Sve je bolje od nepostojanja fondova. A dobro je ako neko ima ozbiljnu finansijsku infrastrukturu da fondove digne na visok nivo i da to bude po nekim regularnim pravilima.
Postoja je slučaj lilium fondova koji su bili toliko u dubiozi da su postali mujini radnici jer im je on obezbjeđivao posao. Kod fondova koje organizuju velike banke to ne može biti slučaj.
Bankarski sektor
-
- Posts: 11
- Joined: 03 May 2023, 22:28
Re: Bankarski sektor
Velike fin. institucije mogu poslovati po pravilima, ali ne znaci da ce raditi dobro za investitore. Banka moze obezbjediti novac u fond, ali upravljanje koje vidimo je ispodprosjecno. fondovi u hrvatskoj imaju daleko bolje prinose od ovih ovdje. zasto?panzer wrote: ↑09 Nov 2023, 12:20 Sve je bolje od nepostojanja fondova. A dobro je ako neko ima ozbiljnu finansijsku infrastrukturu da fondove digne na visok nivo i da to bude po nekim regularnim pravilima.
Postoja je slučaj lilium fondova koji su bili toliko u dubiozi da su postali mujini radnici jer im je on obezbjeđivao posao. Kod fondova koje organizuju velike banke to ne može biti slučaj.
Re: Bankarski sektor
Pasivni jesu pa se može reći da je upravljanje ispodprosječno ali nisu se ni trudili da imaju rezultate. U onim godinama kada su počinjali nije ni bilo moderno imati bilo šta što se zove investicioni fond a očito je da niko nije ni tražio rezultate.
Ali opet je dobro da se otvaraju novi, neka ih ima pa možda nekad budu aktivniji na više mjesta pa i kod nas gdje ipak treba više institucionalnih investitora.
Ali opet je dobro da se otvaraju novi, neka ih ima pa možda nekad budu aktivniji na više mjesta pa i kod nas gdje ipak treba više institucionalnih investitora.
-
- Posts: 11
- Joined: 03 May 2023, 22:28
Re: Bankarski sektor
glavni posao fonda je napraviti rast za investitora, a ne za banku kao vlasnika. ne poznajem lilium ali raif ima ogromne naknade za pasivan fond sa losim prinosom. pasivni fondovi u eu i usa naplacuju minimalne naknade. kod nas je to izgleda sve neregulisano i ostavljeno u nekoj sivoj zoni. iz raif banke me zovu i nude fond. gledam svi balansirani fondovi u hrvatskoj su ove godini fin prinos napravili, raif. u minusu. kako, zasto?panzer wrote: ↑09 Nov 2023, 16:15 Pasivni jesu pa se može reći da je upravljanje ispodprosječno ali nisu se ni trudili da imaju rezultate. U onim godinama kada su počinjali nije ni bilo moderno imati bilo šta što se zove investicioni fond a očito je da niko nije ni tražio rezultate.
Ali opet je dobro da se otvaraju novi, neka ih ima pa možda nekad budu aktivniji na više mjesta pa i kod nas gdje ipak treba više institucionalnih investitora.
slazem se da ce dobro doci konkurencija u vidu novih fondova. samo da i ovi ne budu kupi i drzi za 3% naknade.
Re: Bankarski sektor
Hrvatska je drugačija. Dovoljno je da im penzoni fondovi vrte po berzi odmah su u velikoj prednosti. A gdje je prednost berzanskih zvaničnih market makera za pojedinačne emitente.
Tako da ti njihovi fondovi mogu raditi i u HR i po svijetu. Šta im je raiff fond radio to ne znam.
Ovdje teškom mukom nekog ubijede da uloži u bilo koji njihov fond i ne smiju sebi dozvoliti da imaju i naznaku minusa koji bi vidjeli njihovi klijenti.Ne smiju sebi dozvoliti ni mrvicu rizika. I onda im je najjači keš fond. A on je imao simboličan prinos kroz sve ove godine. Odnosno ako se gleda kroz prizmu inflacije, kao i kod oročene štednje, ulagač je u minusu.
Banci je bilo bitno da bar dio depozita skloni sa svojih računa jer ,čini mi se, imali su neki zakonski trošak što imaju previše likvidnosti.
Unicredit sad otvara fondove kada se to olabavilo pa možda imaju namjeru za nečim ozbiljnijim.
Tako da ti njihovi fondovi mogu raditi i u HR i po svijetu. Šta im je raiff fond radio to ne znam.
Ovdje teškom mukom nekog ubijede da uloži u bilo koji njihov fond i ne smiju sebi dozvoliti da imaju i naznaku minusa koji bi vidjeli njihovi klijenti.Ne smiju sebi dozvoliti ni mrvicu rizika. I onda im je najjači keš fond. A on je imao simboličan prinos kroz sve ove godine. Odnosno ako se gleda kroz prizmu inflacije, kao i kod oročene štednje, ulagač je u minusu.
Banci je bilo bitno da bar dio depozita skloni sa svojih računa jer ,čini mi se, imali su neki zakonski trošak što imaju previše likvidnosti.
Unicredit sad otvara fondove kada se to olabavilo pa možda imaju namjeru za nečim ozbiljnijim.
Re: Bankarski sektor
Odgovor ti je jednostavan, ranije su negdje napisali da je prosjek depozita 5k, dakle ofucano poređenje neko jede meso, neko kupus u prosjeku sarma. Ti prvi pokrivaš sebe + 9 osoba, a sam kažeš da je to skromno, a gdje je koja hiljada ljekara, IT, političara, pekara, dilera, privatnika... I na kraju to uopšte nije nešto veliko ako se poredi sa regijom, njihovim standardom i statistikom.Truba wrote: ↑09 Nov 2023, 10:25malo ste previše osobni
od 2020 nisam ni marke uštedio jer inflacija pojede sve i poskupljenja a vala ko od plaće danas živi taj je donji
a to što sam odvajao od usta do 2019. kako bih imao jednu manju svotu koja nije dovoljna ni za 5 dionica unirekdit banke to je moje osobno
pitam se otkud ljudima danas u ovom trenutku naglas razmisljam ne zahtijevam odgovor
Re: Bankarski sektor
U trećem kvartalu je rasla profitabilnost ovih banaka pošto je u prvih pola godine rast bio oko 20 %Neto dobit banaka u Republici Srpskoj u periodu januar-septembar iznosila je 147,3 miliona KM, što je 28 posto više nego u istom periodu prošle godine, izvještava Indikator.ba.
Ukupni prihodi bili su sa 30. septembrom 2023. godine 477,6 mil KM i za 19 posto su povećani u odnosu na septembar 2022. godine, prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo RS objavljenim danas.
Re: Bankarski sektor
Banke u Federaciji ostvarile su za devet mjeseci 2023. godine dobit od 432,7 miliona KM, izvještava Indikator.ba
Prošle godine za 9 mjeseci 295 miliona KM. Rast od 46 %
Prošle godine za 9 mjeseci 295 miliona KM. Rast od 46 %
Re: Bankarski sektor
Žale li se i banke na cijenu struje, nikom ne smeta zarada banaka, plati proviziju i kamatu i šuti.
A nema sektora sa većim sttanim udjelom.
A nema sektora sa većim sttanim udjelom.
Re: Bankarski sektor
2018. dobit je bila oko 330 miliona KM a ove godine će dostići ili možda i prestići 700 miliona. Ako se gleda kroz prizmu dividende već od proljeća iduće godine se može očekivati da krenu sa raspoređivanjem dobiti a i banke imaju dobar razlog za isplatu sve izdašnije dividende.