367
27. “Integral inženjering” a.d. Laktaši 22.710.502
47. Bosnalijek d.d. 11.505.114
71. Energopetrol d.d Sarajevo 5.061.554