I
Članovi Uprave i Nadzornog odbora Addiko Bank AG pristali su na ponudu Nove ljubljanske banke i prodali svoje dionice u Addiku po ponuđenoj cijeni od 22 eura za dionicu.
Herbert Juranek prodao je 35.406 dionica za 778.932 eura, član Nadzornog odbora Frank Schwab 1.750 dionica za 38.500 eura, dr Kurt Pribil, predsjednik Nadzornog odbora 4.300 dionica za 94.600 eura,Tadej Krasovec, šef sektora za rizike i član Upravnog odbora 11.771 dionica za 258.962 eura, Thomas Wieser, član Nadzornog odbora 112 dionica za 2.464 eura, Edgar Flaggl, glavni finansijski direktor, član Upravnog odbora 10.893 dionica za 239.646 eura, Ganesh Krishnamoorthi, glavni službenik za tržišta i IT, član Upravnog odbora 31.089 dionica za 683.958 eura.
Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Približiće se milijardi KM do kraja godine
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini ostvario je u periodu januar-juni 2024. godine dobit od 463 miliona KM, pokazuju preliminarni podaci entitetskih agencija za bankarstvo.
Banke u Federaciji ostvarile su dobit od 336 miliona KM, što je 25,3 odsto više nego u istom periodu lani, kada je dobit bila 268,1 milion KM.
Re: Bankarski sektor
Nova Ljubljanska banka d.d. scrapped a plan to buy Vienna-based Addiko Bank after failing to persuade enough shareholders to tender their stock.
Addiko shareholders representing 36.4% of the shares had accepted the offer by end of the offer period, according to a statement published on Tuesday. That’s short of the 75% minimum that the Slovenian bidder had set. NLB first offered €20 ($22.23) per share of Addiko, but later boosted the price to €22.
Addiko has become one of the most sought-after acquisition targets in the region, with NLB, Agri Europe Cyprus Ltd. and Alta Pay Group all vying for stakes. Founded as the good bank of Austria’s failed Hypo Alpe-Adria Bank, Addiko provides consumer loans across the Balkans as well as retail banking services in Austria.
NLB was the most ambitious of the bidders and aimed at gaining a controlling stake in Addiko to help it expand in Croatia. NLB, which is based in Slovenian capital Ljubljana, has been keen to expand in the newest euro-zone member, but disputes between the neighboring nations have so far prevented it from gaining a foothold.
“NLB remains committed to further business development and delivering of its new business strategy, including possible other takeover opportunities,” Chief Executive Officer Blaz Brodnjak said in the statement.
https://www.bloomberg.com/news/articles ... age-europe
Addiko shareholders representing 36.4% of the shares had accepted the offer by end of the offer period, according to a statement published on Tuesday. That’s short of the 75% minimum that the Slovenian bidder had set. NLB first offered €20 ($22.23) per share of Addiko, but later boosted the price to €22.
Addiko has become one of the most sought-after acquisition targets in the region, with NLB, Agri Europe Cyprus Ltd. and Alta Pay Group all vying for stakes. Founded as the good bank of Austria’s failed Hypo Alpe-Adria Bank, Addiko provides consumer loans across the Balkans as well as retail banking services in Austria.
NLB was the most ambitious of the bidders and aimed at gaining a controlling stake in Addiko to help it expand in Croatia. NLB, which is based in Slovenian capital Ljubljana, has been keen to expand in the newest euro-zone member, but disputes between the neighboring nations have so far prevented it from gaining a foothold.
“NLB remains committed to further business development and delivering of its new business strategy, including possible other takeover opportunities,” Chief Executive Officer Blaz Brodnjak said in the statement.
https://www.bloomberg.com/news/articles ... age-europe
Re: Bankarski sektor
Sve ostale banke u FBIH su daleko ispod tako da su se prve tri profilisale.U svijetu korporativnog poslovanja, banke igraju ključnu ulogu u olakšavanju finansijskih transakcija, upravljanju sredstvima i podršci strateškim inicijativama. No, nisu sve banke jednako popularne među poslovnim subjektima. Dalje se bavimo analizom koje banke najviše koriste firme, odnosno koje banke imaju najveći broj otvorenih i aktivnih računa.
Najveći broj ovakvih računa je u UniCredit Bank d.d. Mostar i to 30.988 od 21.589 poslovnih subjekata, javlja Akta.ba.
Slijedi Raiffeisen banka sa 28.690 aktivna računa, preko koje posluje 24.154 firmi, zatim NLB Banka ad Banja Luka sa 25.695 aktivnih računa od 18.819 pravnih lica, te ASA Banka preko koje posluju poslovni subjekti sa 21.440 aktivna računa od 15.050 pravnih lica.
Re: Bankarski sektor
Isti je tempo u svim državama. Prije nekoliko dana bola je info da je dobit banaka u HR na polugodištu imala rast od oko 14%. Kod je 25 %. Imamo veći prostor za rast.Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima iznosili na kraju srpnja 23,2 mlrd. eura.
U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita iznosio je 10,9% (+2,3 mlrd. eura),
Re: Bankarski sektor
Prije dva dana neko ekonomista na HRT-u priča o stanju. Kaže potrošnja pada, pokazatelj rast poreskih prihoda je manji od inflacije. Realno ljudi imaju manje novca za potrošiti. I kod nas raste razlia imeđu uvoza i uzvoza. To se nadoknađuje kreditima ili doznakama iz inostranstva ali doznake nemaju takav rast.panzer wrote: ↑11 Sep 2024, 06:58Isti je tempo u svim državama. Prije nekoliko dana bola je info da je dobit banaka u HR na polugodištu imala rast od oko 14%. Kod je 25 %. Imamo veći prostor za rast.Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima iznosili na kraju srpnja 23,2 mlrd. eura.
U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita iznosio je 10,9% (+2,3 mlrd. eura),
Re: Bankarski sektor
"doznake" su bar za 30% od zvanične procjene.
Re: Bankarski sektor
I opet rast kamatnih prihoda. Kao i svuda u regionu najviše se uzimaju nenamjenski krediti koji imaju.i najveću kamatu.
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju jula ove godine iznosili su 25 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 208,4 miliona KM (0,8 posto), podaci su Centralne banke BiH.
Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 124,6 miliona KM (jedan posto), kod vladinih institucija za 78,2 miliona KM (6,9 posto) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,5 posto).
Re: Bankarski sektor
U drugom kvartalu 2024. godine neto procenat ukazuje da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, u odnosu na prethodni kvartal.
Došlo je do ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita kao i potrošačkih i nenamjenskih kredita u odnosu na prethodni kvartal.
U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u drugom kvartalu 2024. godine, kamatne marže, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.
Istovremeno, nije bilo promjene u pogledu udjela odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu u odnosu na prethodni kvartal.
Na osnovu pitanja o očekivanjima, banke predviđaju da će standardi za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu ostati nepromijenjeni u trećem kvartalu 2024. godine.
Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u trećem kvartalu 2024. godine.
Re: Bankarski sektor
Potez UniCredita da preuzme udio u njemačkom zajmodavcu Commerzbank postavlja pitanja o tome bi li dugo očekivano prekogranično spajanje moglo potaknuti više akvizicija i uzdrmati europski bankarski sektor.
Prošli tjedan UniCredit je objavio da je preuzeo 9% udjela u Commerzbank, potvrđujući da je polovica tog udjela stečena od vlade. Berlin je glavni dioničar Commerzbank otkako je ubrizgao 18,2 milijarde eura (20,2 milijarde dolara) za spašavanje zajmodavca tijekom financijske krize 2008. godine.
UniCredit je također izrazio interes za spajanje dviju banaka, a izvršni direktor talijanske banke Andrea Orcel rekao je za Bloomberg TV da su "sve opcije na stolu", navodeći mogućnost da ili ne poduzme daljnje korake ili kupuje na otvorenom tržištu. Commerzbank je dao mlak odgovor na prijedloge spajanja.
Ali analitičari su pozdravili potez UniCredita, posebno zato što bi povezivanje moglo potaknuti sličnu aktivnost u europskom bankarskom sektoru - koji se često smatra fragmentiranijim nego u SAD-u, s regulatornim preprekama i problemima naslijeđa koji stvaraju prepreke mega poslovima.
Do sada je tržište pozitivno reagiralo na potez UniCredita. Dionice Commerzbanka skočile su 20% na dan objave udjela UniCredita. Dionice njemačkog zajmodavca porasle su oko 48% do sada ove godine i dodale su još 3% u srijedu.
Ulagači cijene geografsko preklapanje dviju banaka, dosljednost u financijama i pretpostavku da je transakcija "suradničke" prirode, rekli su analitičari UBS-a, predvođeni Ignaciom Cerezom, u prošlotjednoj bilješci o istraživanju. Prema UBS-u, lopta je sada u dvorištu Commerzbank.
Analitičari iz Berenberga rekli su u prošlotjednoj bilješci da bi potencijalni dogovor o spajanju "trebao, u teoriji, imati ograničen učinak na planove raspodjele kapitala UniCredita." Rekli su da, iako postoji "strateška korist" u dogovoru, neposredne financijske koristi mogu biti skromne za UniCredit, s potencijalnim rizicima od prekograničnog sporazuma koji umanjuju dio koristi.
David Benamou, glavni investicijski direktor u Axiom Alternative Investments, pozdravio je Orcelovu odluku da preuzme udio u Commerzbanku kao "fantastičan potez" koji ima smisla zbog povećanja njemačkog tržišnog udjela koji bi dodijelio UniCreditu.
Kako je Commerzbank "promašila troškove u drugom tromjesečju [drugom kvartalu], trenutačno je na vrlo niskoj procjeni, tako da je trenutak [Orcel] uskočio vjerojatno jedan od najboljih trenutaka koje je mogao imati", rekao je Benamou za CNBC-jev "Squawk Box Europe ” prošli tjedan.
Na pitanje koliko je preuzimanje neizbježno u kratkom roku, Benamou je sugerirao da je moguće, rekavši da će "vjerojatno doći do toga."
Prema Arnaudu Journoisu, višem potpredsjedniku za ocjene europskih financijskih institucija u Morningstar DBRS, UniCredit je već na putu da postane vodeća banka u Europi.
Rekao je u srijedu za CNBC-jev “Street Signs Europe” da postoji “dvostruka logika” iza poteza UniCredita jer omogućuje talijanskom zajmodavcu pristup i njemačkom i poljskom tržištu gdje Commerzbank trenutno posluje.
"UniCredit je bio vrlo aktivan u posljednje dvije godine, radeći nekoliko ciljanih akvizicija... Dakle, ovo je sljedeći logičan korak", rekao je Journois.
UniCredit nastavlja iznenađivati tržišta s nekoliko zvjezdanih tromjesečnih dobitaka. Prošle je godine zaradio 8,6 milijardi eura (porast od 54% u odnosu na prethodnu godinu), također zadovoljivši ulagače putem otkupa dionica i dividende.
Analitičari se nadaju da će potez UniCredita potaknuti više prekogranične konsolidacije. Europski dužnosnici sve više govore o potrebi za većim bankama. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, primjerice, rekao je u svibnju u intervjuu za Bloomberg da je europskom bankarskom sektoru potrebna veća konsolidacija.
“Europske zemlje mogu biti partneri, ali još uvijek se ponekad natječu. Dakle, znam da sa stajališta EU-a - stajališta kreatora politike - postoji apetit za još većom konsolidacijom. Međutim, mislimo da postoji nekoliko prepreka koje to otežavaju, posebno na regulatornoj strani”, rekao je Journois za CNBC.
Prekogranično spajanje između UniCredita i Commerzbanka bilo bi preferiranije od domaćeg spajanja između Deutsche Bank i Commerzbank, prema Reintu Groppu, predsjedniku Hall Instituta za ekonomska istraživanja.
“Njemačkoj bankarskoj strukturi dugo je trebalo započeti proces konsolidacije. U biti, Njemačka još uvijek ima gotovo polovicu svih banaka u eurozoni, što je znatno više od njezina udjela u BDP-u. Dakle, svaki proces konsolidacije sada bi bio dobrodošao", rekao je Gropp za CNBC-jevu emisiju "Street Signs Europe" u srijedu.
Napomenuo je da je Commerzbank uvijek bila "veliki kandidat za preuzimanje" u njemačkom bankarskom sektoru jer su većina drugih banaka u zemlji štedionice koje ne mogu preuzeti privatne institucije ili zadružne banke koje su također teške mete preuzimanja .