Povećanje investicija i potrošnje može potaknuti ekonomski rast i povećati potražnju za robom i uslugama, što može pridonijeti povećanju inflacije, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
"Međutim, s druge strane, kreditiranje može biti motor ekonomskog rasta, posebno kada se koristi za finansiranje produktivnih investicija koje povećavaju proizvodnju i produktivnost. U tom kontekstu, investicije mogu pomoći u povećanju ponude robe i usluga na tržištu, što bi moglo ublažiti inflacijske pritiske", kazao je Ražanica.
NN: Da li je smanjena kreditna aktivnost privredi i stanovništvu u prošloj godini i kakva su očekivanja za ovu godinu?
RAŽANICA: Ne možemo govoriti o smanjenju kreditne aktivnosti banaka, naprotiv, prema preliminarnim podacima, i u 2023. godini bilježimo nastavak pozitivnog trenda u kreditiranju, koji je primjetan u posljednjih nekoliko godina. Ukupni krediti domaćim sektorima dostigli su iznos od 23,5 milijardi KM, što je rast od 1,5 milijardi KM, odnosno 6,7%, u odnosu na prethodnu godinu. Analiziramo li strukturu kredita, primijetit ćemo dinamičan rast kredita u segmentu stanovništva, s povećanjem od 7,4%. Privatna preduzeća također su doprinijela rastu kreditnog portfolija s povećanjem od 6%, a javna preduzeća sa rastom od 1,5%. S druge strane, jedino bilježimo pad u kreditnom portfoliju sektora vlade, i to za 13 miliona KM, odnosno 1,15%.
Uprkos izazovima u privrednom sektoru, kreditiranje ostaje ključna komponenta finansijskog sistema, a pozitivan trend u kreditiranju stanovništva svjedoči o kontinuiranom interesu građana za finansijskim proizvodima i uslugama.
Budući da je kreditiranje jedan od generatora privrednog rasta, svjesni smo izazova i odgovornosti koji su stavljeni pred banke, i spremni smo u potpunosti odgovoriti potrebama tržišta.
NN: Djeluje da su banke u BiH spremne za kreditiranje većih investicija kojih u prethodnom periodu nismo imali. Da li su banke spremne da podrže veće investicije u Bosni i Hercegovini, te da li ih možemo očekivati u ovoj godini?
RAŽANICA: Spremnost banaka da podrže velike investicije može varirati u zavisnosti od različitih faktora, uključujući ekonomske uslove, političku stabilnost, regulativni okvir, rizike poslovanja i potencijalne povrate ulaganja.
Naš bankarski sektor je izuzetno stabilan, likvidan i dobro kapitaliziran. Kao takav, ispunjava sve preduslove kako bi bio u mogućnosti podržati ključne infrastrukturne projekte i investicije, pod uslovom da postoji interes investitora, ali i dobro osmišljeni i struktuirani projekti.
Banke se pri procjeni projekata koje finansiraju prvenstveno rukovode dobrim praksama u upravljanju rizicima koji iz takvog finansiranja proizlaze, vodeći računa da zaštite povjerioce čiji su depoziti uglavnom i izvor sredstava za finansiranje projekata.
Ukratko, banke su spremne i sposobne da odgovore svim potrebama našeg tržišta, što uključuje i finansiranje većih infrastrukturnih i investicijskih projekata, ali je glavna prepreka mali broj takvih projekata, ali i neadekvatna priprema i struktuiranost istih.
Ključno je uspostavljanje saradnje i koordinacija aktivnosti između sektora vlade, preduzeća i banaka kako bi se osigurala podrška za investicije i održiv ekonomski rast.
NN: Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo da uradi privreda da bi bila privlačnija bankama?
RAŽANICA: Postoji nekoliko ključnih stvari koje bi privreda mogla učiniti kako bi privukla veću pozornost banaka.
Prvo, transparentnost je ključna. Kada poslovni subjekti vode čiste i pouzdane finansijske evidencije, te redovno dostavljaju ažurirane izvještaje, to stvara osjećaj pouzdanja kod banaka. Također, snažan pravni okvir je bitan. Ako postoji stabilno pravno okruženje koje osigurava provedbu ugovora i brzo rješava sporove, to pruža bankama dodatnu sigurnost. Dalje, podrška malim i srednjim preduzećima je ključna.
Ti subjekti često su pokretači privrede, pa im pružanje olakšanog pristupa finansijskim uslugama i povoljnijih uvjeta kreditiranja može pomoći u rastu i razvoju. Integrirani pristup koji uključuje transparentnost, pravnu sigurnost i podršku malim i srednjim poduzećima može biti ključan u stvaranju privlačnijeg okruženja za banke i poslovnu zajednicu u cjelini. Kontinuirano ulaganje u obrazovanje uposlenih ključno je za stvaranje konkurentne i inovativne privrede.
Bolje obrazovani i kvalificirani radnici mogu povećati produktivnost i profitabilnost poduzeća. Promicanje inovacija, tehnološkog napretka i društvene odgovornosti su oblasti koje se u posljednje vrijeme zaista ističu kao ključni segmenti poslovanja koji privrednim subjektima omogućavaju da ostanu konkurentni kako na lokalnom, tako i na globalnom tržištu. Bankama su privlačniji klijenti koji koriste moderne tehnologije i poslovne modele koji povećavaju učinkovitost i profitabilnost, ali i oni koji su društveno odgovorni.
NN: U prošloj godini bila je velika dobit banaka u BiH. Čini mi se da dobit nikad nije bila veća. Koji su razlozi ovako visoke dobiti banaka u BiH?
RAŽANICA: Banke u BiH kontinuirano uspješno posluju. Međutim, mi ne možemo uspješnost poslovanja cijeniti isključivo kroz ostvarenu dobit. Dobit je rezultat adekvatnog prilagođavanja, fleksibilnosti, dobrog upravljanja i razumijevanja potreba tržišta na kojem se posluje.
Banke u BiH su lideri u poslovnim inovacijama, promicanju efikasnosti i kvalitetnom korporativnom upravljanju. Izuzetno dobro poznaju tržište, potrebe svojih klijenata i spremne su i sposobne da brzo reaguju i prilagode se dinamičnom okruženju. Dobit banaka je u 2023. godini rasla u skladu sa trendom iz ranijih perioda. Kamatne stope nisu rasle ni približno kao kamatne stope u zemljama okruženja, ali i Evropske unije, i interesantno, veći rast su ostvarile kamatne stope koje banke plaćaju na depozite svojim klijentima nego kamatne stope koje naplaćuju na kredite. S druge strane, značajno je uvećan obim usluga koje su banke pružile svojim klijentima, što uz rast potražnje za finansijskim (kreditnim) sredstvima, kao i rast prosječnog iznosa isplaćenog kredita rezultira i dobrim poslovnim rezultatom. Adekvatno upravljanje rizicima rezultiralo je izuzetno niskom stopom nekvalitetnih kredita, što je značajno uticalo na to da rast ostvarenih prihoda ne prati i proporcionalan rast vezanih troškova.
NN: Još imamo problema sa inflacijom, iako ona pada. Koja je uloga banaka u tome? Da li su investicije, kreditiranje, odnosno veća potrošnja, rješenje za dodatni pad inflacije?
RAŽANICA: Banke imaju važnu ulogu u stabilizaciji inflacije putem svojih aktivnosti, ali nije uvijek jednostavno predvidjeti kako će njihove akcije utjecati na ukupnu inflacijsku dinamiku. Investicije, kreditiranje i veća potrošnja mogu imati dvostruki utjecaj na inflaciju. S jedne strane, povećanje investicija i potrošnje može potaknuti ekonomski rast i povećati potražnju za robom i uslugama, što može pridonijeti povećanju inflacije.
Međutim, s druge strane, kreditiranje može biti motor ekonomskog rasta, posebno kada se koristi za finansiranje produktivnih investicija koje povećavaju proizvodnju i produktivnost. U tom kontekstu, investicije mogu pomoći u povećanju ponude robe i usluga na tržištu, što bi moglo ublažiti inflacijske pritiske. Inflatorni pritisci popuštaju, što je rezultat restriktivnih politika Evropske centralne banke i nacionalnih cetralnih banaka.
Očekujemo da do korekcije ključnih kamatnih stopa neće doći u prvoj polovini tekuće godine, odnosno prva sniženja očekujemo najranije u trećem kvartalu 2024. godine. Istovremeno, očekivanja analitičara su da će inflacija dostići ciljane vrijednosti u drugoj polovini 2025. godine.
Učinci bankarskih aktivnosti na inflaciju su složeni i ovise o mnogim čimbenicima, uključujući trenutno stanje ekonomije, politike monetarne politike i regulatorne mjere. Banke, u suradnji s nadležnim regulatorima, obično prate inflacijske trendove i prilagođavaju svoje strategije kako bi podržale stabilnost cijena i ekonomske stabilnosti.
Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Banke u Republici Srpskoj prijavile su prošle godine dobit od 189,1 milion KM, a više od pola tog profita, odnosno 104,7 miliona KM pripada Novoj banci i NLB banci, pokazuju finansijski izvještaji sa Banjalučke berze.
„Nova banka“ zadržala je vodeću poziciju kada su poslovni rezultati u pitanju.
Ostvarena je dobit 55,5 miliona maraka što je za 14,5 miliona maraka više nego godinu dana ranije.
Značajan rast bilježi i NLB banka koja sa 37,5 miliona maraka dobiti u 2022. godini u prošloj prijavljuje profit od 49,2 miliona KM, što je za četvrtinu više nego u uporednom periodu.
Veliki rast prijavila je i Addiko banka koja je sa 12,6 miliona u pretprošloj, svoju dobit povećala na 23,53 miliona u prošloj godini.
Unicredit bilježi blagi pad dobiti u odnosu na prošlu godinu. Sa 23,4 miliona zarađenih u 2022. godini u prošloj su imali 22,8 miliona KM.
Dobit Banke poštanske štedionice u 2023. godini je 2,4 miliona maraka, što je za oko 300.000 maraka više nego godinu ranije kada je ona iznosila 2,1 milion KM.
Naša banka je objavila kako joj je dobit u prošloj godini 2.065.483 KM, a što je značajno bolji rezultat nego prošle godine kada je ta dobit bila 1.426.561.
Banke su lani u odnosu na 2022. godinu povećale profit za čak 50 miliona.
Re: Bankarski sektor
166 KM po dionici.UniCredit Bank iz Banjaluke planira da neto dobit iz 2023. isplati u novcu kao dividendu akcionarima
Re: Bankarski sektor
. UBS-ovo preuzimanje Credit Suissea, koje je kontroverzno uključivalo brisanje obveznica u vrijednosti od 17 milijardi dolara, stvorilo je najvećeg globalnog upravitelja bogatstvom i dominantnog igrača u švicarskom i europskom bankarstvu.
“U bankarstvu, sva spajanja koja stvaraju bilo kakvu vrijednost događaju se u trenucima stresa”, rekao je Ermotti. “Posvrnite se na američke banke kako su dospjele u svoj položaj. Sve je u tome što im je tijekom financijske krize dopušteno ili se od njih tražilo da zgrabe ili spoje banke koje su bile pred propadanjem ili su propadale.
“Šteta je što je potrebna kriza da bi se stvorilo nešto što ima smisla.”
Re: Bankarski sektor
Union banka se popravila. 5,3 miliona KM dobiti odnosno 1,1 KM po dionici
A u gotovinskom toku imaju neki veliki odliv. Najviše po ovoj stavki: Sticanje ostale finansijske imovine po amortizovanom trošku Šta im je ovo? Obveznice?
A u gotovinskom toku imaju neki veliki odliv. Najviše po ovoj stavki: Sticanje ostale finansijske imovine po amortizovanom trošku Šta im je ovo? Obveznice?
Re: Bankarski sektor
Bude li ponude union banke na tom teledaru vidite li
Re: Bankarski sektor
Ima samo kupovina. Mora da si ovo ti.
Re: Bankarski sektor
Ovaj put ništa ne piše za dividendu.
Nadzorni odbor emitenta UniCredit Bank d.d. obavještava o sazivanju XXXVIII redovne skupštine godišnje dioničara za 05.04.2024. godine sa početkom u 10:00 sati, u sjedištu Banke u Mostaru na adresi Kardinala Stepinca b.b.
Predloženi dnevni red uključuje slijedeće tačke:
- Izbor radnih tijela skupštine
- Odluka o usvajanju Godišnjeg izvješća UniCredit Bank d.d. za 2023. godinu
- Odluka o rasporedu dobiti UniCredit Bank d.d. za 2023. godinu
- Odluka o izboru KPMG B-H d.o.o. za nezavisnog vanjskog revizora koji će obaviti reviziju financijskih izvješća Banke za godinu koja završava 31.12.2024. godine, te reviziju i ocjenu provođenja zakonskih i propisanih obveza Banke na sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma
- Odluka o usvajanju Plana poslovanja UniCredit Bank d.d. za 2024. godinu po metodologiji UniCredit Grupe i za potrebe konsolidacije plana UniCredit Grupe
- Odluka o usvajanju Strateškog plana poslovanja UniCredit Bank d.d. za period 2024.-2026. godine po metodologiji UniCredit Grupe i za potrebe konsolidacije plana UniCredit Grupe
- Odluka o usvajanju Plana poslovanja UniCredit Bank d.d. za 2024. godinu po metodologiji lokalnog regulatora
- Odluka o usvajanju Strateškog plana poslovanja UniCredit Bank d.d. za period 2024.-2026. godine po metodologiji lokalnog regulatora
- Odluka o usvajanju Plana kapitala UniCredit Bank d.d. za 2024. godinu
- Odluka o usvajanju Plana kapitala UniCredit Bank d.d. za razdoblje 2024.-2026. godine
- Odluka o usvajanju Izvještaja o obavljenoj reviziji kontrolnog okruženja upravljanja informacionom tehnologijom za 2023. godinu – UniCredit Bank d.d.
- Odluka o izboru KPMG B-H d.o.o. za nezavisnog vanjskog revizora koji će obaviti reviziju informacijskog sustava UniCredit Bank d.d. za godinu koja završava 31.12.2024. godine
- Odluka o prihvaćanju Informacije o zaradama, naknadama i drugim primanjima članova Nadzornog odbora, Uprave Banke i višeg rukovodstva te ugovorima između Banke i članova tih odbora i drugih lica povezanih s tim članovima za 2023. godinu i prijedlog Nadzornog odbora o zaradama, naknadama i drugoj imovinskoj koristi tih lica za 2024. godinu
- Odluka o redovnoj godišnjoj procjeni primjerenosti članova Nadzornog odbora UniCredit Bank d.d. za 2023. godinu
Re: Bankarski sektor
NLB očekivano dobar rezultat. 26 miliona KM odnosno 68 KM po dionici. Pošto je matica najavila velike isplate dividende u Sloveniji, vjerovatno će i odavdje uzeti svoj dio.