Vijesti iz ekonomije/privrede

[beka26]

A sve ugalj nije nizasta?? A ovi izgleda znaju da jest, zato i imaju milione.

Time se potvrđuju poslovne veze Senada Džambića i Gordana Pavlovića, ali najvjerovatnije objašnjava i "pozajmica" koju je, prema medijskim izvještajima, Džambić dao Pavloviću za preuzimanje zvorničke Alumine.

Kako saznaje Indikator.ba Ingram je stekao 20 posto udjela u društvu Novi rudnik mrkog uglja "Miljevina" Miljevina, odnosno iskazano u kapitalu 3,68 miliona KM. Pavgorod Foča zadržava ostalih 80 posto društva.

Gordan Pavlović kazao je da mu je Džambić dao pozajmicu, ali poslovni odnos je ipak konkretizovan ustupanjem dijela vlasništva u rudniku Miljevina Džambićevoj firmi.

Novi rudnik Miljevina osnovan 2008. godine, imao je u 2023. godini prihod od 28,8 miliona KM i neto dobit od 3,28 miliona KM.

Inače, logo Binga je kodirani broj 33, pa sad znate kako je Seno onako uspješan.

[Elkombar]

A sve ugalj nije nizasta?? A ovi izgleda znaju da jest, zato i imaju milione.

Time se potvrđuju poslovne veze Senada Džambića i Gordana Pavlovića, ali najvjerovatnije objašnjava i "pozajmica" koju je, prema medijskim izvještajima, Džambić dao Pavloviću za preuzimanje zvorničke Alumine.

Kako saznaje Indikator.ba Ingram je stekao 20 posto udjela u društvu Novi rudnik mrkog uglja "Miljevina" Miljevina, odnosno iskazano u kapitalu 3,68 miliona KM. Pavgorod Foča zadržava ostalih 80 posto društva.

Gordan Pavlović kazao je da mu je Džambić dao pozajmicu, ali poslovni odnos je ipak konkretizovan ustupanjem dijela vlasništva u rudniku Miljevina Džambićevoj firmi.

Novi rudnik Miljevina osnovan 2008. godine, imao je u 2023. godini prihod od 28,8 miliona KM i neto dobit od 3,28 miliona KM.

Inače, logo Binga je kodirani broj 33, pa sad znate kako je Seno onako uspješan.

Za rudnik Miljevina nije proglasen javni interes od strane Vlade RS, ne vrsi se eksproprijacija zemljista, nego rudnik otkupljuje zemlju od privatnih vlasnika, malo po malo, slobodnom pogodbom i time postaje vlasnik zemljista. U slucaju eksproprijacije, zemlju od privatnih vlasnika otkupljuje Republika Srpska, po cijeni koju oni odrede, a onda ona tu zemlju daje pod koncesiju rudniku i mislim da u tom slucaju se treba otkupiti komplet zemlja u eksploatacionom polju rudnika, barem je tako bilo u slucaju rudnika Ugljevik kad su 2015 godine donijeli odluke da se u roku 5 godina otkupe 3 sela i preko 1000 hektara zemlje za sto treba vise para. Ugalj na maloj dubini i jeftina zemlja za otkup je vjerovatno ono sto je privuklo Bingo.

[Elkombar]

A sve ugalj nije nizasta?? A ovi izgleda znaju da jest, zato i imaju milione.

Time se potvrđuju poslovne veze Senada Džambića i Gordana Pavlovića, ali najvjerovatnije objašnjava i "pozajmica" koju je, prema medijskim izvještajima, Džambić dao Pavloviću za preuzimanje zvorničke Alumine.

Kako saznaje Indikator.ba Ingram je stekao 20 posto udjela u društvu Novi rudnik mrkog uglja "Miljevina" Miljevina, odnosno iskazano u kapitalu 3,68 miliona KM. Pavgorod Foča zadržava ostalih 80 posto društva.

Gordan Pavlović kazao je da mu je Džambić dao pozajmicu, ali poslovni odnos je ipak konkretizovan ustupanjem dijela vlasništva u rudniku Miljevina Džambićevoj firmi.

Novi rudnik Miljevina osnovan 2008. godine, imao je u 2023. godini prihod od 28,8 miliona KM i neto dobit od 3,28 miliona KM.

Inače, logo Binga je kodirani broj 33, pa sad znate kako je Seno onako uspješan.

Za rudnik Miljevina nije proglasen javni interes od strane Vlade RS, ne vrsi se eksproprijacija zemljista, nego rudnik otkupljuje zemlju od privatnih vlasnika, malo po malo, slobodnom pogodbom i time postaje vlasnik zemljista. U slucaju eksproprijacije, zemlju od privatnih vlasnika otkupljuje Republika Srpska, po cijeni koju oni odrede, a onda ona tu zemlju daje pod koncesiju rudniku i mislim da u tom slucaju se treba otkupiti komplet zemlja u eksploatacionom polju rudnika, barem je tako bilo u slucaju rudnika Ugljevik kad su 2015 godine donijeli odluke da se u roku 5 godina otkupe 3 sela i preko 1000 hektara zemlje za sto treba vise para. Ugalj na maloj dubini i jeftina zemlja za otkup je vjerovatno ono sto je privuklo Bingo.

Prije 2 godine rudnik je od jednog mjestanina kupio oko 40 duluma i kucu za oko 127 k. Prosle godine 2 kuce stalu i ostale pomocne objekte, zemlju i preko 1000 vocki 500k., a samu zemlju 3.2 KM/m2. Ove godine od 1 vlasnika kupio je 10 duluma za 35k, a od drugog vlasnika 21 duluma za 126k. A rudnik Banovici je placao 12 KM/m2, a neki su na sudu dobili 15, rudnik Pljevlja 8-9 eura. Dakle, 2-4 puta jeftinije rudnik Miljevina placa zemlju u slobodnoj pogodbi.

[montypython]

Veliki rast cijena gasa u Evropi zbog smanjene isporuke iz Norveške usljed ispada kapaciteta. Da nije ovo potaklo i rast cijena struje na berzi jer mnoge elektrane su na gas?
Sad se vidi koliko je sve to krhko kad čitava Evropa toliko ovisi o jednom isporučiocu. I ne bi me čudilo da se i ovdje "omakne" neki black swan događaj tipa Nordstream, pogotovo kad se počnu puniti LNG terminali pred grijnu sezonu.
https://www.baha.com/european-gas-soars ... internal=1

[one]

https://cdn.statcdn.com/Infographic/ima ... 32342.jpeg

[one]

Finternet je vizija višestrukih financijskih ekosustava koji se međusobno povezuju, slično kao internet. Cilj mu je osnažiti pojedince i tvrtke pomažući im da imaju potpunu kontrolu nad svojim financijskim životima. Primjena tehnologije značila je da se zadaci koji su nekoć bili skupi i dugotrajni, poput upućivanja telefonskog poziva u inozemstvo ili rezerviranja hotelske sobe u nepoznatom gradu, sada mogu obaviti pokretom prsta. Finternet ima za cilj donijeti isti napredak financijskim uslugama. Predviđamo sustav u kojem pojedinci i tvrtke mogu prenijeti bilo koju financijsku imovinu, u bilo kojem iznosu, u bilo koje vrijeme, koristeći bilo koji uređaj, bilo kome drugome, bilo gdje u svijetu. Financijske transakcije bile bi jeftine, sigurne i gotovo trenutne. I bili bi dostupni svakome.


Naše je polazište bilo zapažanje da je posljednjih godina došlo do procvata inovacija u financijskoj tehnologiji. To je dovelo do nekih važnih otkrića.

Programabilne knjige su jedan primjer. Ove digitalne platforme kombiniraju funkcije vođenja evidencije tradicionalnih baza podataka, koje se koriste za praćenje vlasništva financijske imovine, s pravilima i aranžmanima upravljanja potrebnim za ažuriranje baza podataka. Glavne knjige omogućuju "pametne ugovore". To su samoizvršne aplikacije koje mogu pokrenuti radnju, na primjer prodaju imovine, ako je ispunjen unaprijed određeni uvjet. Imaju mogućnost spajanja mnogih od tih automatiziranih transakcija zajedno, što je poznato kao "sastavljivost".

Tokenizacija je još jedan primjer. Tokeni su digitalna imovina koja postoji u programabilnim knjigama. Sadrže i informacije potrebne za jedinstvenu identifikaciju sredstava i njihovih vlasnika, te pravila i logiku koja upravlja njihovom upotrebom.

Uskoro bi moglo stići i više napretka. Posebno me ohrabruje transformativni potencijal umjetne inteligencije za financijski sektor. BIS će o tome imati više za reći kada u lipnju objavimo godišnje izvješće o gospodarstvu.
To je važno jer će prava vrijednost mnogih od ovih tehnologija i aplikacija doći tek kada se spoje u besprijekornu, međusobno povezanu mrežu. Uzmimo jedan primjer: tokenizirana imovina mogla bi drastično smanjiti oslanjanje na dugotrajne procese slanja poruka, kliringa i namire koji su uzrok tolikih troškova i kašnjenja u današnjem financijskom sustavu. Ali to će učiniti samo ako različiti tokeni imovine – uključujući tokenizirane oblike novca – postoje u istoj digitalnoj knjizi ili barem knjigama koje mogu besprijekorno komunicirati jedna s drugom. Slični "mrežni učinci" primjenjuju se na mnoge druge financijske inovacije.


Temeljna ideja našeg pristupa je imati financijski sustav koji se oslanja na razmjenu tokena u kontekstu objedinjenih knjiga. Posrednici bi olakšali trgovinu, ukrcavanje, ispuštanje i tokenizaciju imovine. Upravljanje tokenima obavljali bi različiti posrednici i vlasnici knjiga koji će biti dio sustava. Ključni postupci bili bi provjera autentičnosti strana (tko trguje), provjera vlasništva (tko ima što) i izlazne i ulazne rampe, jer su one ključne za integraciju sustava s ostatkom gospodarstva. Ukratko, tokeni i objedinjene knjige temeljene na programabilnim platformama omogućuju promjenu načina na koji bi se financijske transakcije provodile.

To će zahtijevati brojne građevne elemente.

Vidimo objedinjene knjige – programabilne platforme koje okupljaju svu financijsku imovinu potrebnu za dovršetak financijske transakcije – kao važno sredstvo za isporuku Finterneta. Opremljene tokeniziranom imovinom, te bi knjige drastično smanjile potrebu za dugotrajnim sustavima slanja poruka, kliringa i namire. Omogućili bi programabilne transakcije i uvelike pojednostavili procese usklađenosti. Ispunili bi – a možda i premašili – regulatorne i nadzorne standarde koji su potrebni u današnjem financijskom sustavu. Čineći to, otključali bi snagu tokenizacije, nudeći korisnicima veću brzinu, niže troškove i pouzdaniju uslugu.


Dvoslojni monetarni sustav – sličan ovome koji danas imamo – bit će još jedan važan gradivni element. Novac središnje banke predstavljat će prvi sloj, a novac poslovnih banaka drugi.

Namirenje u bilanci središnje banke krajnje je jamstvo konačnosti financijskih transakcija. Kao takav, veleprodajni tokenizirani novac središnje banke neophodan je temelj. Imat će sličnu ulogu kao rezerve u današnjem financijskom sustavu, ali nudit će poboljšanu funkcionalnost. Neke središnje banke također bi mogle razmotriti izdavanje

[montypython]

Šta je ekonomski plan Vlade do 2027?
https://www.klix.ba/biznis/finansije/st ... /240605096
U biti ništa konkretno, sve uopšteno i mutno ali ovaj dio za koji sam znao da MORA biti dio bilo kojeg obraćanja bilo kojeg zvaničnika zvuči mi kao neka mantra ili zakletva nekom novom bogu. Svaka, ali svaka ESG besmislica Klausa Schwaba i WEF mora se izreći, od zelene tranzicije preko digitalizacije do klimatskih promjena i inkluzivnosti. Volio bih samo da nam neko objasni šta znači npr inkluzivan rast u poreznim politikama.
Bilo bi smiješno da nije u pitanju horor. Samo me zanima kako je gospodarima uspjelo da natjeraju odrasle ljude da nameću kao prioritete stvari za koje do prije 2-3 godine ovi nisu ni čuli a neki od njih koji ih sad promovišu ne znaju ni sada šta znače. Je li u pitanju vrbovanje, ucjena, hipnoza...ili sve od navedenog?

"Među prioritetima je i postepeni prelazak na zelenu i kružnu ekonomiju, digitalnu transformaciju industrije i malih i srednjih preduzeća kroz uspostavu ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena. Porezne politike u srednjoročnom periodu bi trebale promovirati i održiv i inkluzivan rast na nivou FBiH i u svim kantonima i jedinicama lokalne uprave..."

[one]

Šta je ekonomski plan Vlade do 2027?
https://www.klix.ba/biznis/finansije/st ... /240605096
U biti ništa konkretno, sve uopšteno i mutno ali ovaj dio za koji sam znao da MORA biti dio bilo kojeg obraćanja bilo kojeg zvaničnika zvuči mi kao neka mantra ili zakletva nekom novom bogu. Svaka, ali svaka ESG besmislica Klausa Schwaba i WEF mora se izreći, od zelene tranzicije preko digitalizacije do klimatskih promjena i inkluzivnosti. Volio bih samo da nam neko objasni šta znači npr inkluzivan rast u poreznim politikama.
Bilo bi smiješno da nije u pitanju horor. Samo me zanima kako je gospodarima uspjelo da natjeraju odrasle ljude da nameću kao prioritete stvari za koje do prije 2-3 godine ovi nisu ni čuli a neki od njih koji ih sad promovišu ne znaju ni sada šta znače. Je li u pitanju vrbovanje, ucjena, hipnoza...ili sve od navedenog?

"Među prioritetima je i postepeni prelazak na zelenu i kružnu ekonomiju, digitalnu transformaciju industrije i malih i srednjih preduzeća kroz uspostavu ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena. Porezne politike u srednjoročnom periodu bi trebale promovirati i održiv i inkluzivan rast na nivou FBiH i u svim kantonima i jedinicama lokalne uprave..."

najbolje da pitas umjetnu inteligenciju ona ce odredjeno vrijeme svime upravljat i sve odgovore znat,mozda joj podignu i kip za zasluge umjesto kipa slobode.mislim kad si je zadnji put nesto upitao da si dobio ispravne odgovore samo sto je ona gledala malo ispred vremena

[brzi]

Šta je ekonomski plan Vlade do 2027?
https://www.klix.ba/biznis/finansije/st ... /240605096
U biti ništa konkretno, sve uopšteno i mutno ali ovaj dio za koji sam znao da MORA biti dio bilo kojeg obraćanja bilo kojeg zvaničnika zvuči mi kao neka mantra ili zakletva nekom novom bogu. Svaka, ali svaka ESG besmislica Klausa Schwaba i WEF mora se izreći, od zelene tranzicije preko digitalizacije do klimatskih promjena i inkluzivnosti. Volio bih samo da nam neko objasni šta znači npr inkluzivan rast u poreznim politikama.
Bilo bi smiješno da nije u pitanju horor. Samo me zanima kako je gospodarima uspjelo da natjeraju odrasle ljude da nameću kao prioritete stvari za koje do prije 2-3 godine ovi nisu ni čuli a neki od njih koji ih sad promovišu ne znaju ni sada šta znače. Je li u pitanju vrbovanje, ucjena, hipnoza...ili sve od navedenog?

"Među prioritetima je i postepeni prelazak na zelenu i kružnu ekonomiju, digitalnu transformaciju industrije i malih i srednjih preduzeća kroz uspostavu ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena. Porezne politike u srednjoročnom periodu bi trebale promovirati i održiv i inkluzivan rast na nivou FBiH i u svim kantonima i jedinicama lokalne uprave..."

https://ba.boell.org/bhs/zelena-tranzicija

Zamisli da u Njemackoj propagiras ukidanje automobilske industrije i prelazak na javni prijevoz.

[Elkombar]

Šta je ekonomski plan Vlade do 2027?
https://www.klix.ba/biznis/finansije/st ... /240605096
U biti ništa konkretno, sve uopšteno i mutno ali ovaj dio za koji sam znao da MORA biti dio bilo kojeg obraćanja bilo kojeg zvaničnika zvuči mi kao neka mantra ili zakletva nekom novom bogu. Svaka, ali svaka ESG besmislica Klausa Schwaba i WEF mora se izreći, od zelene tranzicije preko digitalizacije do klimatskih promjena i inkluzivnosti. Volio bih samo da nam neko objasni šta znači npr inkluzivan rast u poreznim politikama.
Bilo bi smiješno da nije u pitanju horor. Samo me zanima kako je gospodarima uspjelo da natjeraju odrasle ljude da nameću kao prioritete stvari za koje do prije 2-3 godine ovi nisu ni čuli a neki od njih koji ih sad promovišu ne znaju ni sada šta znače. Je li u pitanju vrbovanje, ucjena, hipnoza...ili sve od navedenog?

"Među prioritetima je i postepeni prelazak na zelenu i kružnu ekonomiju, digitalnu transformaciju industrije i malih i srednjih preduzeća kroz uspostavu ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena. Porezne politike u srednjoročnom periodu bi trebale promovirati i održiv i inkluzivan rast na nivou FBiH i u svim kantonima i jedinicama lokalne uprave..."

https://ba.boell.org/bhs/zelena-tranzicija

Zamisli da u Njemackoj propagiras ukidanje automobilske industrije i prelazak na javni prijevoz.

Sta je s elektricnim brodovima i elektricnim avionima? Hoce li oni biti zeleni i neko od tih zagovaraca sjesti u elektricni avion/ brod i uputiti se ka Americi ili Australiji!?