Sve o investiranju

[NostradamusfromBandH]

.

[NostradamusfromBandH]

Pozdrav, novi sam član na ovom forumu. Imao bih par pitanja, pa ko je voljan dati neki savjet, odgovor...

Ima li smisla oročavati novac u banci, obzirom na male kamate? Vidim da MF banka ima najbolju kamatu na štednju 4%, ima li neko iskustva s ovom bankom?

Ima li neki bolji vid štednje/ulaganja tipa u etfove, ali na legalan način iz naše zemlje ili su ovi brokeri jedini način, ali oni imaju neke povelike provizije?

Dosta toga sam iščitao i informirao se... o zlatu, dionicama i sl. većinom je to orijentirano na strano tržištre, ali mi je malo nezgrapno i nejasno u kojem smjeru krenuti za uštedu/ulaganje, a da novac ne propada na tekućem računu samo tako.

Ako imate nekih savjeta, dobro bi mi došlo. Thanks

Sa kamatom od 4 posto ti si na gubitku! Zapravo gubis novac zbog inflacije.
Sindikalna potrosacka korpa za mjesec juli ove godine iznosi 2977 KM, a u julu prosle godine iznosila je 2827 KM, sto je rast od 5.3 posto. U julu 2019 sindikalna korpa je iznosila 1998 KM - rast od 49 posto. U 2011, korpa je iznosila 1569 KM - rast od 89 posto.

Agencija za statistiku tvrdi da je inflacija za godinu dana 2 posto. Agencija za statistiku kaze da su cijene u maju ove godine pale 0.2 posto u odnosu na mjesec ranije. SSS u sindikalnoj korpi tvrdi da su cijene u maju rasle za 0.7 posto.
Kome vjerovati? Agenciji za statistiku koja spominje godisnju inflaciju 2 posto ili potrosackoj korpi kod koje su cijene rasle 5.3 posto. Dovoljno se osvrnuti oko sebe i vidjeti da su cijene porasle blize 5.3 posto, nego 2 posto. Cijena npr. vekne hljeba je uduplana za 3 godine.
Vlastima je u interesu da prikazana inflacija bude manja, nego to zaista jest, jer to znaci isplata manjih penzija, manjih plata, socijale... koji su vezani za inflaciju.

Uz kamatu koja je manja od realne inflacije i opasnosti da ce se inflacija nastaviti, ne isplati se stedjeti u banci.

Razumijem ja to sve, ali taj novac svakako stoji na računu, znači da gubi još više na vrijednosti. Savjet za neki drugi vid štednje/investiranja? Mada sam poprilično prolistao i temu i educirao se, ali kad vidim ove provizije brokera nekako odustanem.

[SSenseiSS]

Pozdrav, novi sam član na ovom forumu. Imao bih par pitanja, pa ko je voljan dati neki savjet, odgovor...

Ima li smisla oročavati novac u banci, obzirom na male kamate? Vidim da MF banka ima najbolju kamatu na štednju 4%, ima li neko iskustva s ovom bankom?

Ima li neki bolji vid štednje/ulaganja tipa u etfove, ali na legalan način iz naše zemlje ili su ovi brokeri jedini način, ali oni imaju neke povelike provizije?

Dosta toga sam iščitao i informirao se... o zlatu, dionicama i sl. većinom je to orijentirano na strano tržištre, ali mi je malo nezgrapno i nejasno u kojem smjeru krenuti za uštedu/ulaganje, a da novac ne propada na tekućem računu samo tako.

Ako imate nekih savjeta, dobro bi mi došlo. Thanks

Sa kamatom od 4 posto ti si na gubitku! Zapravo gubis novac zbog inflacije.
Sindikalna potrosacka korpa za mjesec juli ove godine iznosi 2977 KM, a u julu prosle godine iznosila je 2827 KM, sto je rast od 5.3 posto. U julu 2019 sindikalna korpa je iznosila 1998 KM - rast od 49 posto. U 2011, korpa je iznosila 1569 KM - rast od 89 posto.

Agencija za statistiku tvrdi da je inflacija za godinu dana 2 posto. Agencija za statistiku kaze da su cijene u maju ove godine pale 0.2 posto u odnosu na mjesec ranije. SSS u sindikalnoj korpi tvrdi da su cijene u maju rasle za 0.7 posto.
Kome vjerovati? Agenciji za statistiku koja spominje godisnju inflaciju 2 posto ili potrosackoj korpi kod koje su cijene rasle 5.3 posto. Dovoljno se osvrnuti oko sebe i vidjeti da su cijene porasle blize 5.3 posto, nego 2 posto. Cijena npr. vekne hljeba je uduplana za 3 godine.
Vlastima je u interesu da prikazana inflacija bude manja, nego to zaista jest, jer to znaci isplata manjih penzija, manjih plata, socijale... koji su vezani za inflaciju.

Uz kamatu koja je manja od realne inflacije i opasnosti da ce se inflacija nastaviti, ne isplati se stedjeti u banci.

Razumijem ja to sve, ali taj novac svakako stoji na računu, znači da gubi još više na vrijednosti. Savjet za neki drugi vid štednje/investiranja? Mada sam poprilično prolistao i temu i educirao se, ali kad vidim ove provizije brokera nekako odustanem.

4% je odličan prinos za ulaganje skoro bez rizika. Nemoj slušati ove "nostradamuse" koji predviđaju bank run na sve banke u BiH i kolaps Agencije za osiguranje depozita. U takvom scenariju (ratno stanje) bi se raspala cjelokupna ekonomija BiH i naivno je misliti da bi se tada održala vrijednost domaćih dioničarskih kompanija. Ovdje mislim na vrijednost imovine i novčanih tokova a ne na cijenu dionica koje bi se u takvom scenariju svakako urušile. Ukratko, ulaganje i u depozite i u dionice unutar BiH nosi isti geopolitički rizik.

[Truba]

ako krene propast svijeta pare u šteku će ti uzeti naoružane bande
a oročene propadaju ko dionice
i na scenu stupaju sposobnosti preživljavanja

[montypython]

4% je odličan prinos za ulaganje skoro bez rizika. Nemoj slušati ove "nostradamuse" koji predviđaju bank run na sve banke u BiH i kolaps Agencije za osiguranje depozita. U takvom scenariju (ratno stanje) bi se raspala cjelokupna ekonomija BiH i naivno je misliti da bi se tada održala vrijednost domaćih dioničarskih kompanija. Ovdje mislim na vrijednost imovine i novčanih tokova a ne na cijenu dionica koje bi se u takvom scenariju svakako urušile. Ukratko, ulaganje i u depozite i u dionice unutar BiH nosi isti geopolitički rizik.

4 % bi možda bilo dobro u uslovima bez inflacije i ikakvih problema u svijetu ekonomskih i geopolitičkih. Nije problem za držanje na banci bank run ili samo bank run. Veliki balon je spreman za pucanje u SAD i Evropi a stradaće i banke s tim da su evropske u lošijem stanu od američkih a sve je povezano. Ali evo i da ne bude nikakvih problema te vrste tj potpunog kolapsa banaka. Prethodne godine imali smo inflaciju 6 % a prije toga 14%. 20 % za dvije godine. Pa su digli kamatne stope iu SAD i u Evropi i zaustavili to privremeno. Ali sad se to ponovo otpušta i sa malim zakašnjenjem novi val inflacije je gotovo siguran praćen sada i novim štampanjem para jer je ekonomija u krizi. Tako da ispada da je lako moguća i inflacija od 10 ili više %. Tih 4 % na štednji je ustvari oročena štednja je li tako i to na 3 godine. E sad treba zamisliti inflatorno okruženje gdje je sav svijet u oluji sa visokom inflacijom a tebi sredstva vezana i ne možeš i dignuti ne zato što je navala na banke nego zato što su ti sredstva oročena. A inflacije u toku tog 3 godišnjeg oročenja bude racimo 3% ove godine 7% druge I a 16% treće. Ne znam, kad sam ulažem i pogledam zadnjih nekoliko godina razno, nije bilo povrata manjeg od 50%, nekad 100 i više, u pojedinačni asset, makar čekao i par godina, sa izuzetkom možda JPESR ali u prosjeku je sigurno bar 15-20% godišnje. Sve raste po višoj stopi od 4%, treba samo pogledati nekretnine, zemlju, stanove, pa i dionice da ne spominjem zlato i sl. Recimo ti ako imaš 100 hiljada oročeno za 3 godine imaćeš s kamatama 112 hiljada ali će ti za kupovinu stana od 100 hiljada nakon te tri godine trebati ne više 100 nego 130 hiljada. Treba uvijek imati i nešto keša pri ruci ali držati fiat valute u fazi raspada oročeno u banci meni ne zvuči razumno. Ali to sam ja, nikom ne savjetujem ništa.

[montypython]

A što se tiče urušavanja vrijednosti svega, pa i dionica, u slučaju nekog većeg sloma, rata i sl tu treba napraviti veliku distinkciju između raznih vrsta dionica i valuacija istih. Jasno je da će u ponor pasti dionice na Nasdaqu poput Nvidije I sl sa valuacijama od P/E 100 I sl. Ali gdje će pasti JPESR koji je knjigovodstveno 100 KM a trguje se po 12? Šta god se desi brana i HE će ostati, neće nigdje pobjeći. Pogotovo jer da napraviš novu treba ti pola milijarde a sadašnja valuirana tržišno kao lupam, 70 miliona. S poda se ne može pasti. I naravno pretpostavljam da će u ratu i krizi opasti potražnja za Mercedesima, tašnama Luis Vuiton, šampanjcem I sl a za struju, brašno, ugalj, ulje čisto sumnjam. Oni koji su bili ovdje u ratu znaće o čemu pričam.

[SSenseiSS]

S obzirom da se raspituje o oročenom depozitu, pretpostavio sam da cilja na nerizično ulaganje. I dalje trvrdim da je 4% risk-free prinosa odlično u trenutnim inflacijskim uslovima, te kamatnim projekcijama za naredne 3-4 godine. Ne postoji 100% hedge protiv inflacije koji je risk-free. Za sve veće prinose, a koje navodiš kroz vlastita iskustva, mora se preuzeti dodatni rizik. Afinitet prema riziku i vremenski horizont ulaganja mora procijeniti sam (ako može) ili uz pomoć investicijskog savjetnika, a mi to nismo.

[Elkombar]

Sa kamatom od 4 posto ti si na gubitku! Zapravo gubis novac zbog inflacije.
Sindikalna potrosacka korpa za mjesec juli ove godine iznosi 2977 KM, a u julu prosle godine iznosila je 2827 KM, sto je rast od 5.3 posto. U julu 2019 sindikalna korpa je iznosila 1998 KM - rast od 49 posto. U 2011, korpa je iznosila 1569 KM - rast od 89 posto.

Agencija za statistiku tvrdi da je inflacija za godinu dana 2 posto. Agencija za statistiku kaze da su cijene u maju ove godine pale 0.2 posto u odnosu na mjesec ranije. SSS u sindikalnoj korpi tvrdi da su cijene u maju rasle za 0.7 posto.
Kome vjerovati? Agenciji za statistiku koja spominje godisnju inflaciju 2 posto ili potrosackoj korpi kod koje su cijene rasle 5.3 posto. Dovoljno se osvrnuti oko sebe i vidjeti da su cijene porasle blize 5.3 posto, nego 2 posto. Cijena npr. vekne hljeba je uduplana za 3 godine.
Vlastima je u interesu da prikazana inflacija bude manja, nego to zaista jest, jer to znaci isplata manjih penzija, manjih plata, socijale... koji su vezani za inflaciju.

Uz kamatu koja je manja od realne inflacije i opasnosti da ce se inflacija nastaviti, ne isplati se stedjeti u banci.

Razumijem ja to sve, ali taj novac svakako stoji na računu, znači da gubi još više na vrijednosti. Savjet za neki drugi vid štednje/investiranja? Mada sam poprilično prolistao i temu i educirao se, ali kad vidim ove provizije brokera nekako odustanem.

4% je odličan prinos za ulaganje skoro bez rizika. Nemoj slušati ove "nostradamuse" koji predviđaju bank run na sve banke u BiH i kolaps Agencije za osiguranje depozita. U takvom scenariju (ratno stanje) bi se raspala cjelokupna ekonomija BiH i naivno je misliti da bi se tada održala vrijednost domaćih dioničarskih kompanija. Ovdje mislim na vrijednost imovine i novčanih tokova a ne na cijenu dionica koje bi se u takvom scenariju svakako urušile. Ukratko, ulaganje i u depozite i u dionice unutar BiH nosi isti geopolitički rizik.

Istrazi malo vezu izmedju MF banke i Dodika. Istrazi kako se RS zaduzuje vani i kakve probleme ima u tome.
Da li MF banka nudi kamatu od 4 posto da bi od bankrotirane Vlade RS kupovala obveznice po 6 posto!?
Istrazi mogucnost da RS ne bude mogla placati dug.

[montypython]

...Afinitet prema riziku i vremenski horizont ulaganja mora procijeniti sam (ako može) ili uz pomoć investicijskog savjetnika, a mi to nismo.

Nismo, samo što bih ja prije prihvatio savjet razumnog i inteligentnog vlasnika piljare nego pompoznog "investicijskog savjetnika" u Armanijevom odjelu. Ili doktora nauka koji to predaje na fakultetu a lično nije u životu zaradio 10 eura van budžetske plate. Titulama i autoritetima nikad nisam previše vjerovao a nakon epizode s koronom nimalo. Ima li boljeg primjera nego naš guverner Centralne banke koji prodade toliko zlato uz tiradu kako isto ne donosi kamatu, da bi ono u dvije godine nakon toga poraslo skoro 50%. Da ne pominjem naše uvažene ekonomiste koji predlažu da struja bude najjeftinija onima koji je najviše potroše, ljekare koji su se polomili preporučujući masama čudotvorni lijek za koji se poslije sazna da ga niko nikad nije ispitao itd i sl. Ili ukratko ako neko hoće da investira mora sam shvatiti šta radi i upotrebiti logiku. Ili nikako.

[SSenseiSS]

Ili ukratko ako neko hoće da investira mora sam shvatiti šta radi i upotrebiti logiku. Ili nikako.

Ma naravno, razumijemo se.

Kad si već spomenuo prodaju zlata CBBiH, ima razlog zašto su to uradili. Iz kamata mogu finansirati tekuće troškove (plate, naknade, bonuse i slično). Sa druge strane gotovina koju dobiju od prodaje imovine koja je aprecirala (npr. zlato) mora ostati sa iste strane bilance rezervi i ne mogu je trošiti.