Sve o investiranju

[Truba]

Kažu ostalo ovih pet:

„VGT Broker" d.o.o. Visoko
„Unibroker" d.o.o. Sarajevo
„Raiffeisen Bank" d.d. Bosna i Hercegovina
„ASA banka" d.d. Sarajevo

ostalo 4 ako se ne varam
kao u agate kristi 10 malih crnaca
na kraju će ostat samo 1
ili 2

[panzer]

Treba znati prepoznati dobru preduzetničku klimu, odlične projekte, odlične kompanije te druge adute kao potencijalna investiciona destinacija, i dalje se suočavamo s izazovima kako privući investitore, naročito za manje projekte koji imaju potencijala rasta i ekspanzije na druga tržišta. Ali ko su zapravo investitori i šta predstavlja investicija?

U seriji članaka odgovoriće se na ova i druga pitanja, razmatraćemo razne investicije i ponuditi alternativu ulaganju u nekretnine i držanju novca u bankama. Krenimo od osnovnih definicija.

Ko su investitori?
Investitori su pojedinci, institucije ili kompanije koje ulažu kapital u različite oblike imovine s ciljem ostvarivanja finansijskog povrata. To može uključivati ulaganje u dionice, nekretnine, obveznice, start-ap, ili čak razvojne projekte. Investitori mogu biti domaći ili strani, pojedinci ili velike korporacije, a njihov cilj je ostvariti dobit i povećati svoj kapital.

Šta je investicija?
Investicija se definiše kao ulaganje novčanih sredstava u nešto s ciljem postizanja finansijskog povrata ili dugoročnog dobra. Investicija može biti kratkoročna ili dugoročna, visokog ili niskog rizika i može se sprovesti na različite načine. Investicije mogu uključivati kupovinu nekretnina, ulaganje u razvojne projekte, otvaranje novih poslova ili investiranje na berzi.

I dalje investicije u nekretninski sektor drže vodeću poziciju u investicijama, dok se u ostalim sektorima otvara puno prostora za investiranje potencijalnim investitorima.

Zašto je to tako?
Nedovoljna edukacija i svijest o investicijama igra veliku ulogu u odsutnosti investicija u drugim područjima. Investitori i preduzetnici često nisu dovoljno edukovani o finansijskim instrumentima i prilikama za ulaganje, što rezultira manjim interesom za razvoj kapitalnih tržišta.

Investiranje je ključni element finansijskog planiranja i ostvarivanja dugoročnih ciljeva, ali nedostatak razumijevanja i nerealna očekivanja o povratima mogu predstavljati ozbiljne prepreke. Takođe, poslovna kultura regiona takođe igra ključnu ulogu u razvoju tržišta kapitala.

Transparentnost, vlasnička struktura kompanija i korporativno upravljanje su područja koja zahtjevaju poboljšanje kako bi privukla investitore. Iako, noviji naraštaji preduzetnika koji su prepoznali da ukoliko se fokusiraju upravo na usavršavanje navedenih područja imaju više šanse za pronalaskom domaćih ili stranih investitora.

Tržište kapitala još uvijek nije dovoljno razvijeno. Nedostatak raznovrsnih finansijskih instrumenata, uključujući tržište korporativnih obveznica, ograničava mogućnosti za investitore i kompanije da prikupe kapital putem ovih sredstava. Iako, se u ovom trenutku počinje sve više razgovarati o korporativnim obveznicama za mala i srednja preduzeća, mora se promijeniti investiciona svijest, kako bi se pokrenulo novo doba investicione klime. Upravo zato je razvoj tržišta kapitala važan. Tržište kapitala traži transparentnost i proširuje mogućnosti za poslovni širenje i rast poslovanja.

Jeste li se ikada našli u situaciji da ste imali višak novaca, a niste znali gdje ga investirati? Pa je za posljedicu sjedio na računu i svakim danom gubio na vrijednosti. S druge strane, postoji veliki broj dobrih projekata na tržištu koji, zbog nemogućnosti finansiranja, možda neće ugledati svjetlo dana i uskratiti ljude svih benefita koje bi potencijalno donijeli da krenu u realizaciju.

Kako bi bilo kada bi se te dvije potrebe spojile i potencijalni investitori dobili priliku uložiti svoje novce u perspektivne projekte, a ti projekti dobili priliku izaći na tržište, ili proširiti već realizovanu ideju, i ostvariti povrate koji bi premašili očekivanja investitora?! Jedna od ograničavajućih faktora je svakako nedostatak edukacije o investiranju i s njom povezani fenomen rizika.

Rizik
Pravilan pristup rizicima je teme kreiranja investicione svjesti. Mnogi pojedinci suočavaju se s problemima vezanim uz investiranje, posebno kada je rizik u pitanju. Najveći problem u razvoju tržišta kapitala je nedostatak edukacije o investiranju. Mnogi nisu upoznati s osnovnim konceptima i strategijama koje bi im omogućile da bolje razumiju tržište kapitala. To ih čini podložnima rizičnim odlukama i često rezultira gubicima ili sprječava od bilo kakve investicione aktivnosti i rezultira time da novce drže ispod jastuka.

Pojedinci često ne razumiju prirodu rizika u investiranju te ga se boje i pokušavaju ga izbjeći po svaku cijenu. Rizik nije nužno loš, ako je odmjeren i "kontrolisan", može biti sredstvo za postizanje većih povrata. Potrebno je preuzeti određeni rizik kako biste ostvarili značajne dobitke, jer nema takvih investicija koje nude visoke povrate bez određene doze rizika.

Diversifikacija je ključna strategija u smanjenju rizika u portfoliju. Međutim, važnost raznolikosti u svojim investicijama se često podcjenjuje. Umjesto toga, nije rijetka situacija da se svi resursi ulažu u jedan projekt ili sektor, npr. nekretnine, što kreira ogroman rizik koncentracije je su vam sva jaja u istoj korpi. Glavna misao je da se rizik ne može potpuno izbjeći, ali se njime može kvalitetno upravljati.

Investiranje nosi rizik, ali pravilno upravljanje rizikom može dovesti do postizanja dugoročnih finansijskih ciljeva. Investitori moraju uložiti napore u obrazovanje i bolje razumijevanje investiranja kako bi maksimizovali svoje šanse za uspjeh na tržištu kapitala te moraju postaviti realne ciljeve, navodi "Žene i novac". Umjesto da traže brze i nerealne povrate, investitori moraju postaviti realne ciljeve i imati dugoročni pristup investiranju.

Investitori igraju ključnu ulogu u razvoju privrede, podstičući rast investicija i poboljšanje investicione klime.

https://www.nezavisne.com/ekonomija/ana ... ati/797599

[panzer]

Slavni švicarski alpinist Dani Arnold, koji je tijekom svojih brzinskih pothvata stalno na tankoj granici između života i smrti, na pitanje štedi li u dionicama odgovorio je: "Ne, mislim da su prerizične!"
Tko zna zašto se izvanserijski sportaš, koji je, između ostalog, 2015. u rekordnom vremenu (jedan sat i 46 minuta) popeo na sjevernu stenu Matterhorna, zamjerio na ovakvoj investicijskoj klasi? Istina je da se dionice smatraju rizičnijim od bankovnih depozita ili obveznica, ali ipak - za dugoročnu štednju (najmanje 10 godina, još bolje 20 ili 30) nema boljeg izbora, a zapravo onaj tko ustraje na bankovnim depozitima na neodređeno vrijeme je u najvećem riziku.

Povijest to također pokazuje. Nakon razdoblja od 20 godina postoji gotovo 90-postotna vjerojatnost da ćemo realno, odnosno uz inflaciju uračunati, izgubiti na depozitu u banci, dok s druge strane, u istom razdoblju postoji 99-postotna vjerojatnost vjerojatnost da ćemo prebroditi inflaciju na burzama i također realno nešto zaraditi.

[Truba]

treba ga u BiH uputit koliko uložiš u burzu toliko i dobiješ za godinu
minus troškovi i provizije

[ExNihilo]

I minus inflacija.

[Truba]

nema stabilnije burze
nazad ne može naprijed ne daju

[ExNihilo]

Sigurna luka. Kad sve pada po Evropi i Americi, kod nas i dalje status quo.

[Truba]

dionica 13.38
ja htio kupiti za 13.50 ne da broker kaže prekršit ću neki lanac nešto niđe veze neka spirala

reko ništa vas ne kapiram hocu kupiti dionice nemojte me smarati glupostima

ovim tempom za 12 godina cu biti bogat kažu na forumu
12 do 50 godina

[Dejan118]

Kojim zakonom su zasticeni mali dionicari od toga da vecinski vlasnik odnosno menadzment koji je izabrao vecinski vlasnik usluge ili robu prodaje po nizim cijenama od trzisnih ??

[brzi]

Kojim zakonom su zasticeni mali dionicari od toga da vecinski vlasnik odnosno menadzment koji je izabrao vecinski vlasnik usluge ili robu prodaje po nizim cijenama od trzisnih ??

ZAKON O DONACIJAMA PREDUZEĆA U JAVNOM VLASNIŠTVU ILI POD JAVNOM KONTROLOM U FEDERACIJI
("Sl. novine FBiH", br. 13/2003)

Član 1

Cilj i obim zakona

Ovaj zakon utvrđuje ograničenja i postupke za donacije koje dodjeljuju preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom (kako je to definisano dalje u tekstu).

Član 2

Definicije

U smislu ovog zakona, preduzeće u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom znači preduzeće u kojem federalna vlada, organi vlasti, kantoni, gradovi ili općine (a) imaju puno vlasništvo nad preduzećem; ili (b) posjeduju više od pedeset (50) procenata dionica ili dioničarskog kapitata preduzeća; ili (c) imaju manje od 50% dionica ili dioničarskog kapitala ali kontroliraju Upravni odnosno Nadzorni odbor u preduzeću (u daljem tekstu: javno preduzeće).

U smislu ovog zakona, transakcija ispod cijene znači transakciju u kojoj javno preduzeće vrši transfer (uključujući transfer putem prodaje roba ili usluga) pod uslovima (i) kada je prodajna cijena ispod tržišne cijene a uslovi takve prodaje su planirani da budu u korist primaoca transfera ili treće strane i za koje se objektivno ne može reći da su u korist ili u interesu javnog preduzeća; ili (ii) kada javno preduzeće vrši uplatu koja nije vezana za robu ili usluge koje pruža primalac te uplate.

Član 3

Ograničenja za dodjelu donacija

1. Javno preduzeće može dodjeljivati donacije samo iz dobiti i takve donacije mogu biti dodijeljene samo za potrebe u oblasti sporta, kulture, socijalne pomoći i humanitarne svrhe.

2. Transakcija ispod cijene koju izvrši javno preduzeće smatra se donacijom.

3. Donacija javnog preduzeća se smatra valjanom samo ako su odredbe ovog zakona u potpunosti ispoštovane.