Elektroprivreda BIH

[beka26]

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) će 28. juna održati 15. redovnu sjednicu u 2024. godini.

Na XV redovnoj sjednici FERK-a bit će razmatran sljedeći dnevni red:

Usvajanje Zapisnika sa XIV redovne sjednice FERK-a održane 11.06.2024. godine;
Razmatranje i odlučivanje o Prijedlogu cijena za snabdijevanje krajnjih kupaca kod javnog snabdjevača JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo;

[panzer]

Odlukom se Elektroprivredi BiH daje prethodna sagrasnost za kreditno zaduženje kod EBRD-a u iznosu 25.100.000,00 EUR-a, s rokom otplate 10 godina uključujući i 2 godine grace perioda.

Realizacija projekta izgradnje FNE „Gračanica 1 i 2“, ukupne snage 2x22,5 MW, zajedno sa transformatorskom stanicom 110/20kV Gračanica, predviđena je na završenom odlagalištu RU „Gračanica“, u Općini Bugojno (katastarska općina Odžak), područje Srednjobosanskog kantona. Za izgradnju ovih objekata Elektroprivreda BiH je pribavila urbanističke saglasnosti od Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona.

A FNE Breza davno zaboravljena....

[panzer]

Trend apliciranja Korisnika za razvoj projekata iz reda OIE (vjetroelektrana i solarnih
elektrana) se nastavio i u drugoj polovini 2023, kao i u prvoj polovini 2024.godine. Na
interesovanje Korisnika nije uticalo ni značajno smanjenje otkupnih cijena električne energije
tokom 2023. godine.
Uvidom u Registar podnijetih zahtjeva korisnika za priključak na prenosnu mrežu 110, 220 i
400kV, koji izrađuje Elektroprenos BiH, vidi se da se, pored projekata upisanih u Registar
bilansiranih korisnika koji izrađuje NOSBiH (Tabela 7.1), a na osnovu Pravilnika o načinu
vođenju registra bilansiranih korisnika, u različitim fazama razvoja projekata iz reda OIE
nalazi:
- c-ca 2500 MW instalisane snage iz reda VE
- c-ca 8100 MW instalisane snage iz reda FNE.
Za razliku od prethodnih godina kada nije bilo realizacije projekata solarnih elektrana, u 2023.
godini priključena je prva fotonaponska (solarna) elektrana na prenosnu mrežu BiH – FNE
Petnjik instalisane snage 29,9 MW.
Trend priključenja fotonaponskih elektrana na prenosnu mrežu nastavljen je i u 2024. godini,
gdje su u drugom kvartalu 2024. godine priključene: FNE Zvizdan (28,5 MW), SE Bileća (55
MW) i FNE ECO-WAT I faza (57 MW).
Do kraja 2024.godine očekuje se puštanje u pogon i VE Ivan Sedlo (25 MW), VE Ivovik (84
MW), FNE Deling 29,75 MW, FNE Polog 1-8 (7,99 MW) i FNE Plavo sunce (20 MW). Sličan
trend priključenja FNE i VE može se očekivati i u 2025. godini, što sa integracijom OIE na
distributivnoj mreži, kao i integracijom OIE u susjednim zemljama, može potencijalno dovesti
do zagušenja u prenosnoj mreži, kao i usložnjavanja upravljanja prenosnim sistemom BiH sa
stanovišta regulacije sistema.
Kao rješenje, koje na srednjeročnom vremenskom horizontu, do značajnijeg investiranja u
prenosnu mrežu, može riješiti oba potencijalna problema, nameću se baterijski sistemi za
skladištenje električne energije.
NOSBiH je tokom drugog kvartala 2024.godine u saradnji sa Deutsche Gesellschaft für
Internationale Zusammenarbeit (GIZ) izradio studiju radnog naziva Operational Models for
Battery Energy Storage Systems in the Balancing Market of NOS BiH. Primarni cilj ove studije
je tehno-ekonomska procjena potencijala baterijskih sistema za skladištenje električne energije
u BiH u svrhe balansiranja EES BiH sa dodatnim integrisanim kapacitetom vjetra i sunca.
Studija je imala za cilj da procjeni ulogu baterijskih tehnologija za skladištenje električne
energije (BSS) u povećanju fleksibilnosti sistema i obezbjeđivanju sigurne integracije
obnovljivih izvora energije obezbjeđivanjem dodatnih balansnih rezervi. Izvršena je procjena
dodatne potrebe za balansiranjem, korištenjem satnih profila proizvodnje VE i SE u BiH za
perspektivno instalisanih 1500 MW solarne i 1000 MW vjetro energije.

Pored toga, studija je istražila mogućnosti stvaranja prihoda za BSS, posebno kroz učešće na
tržištu pomoćnih usluga. Procjenom potencijala prihoda BSS i analizom njihovih mogućnosti
u pružanju usluga primarne, sekundarne i tercijarne regulacije, studija je pružila uvid i
preporuke za optimizaciju primjene BSS u BiH, čime se pruža uvid u moguće modele za
integraciju BSS.
Rezultati studije biće naknadno prezentovani, a ovdje će se pomenuti da je za predviđeni
scenario integracije OIE, a na bazi dostavljenih podataka o satnim profilima proizvodnje VE i
SE u BiH, studija pokazala da je neophodno instalirati BSS instalisane snage 225 MW i
kapaciteta 450 MWh.
Iako to nije bio zadatak studije, pored pomenutih benefita u regulaciji sistema, jasno je da će
BSS u budućnosti imati značajnu ulogu u otklanjanju zagušenja skladištenjem električne
energije u periodima sa povećanom proizvodnjom i smanjenom potrošnjom i njenim
izmještanjem u periode sa manjom proizvodnjom i većom potrošnjom.

Baterije, nešto, besplatna struja, udar na građane......

[brzi]

Po trenutnim cijenama baterija skladistenje kosta vise od proizvodnje u TE.

[panzer]

Dva paralelna svijeta.
Tu su privatnici koji planiraju izgraditi 10.000 MW sa očekivanjem da njihovo ulaganje bude izuzetno profitabilno , tu je NOS koji preporučuje nekakve baterije od 600-700 MW, vrlo skupe tehnologije.

A na drugoj strani političari i narod koji bi krčmio trenutno jedini stabilan sistem čijim će rušenjem doći do totalnog haosa. I pojaviće se neka privatna firma kao spasilac.

[montypython]

Planiraju se solarne I već priključuju a još nije najjasnije (bar meni) ko će to otkupljivati i po kojoj cijeni. Ako je ovako kako to sad izgleda ne može se ni uloženo vratiti. Npr koliko će neko platiti privatnom vlasniku solarne elektrane u podne ako je u tom trenutku na berzi cijena npr - 20 eura (minus 20). Tj daju ti struju i još ti plate da je uzmeš. Ali ista priča i ako je npr nula ili 20 eura. Koji je motiv i zašto bi npr Elektroprivreda otkupljivala od vlasnika solara po višoj cijeni od te ekstremno niske koje ima na berzi u tom dijelu dana zbog hiprprodukcije? Tako gledajući solarne su potpuno neisplative I svako ulaganje u njih očigledno poslovno samoubistvo. Jedino ako se ne namjesti deal političara sa vlasnicima da im se plaća iz budžeta ili preko EP višestruko više npr da im se plaća u odnosu na neku prosječnu berzanska cijenu za taj mjesec zanemarujući da je u vrijeme kad solari proizvode cijena mnogo niža od prosječne dnevne. Dakle, ili svi vlasnici solara srljaju u propast ili mi ne znamo za neki podzemni deal kojim bi se od nekoga uzimalo da bi se davalo tajkunima.

[montypython]

Kako god da je, EPBiH se mora postaviti tako da ne može biti nikakva šema u kojoj ona otkupljuje od bilo koga uz bilo kakav gubitak. I ako ih nekako natjeraju da moraju otkupiti od domaćeg vlasnika solara po lupam 60 eura a na berzi tada ima kupiti po recimo 20, tih 40 ima da država nadoknadi EP. I naravno nikad ne smije otkupna od vlasnika solara biti viša od prodajne EP minus bar 15%.
Možda neko zna kako je sad ili kako se planira jer meni nije poznato?

[Sabur2]

Trebalo bi taj višak struje uskladišiti, a baterije su neisplative.
Ali siguran sam da bi gravitacione baterije ili vještačke akumulacije vode bile isplative, jer to napraviš jednom i trajaće duže od klasične baterije, a brda i vrtača nam ne fali.

[montypython]

Mislim da je za EPBiH (gledam čisto iz tog ugla) ludost ulagati i cent u solare, hiperprodukcija, što u Evropi što domaća, je ogromna, nikakvo realno ostvarivo skladištenje ne postoji a da nije ekstremno skupo i neće ga biti za naših života, sve ostalo je šuplja. Siguran sam da su ih natjerali iz EU na solare jer svakom iz struke je jasno da je to ludost. Ta ludost možda potraje još par godina a onda će se od njih odustajati kao od svake manije ali ko će onda skidati to đubre s brda i kud s tim punim teških metala i otrova? Čak i vjetroelektrane imaju više smisla. Prava stvar za EP bi bila i dalje TE (I tu se mora insistirati bez obzira na bilo kakve pritiske, mora neka od stranaka pokazati kičmu i mi moramo nešto tražiti a ne samo davati ustupke Evropi kao zadnji robovi). I naravno najbolje od svega HE, pogotovo reverzibilne, ne znam šta se tu čeka.

[Znatizeljni]

Misli da TE nemaju buducnost kod nas iz jednostavnog razloga sto nema ko da kopa ugalji. Nece niko u rudni vise. Prosla su vremena, danas imas izbor poslova po cijeloj evropi, niko vise nece trazit vezu da svoje dijete zaposli u rudnik, nego ce ga poslati na baustelu u Austriju gdje ce zaraditi 3-4 x vise. Prosla su vremena Alija Sirotanovica, danas svi zele da su gospoda.