Elektroprivreda BIH

[montypython]

...
Zanimljivo da već nekoliko mjeseci VE proizvodi znatno manje nego druge dvije. Ako druge dvije imaju proizvodnju 129 i 111% u odnosu na prošlogodišnju nije mi jasno kakao ova od Elektroprivrede ima samo 62%. Tu nešto ne štima.

U zadnja 4 mjeseca VE Jelovača proizvela 39,7 GWh sa instalisanih 36 MW a VE Podveležje samo 23,5 GWh sa instalisanih 48 MW

U zadnjih par mjeseci primjetio sam nešto čudno. U gradu npr puše solidan vjetrić, (znam odmah da na Podveležju mora biti jači) međutim kad podignem pogled-vjetrenjače stoje, ništa se ne okreće. A ne sjećam se kad je to bilo prije, čak ni kad u gradu naizgled nema vjetra vrtile bi se. Drugi put, par ih se okreće ostale se ne miču. To se desilo više puta u zadnje vrijeme a prije toga ne sjećam se kad. Pogotovo je čudno kad neke rade a neke udaljene 100 m od njih ne rade, dakle nije do vjetra. Sad kad pogledam ove mjesečne izvještaje sa NOSa vidim da podbačaj traje mjesecima. Je li se i tu podigla ručna namjerno da poslovanje u '23 izgleda što lošije ne znam. Ako neko ima racionalno objašnjenje valjalo bi.

[beka26]

Eto, ništa bez Smeta...

. INDIKATOR - Mjera uspjeha
POLITIKA I DRUŠTVO
BiH jedina u Evropi bez berze električne energije
Stručnjaci kažu da bi berza omogućila transparentnu, brzu i efikasnu trgovinu strujom, ali da za njeno osnivanje nema saglasnosti političke vlasti
BiH jedina u Evropi bez berze električne energije
Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi koja nema berzu električne energije, nakon što su prošle godine svoje državne operatore berzi uspostavile Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija i Crna Gora, kaže energetski ekspert Mirza Kušljugić.

Hrvatska je svoju berzu električne energije (CROPEX) osnovala prije deset godina, dok berza u Srbiji (SEEPEX) postoji od 2016. godine.

Energetski stručnjaci kažu da bi berza omogućila transparentnu, brzu i efikasnu trgovinu strujom, ali da za njeno osnivanje nema saglasnosti političke vlasti u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina se obavezala integrisati u evropsko energetsko tržište još prije 18 godina, kada je potpisala Ugovor o pristupanju Evropskoj energetskoj zajednici. Međutim, još uvijek nije uspostavila berzu električne energije, koja je preduslov za tu integraciju.

U Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), nadležnoj, između ostalog, za međunarodnu trgovinu električnom energijom, navode za Radio Slobodna Evropa (RSE) da berza nije uspostavljena zbog "zakonskih prepreka". Objašnjavaju da je za kreiranje politike nadležno državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Osnivanje berze je preduslov za spajanje sa jedinstvenim evropskim tržištem, što donosi niz prednosti, objašnjava za RSE energetski ekspert Mirza Kušljugić.Kaže da domaći državni aparat još uvijek održava energetski monopol, kroz subvencioniranje proizvodnje u državnim termoelektranama na ugalj, te kontrolu cijene električne energije. "Normalno je da će protiv trgovanja (električnom energijom) na berzi biti oni koji ne žele konkurenciju", kaže Kušljugić, objašnjavajući da ne postoji volja političke vlasti u BiH za integraciju energetskog sektora.

Energetski ekspert Almir Muhamedbegović za RSE navodi da građani Bosne i Hercegovine mnogo gube zbog netransparentne prodaje viškova električne energije posredstvom firmi nakupaca na unutrašnjem tržištu, umjesto na domaćoj berzi, ili na berzama zemalja u susjedstvu.

Objašnjava to na primjeru Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, najvećeg proizvođača električne energije u državi. Ova kompanija, uz druge dvije javne elektroprivrede, čini glavninu domaćeg elektroenergetskog sektora.

- Kada vidite kolika je zarada Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u izvozu struje, vidjećete da je to banalno u odnosu na prodaju struje nakupcima na unutrašnjem tržištu. I to je ta izgubljena dobit. To je pogubna prodaja viškova struje, koja je potpuno netransparentna, kaže Muhamedbegović.

Naime, Elektroprivreda BiH već godinama prodaje svoje viškove struje firmama nakupcima, nerijetko po cijenama nižim od onih na berzama električne energije u susjednim zemljama. Samo tokom 2022. godine je na razlikama u cijeni ovo preduzeće propustilo prihod od 63,6 miliona maraka (32,5 miliona eura), pokazala je nedavna analiza RSE.
Muhamedbegović objašnjava da je berza najbrži i najtransparentniji način trgovanja strujom, koja omogućava brzu trgovinu strujom po principu "dan unaprijed" ili "unutar jednog dana".

"Tu se vidi ko je kupio, koliko je kupio, i po kojoj cijeni. To je kao tender uživo", objašnjava on.

Energetski ekspert Ognjen Marković kaže za RSE da bi osnivanje berze i integracija u elektroenergetsko tržište Evropske unije omogućili Bosni i Hercegovini i niz drugih prednosti. Proizvodnja električne energije u zemlji bi bila optimizirana, što bi značajno olakšalo i proces dekarbonizacije, odnosno prestanka korištenja uglja i drugih fosilnih goriva u proizvodnji struje, kaže on.

Marković ističe i da je još 2016. godine pripremljen prijedlog izmjene zakona o energetskom sistemu na nivou države, što je trebalo omogućiti, između ostalog, i uspostavljanje berze. "Bez donošenja tih izmjena se ne može ni uspostaviti berza. Evo, sedam godina je prošlo, a taj prijedlog nije čak ni došao u državni parlament da se o njemu raspravlja. Još uvijek je na nivou analiza i tehničkih razgovora i još nije, čini mi se, došlo ni do pravih političkih razgovora o usvajanju", kaže on.

Istovremeno, iz državnog preduzeća "Elektroprenos", nadležnog da prenosi električnu energiju, te održava i proširuje elektroprenosnu mrežu, kažu da je tržište električne energije za dan-unaprijed i unutar dana (berzu) bilo potrebno uspostaviti i ranije, te da je neophodno aktivno raditi na uvezivanju u regionalno i evropsko tržište. Dodaju da su analize pokazale da bi uvođenjem mogućnosti kratkoročne trgovine strujom i povećanjem transparentnosti bila ostvarena "potencijalna dobit od oko 60 miliona eura godišnje".

Naveli su da su 2022. i 2023. godine nastavljene aktivnosti ka osnivanju berze, u skladu sa dogovorom između resornog državnog ministarstva, Svjetske banke, američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID), te Delegacije Evropske unije u BiH.

Uz tehničku asistenciju USAID-a, trenutno je u toku izrada nacrta Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao omogućiti osnivanje berze električne energije.

[brzi]

Miriše tj smrdi na sponzorisani članak. Da mi je znati koliko će tih nominalnih 200 MW dati realnih MWh godišnje, kad se odbije noć, zima i pola proljeća i jeseni. A ono malo količine što ostane koliko će donijeti investitoru kad se pomnoži sa cijenom struje ljeti u podne kad malo kome treba tj sa skoro pa nulom. Ili svi računaju na subvencije države kojih ko zna hoće li biti. Ne kaže se ni ima li investitor po ugovoru dužnost da to nakon kratke eksploatacije ukloni, ako ima kako će to uticati na cijenu i održivost projekta, gdje će s tim kad ga "rašarafi" s obzirom da se radi o visokotoksičnom otpadu punom teških metala. U Somaliju? A ako investitor nema obavezu ko će to uraditi i ko će odgovarati. Da ne završi sve ovako:
https://bljesak.info/vijesti/flash/grad ... iju/443695
Treba znati da se ovdje radi 2011-2015 g a da je u zadnjih 2-3 godine toga 10x više

Ne treba se brinuti za privatni kapital.
Podmetnut će leđa državne Elektroprivrede pa će svi rizici ići državnim a dobit privatnim investitorima.
Naša šansa je samo privatizacija. Bolje da imaju dvije ili tri katastrofalne godine i da idu u privatizaciju nego da agonija traje još dvadeset godina.

[montypython]

Gledam još malo ovaj zadnji mjesečni izvještaj. Naizgled pozitivno je da je Kakanj 125 % u odnosu na dec prethodne godine ali oduševljenje splasne kad se vidi da je te prethodne godine (2022) bilo 61% u odnosu na onu prije nje kada je pak bilo 81% u odnosu na prethodnu...Da skratim priču u dec 2020 Kakanj je proizveo 238,3 GWh a ovog decembra 147,8.

[panzer]

Miriše tj smrdi na sponzorisani članak. Da mi je znati koliko će tih nominalnih 200 MW dati realnih MWh godišnje, kad se odbije noć, zima i pola proljeća i jeseni. A ono malo količine što ostane koliko će donijeti investitoru kad se pomnoži sa cijenom struje ljeti u podne kad malo kome treba tj sa skoro pa nulom. Ili svi računaju na subvencije države kojih ko zna hoće li biti. Ne kaže se ni ima li investitor po ugovoru dužnost da to nakon kratke eksploatacije ukloni, ako ima kako će to uticati na cijenu i održivost projekta, gdje će s tim kad ga "rašarafi" s obzirom da se radi o visokotoksičnom otpadu punom teških metala. U Somaliju? A ako investitor nema obavezu ko će to uraditi i ko će odgovarati. Da ne završi sve ovako:
https://bljesak.info/vijesti/flash/grad ... iju/443695
Treba znati da se ovdje radi 2011-2015 g a da je u zadnjih 2-3 godine toga 10x više

Ne treba se brinuti za privatni kapital.
Podmetnut će leđa državne Elektroprivrede pa će svi rizici ići državnim a dobit privatnim investitorima.
Naša šansa je samo privatizacija. Bolje da imaju dvije ili tri katastrofalne godine i da idu u privatizaciju nego da agonija traje još dvadeset godina.

Pa očito je da se ide na devastaciju i prodaju poslije devastacije. Sad se mora pokazati da državna firma ne može opstati.
Pošto je već jasna agenda da se elektroenergetski sektor "otvori i postane slobodno tržište". Ne može drugačije nego da EPBIH potpuno devastiraju kako bi kasnije kada nestane odnosno pređe u privatne ruke "svi imali jednake uslove". A EPBIH je cilj zato što je i dalje nosilac elektroenergetskog sistema BIH.
Nije jednom viđen taj scenario.
Ali kako god da naprave, prodajna cijena će biti daleko viša od ove što sad neko forsira za prodati.

[brzi]

A sigurno da vrijedi, ono što smo pričali, same HE i infrastruktura Elektroprivrede vrijede minmalno 40 do 50 KM po dionici.
A trošak zbrinjavanja rudnika i rudara će preuzeti Vlada uz pomoć EU grantova.
Meni je zanimljivo da se u Elektroprivredi BiH ništa ne radi, ništa ne planira,.. jednostavno neko čekanje.
Elektroprivreda RS-a je odvojila distribuciju i proizvodnju pa opet svaka proizvodna jedinica za sebe. I oni su u prošloj godini imali veću proizvodnju od Elektroprivrede BiH. Mislim da se to nikad ranije nije desilo.

[montypython]

...
Ali kako god da naprave, prodajna cijena će biti daleko viša od ove što sad neko forsira za prodati.

Tako je, i nebitno je da li namjerno devastiraju da se očisti teren ili da se u javnosti progura priča da mi ne znamo sami upravljati I da je EPBiH bolesnik i gubitaš, da bi se izbjegao bijes zbog privatizacije. Jasno je će prodajna cijena biti visoka u bilo kom slučaju upravo da se izbjegnu kritike. Pogotovo jer smo i mi unutra. Novac je tu najmanji problem, stranci bi ovo kupili i po 150 KM po dionici I to trečeći. Vidjeli smo to na Enkeru, tržišna 6-8 KM godinama, gubitak za gubitkom, a onda ponuda po 65 KM. Zato i kažem da njima, većinskom može odgovarati da otkupe od malih i prije privatizacije. Jedna glavobolja manje. Postoji naravno i mala mogućnost da sve ovo nije tako, da ne idu u prodaju, privatizaciju i namjernu devastaciju ali to ćemo saznati vrlo brzo. Sastanak, polugodišnji izvještaj, mjesečni izvještaj o proizvodnji, trogodišnji plan poslovanja. Pratićemo ih pod mikroskopom.

[montypython]

Ono što je meni lično zanimljivo I iznenađujuće je da u susjedstvu, iako je Agenda sve preuzela EP nisu nazadovale. Naprotiv iako su svi nominalno za zelene tranzicije net zero emissions, obnovljive I slične bullshite, elektroprivrede im, ne da nisu uništene nego svi posluju nikad bolje. Čak se i EP Srbije koja je dugo išla silaznom putanjom uz gubitke i sl najednom preporodila. Mi smo tu jedini izuzetak. E sad je li za nas ima neki specijalni plan ili se radi samo o spektakularnoj nesposobnosti i/ili pljački koja se otela kontroli, vidjećemo.

[panzer]

Što se tiče rezultata za 2023. ima jedna mala šansa.
U novembru i decembru od ukupne potrošnje 50% su namirile termoelektrane a 50% hidroelektrane. Ako je od ranije zna da je potrošnja unutar BIH (kod konzuma EPBIH) bila upravo 50% stanovništvo 50% privreda, onda postoji mogućnost da se na građanstvu i zaradilo ako bi se kao njihova dobava koristila proizvodanja iz HE gdje je ukupni trošak ( sa amortizacijom) 35 EUR. A da su na privredi isto tako imali određenu dobit jer je prodajna cijena morala biti iznad proizvodne odnosno 75 EUR prodajna prema 70 EUR proizvodna ,iako sumnjam da je bila 70 EUR- trebala bi biti nešto niža.

Ali to je samo šansa. Ne postoji mogućnost da nas pozitivno iznenade.

[brzi]

Bilo je priče da je proizvodna u TE 102 KM i to je cijena poslije prvog poskupljenja uglja. Iako je vjerovatno bilo i niža do 2020. jer kako bi ostvarivali dobit ako je prosječna prodajna bila u 2020. samo 13,61 fening ( domaće tržište 15,03 a izvoz samo 10.81) i opet se ostvarivala dobit.
Jednostavno ne razumijem gdje su toliki troškovi nastali. Istina nije isto proizvesti 3500 GWh i 5.000 u TE jer to poskupljuje trošak rada za 40 % taji da cijena KWh sa 20 % skupljim ugljem i 40 % skupljim radom je oko 30% skuplja.
Ako je MWh koštao 50 eura sad je 65.