Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[panzer]

Ja mislim na generalni situaciju u regiji. Jednostavno nema fondova sa strane koji bi bili poticaj na bilo kojoj berzi od ovih naših zemalja. Normalno, ni ekonomska situacija nije sjajna ali ovo je još uvijek daleko od kolapsa i po meni, stvari se stabilizuju.

Što se tiče naših fondova malo sam razmišljao i da sam u njihovoj poziciji možda bih djelovao isto. Šta bi BIG moglo kupovati na npr. SASE. Ima dosta dionica BH telecom, elektroprivreda ima na pretek, bosnalijeka više nemaju ali nema ni nekih eksta prilika gdje se ne bi zaglavili u nelikvidnosti ili čak doveli u problem ukoliko firma krene nizbrdo.

Sa druge strane, mogli bi kupiti neke dobre stvari u regiji. NIS je odlična prilika, neko ko zarađuje 800 mil KM na našim prostorima treba da privuče pažnju ulagačima. Pogotovo ako je odlučeno da će se početi isplaćivati redovna dividenda. Slovenački Petrol isto tako. Ili Krka, Alkaloid i niz drugih firmi u regionu a EU da ne govorim.
Isto tako, ni ostali regionalni fondovi ne bi pogriješili ako bi kupovali dionice iz BIH ali oni to ne rade. Može se svašta misliti o BIH i njenom ekonomskom i političkom stanju ali banjalučki MTel i BH telecom su vrlo dobre prilike koji regionalni fondovi zanemaruju.

[montypython]

Tačno je da imaju mnogo svih velikih ali ja bih ipak dokupio svih tih teškaša do limita JPESR, Telecom, SOSOR, ENISR je bagatela pri ovoj cijeni , Telecom Srpske svakako, Mogu još FDS iako bi bilo bolje da su po 30 ak, zašto ne cementaru recimo ili pivare koje su sad značajno kompetitivnije zbog ukidanja Cefta privilegija konkurenciji. Bihaćka npr koja svake godine dijeli dividendu je sad ispod svoje nominale. Uostalom, neka kupuju druge fondove.
Niko ih ne ograničava da kupuju vani zašto ne, držati pare u cashu sad je zadnja glupost i u nas i u regiji. A zašto ne kupovati i manje firme koje trenutno ne dijele dividendu ali dobro posluju i mogle bi jako rasti u budućnosti ima takvih dosta da se čovjek malo udubi. Evo npr firme autoindustrije iz Tešnja koliko čujem su dobre (neću spominjati Enker jer ga imam). Privremena eventualna nelikvidnost s takvim firmama ne bi ni bila problem da nije već pominjane prisile plaćanja enormnih naknada DUFu.

[panzer]

Danas ekstra reakcije na vijesti. IK banka objavi dobru dobit, cijena se ne pomjera, objavi da će dijeliti dividendu, cijena opet ne miče. Triglav se interesuje za Sarajevo osiguranje cijena malo i pada.
Upravo ovo govori da je prijeko potrebna promjena u cijelom poslovanju na berzi i oko nje. U suprotnom, na ovakvoj berzi jedino će se trgovati elektrogrupom.

[panzer]

http://www.economist.com/news/business/ ... rakelights

DURING the war of 1992-95 the town of Gorazde was besieged by Serbian forces. Now the loudest bangs are those of construction at the Bekto Precisa factory, which is expanding. With 357 employees, it makes plastic parts for car lights for Porsche, BMW and Audi (see picture). It also cranks out parts for skis and street lamps, in a joint venture with Hella, a German firm.

Bosnia suffers from a stagnant economy, high unemployment and dysfunctional government. Yet it is home to some surprising industrial clusters. Gorazde, in eastern Bosnia, is one of them. Others include Tesanj, Bijeljina and Visoko. Such places typically have dynamic mayors or entrepreneurs, and strong links to Germany. Gorazde has all three.


A mostly Bosniak Muslim town, it has been thoroughly rebuilt since the war. It is not rich: every evening a pall of smoke hangs over Gorazde as people light their coal-fired stoves. But its location and labour pool make it part of Germany’s verlängerte Werkbank (extended workbench): the hinterland of nearby, low-cost countries where German firms source parts.

The average monthly (post-tax) Bekto salary is €664 ($864), comfortably above the Bosnian norm of €421 but only a fraction of German wages. Employees work hard for their money: the factory runs 24 hours a day, 362 days a year. Some 85% of what they produce is exported, mostly to Germany and Austria. Bekto Precisa is a popular employer. It has just advertised 30 new jobs and received 3,000 applications.

Wages are lower in China, of course, but delivery times from Bosnia to core European markets can be counted in days instead of weeks. And the quality of local products is high. Neil Lovell, an executive with Mosdorfer, an Austrian firm that buys €2m-worth of electrical equipment from Bekto Precisa a year, says: “We switched production five years ago from Slovakia because of the price advantage. But the quality here is absolutely fantastic.”

Bekto Precisa’s turnover, which was €20.1m in 2012, has been growing by 25-30% in recent years, yielding a profit last year of €1.9m. And it is not the only exporter in town. ASA Prevent, a much larger company, makes covers for car seats.

Since Bosnia is not in the European Union, Bekto Precisa’s products must pay an 8% import duty. Oddly, however, few local firms lobby to restart the country’s stalled EU integration process. Successful Bosnian firms hate to make themselves conspicuous, for fear that politicians will try to extort money from them. Life is already hard enough. Bank officials, even those who work for foreign banks, often demand kickbacks for already-costly loans.

Dario Vins of 49-FortyNine, a consultancy, says that some local businessfolk do not object to Bosnia’s poor governance. Firms from within the EU often outsource work to Bosnia to take advantage of low pollution standards, for example. “It is not in a company’s interest to have a perfectly functioning system,” he says.

Enisa Bekto, the director of Bekto Precisa, sees things differently. It would be easier if Bosnia were better-run and inside the EU, she says. In other words, she wants someone to run Bosnia like she runs her company. At which, she notes, many of the top managers are women.

[panzer]

Zašto ne 5% posto? .

Subota, 23 Ožujak 2013 08:29 Borivoje Simić
Nije baš jasno zašto je ideja o privatizaciji po 5% elektroprivreda i telekoma naišla na odbojan zid u Federaciji BiH.

Prijedlog Agencije za privatizaciju FBiH o prodaji po 5% dionica putem berze najvećih federalnih kompanija u državnom vlasništvu nije se svidio Ministarstvu industrije, energije i rudarstva, a ni federalni premijer Nikšić nije se pozitivno izjasnio. I neke političke stranke, poput SDA, SBB rezolutno su protiv, a isti stav imali su i članovi Odbora za denacionalizaciju i privatizaciju Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Njihovo „ne“ uslijedilo je bez ikakve šire rasprave i argumentacije.
No, čini se kako je ovaj prijedlog, ipak, vrijedan razmatranja.
Prodaja po 5% dionica ove kompanije ne znači, kako neki možda misle, i uvod u potpunu privatizaciju pomenutih kompanija.

Više je nego jasno da su one već dijelom privatizovane, u njima je već po deset posto privatnog kapitala.

Privatizacijom dodatnih 5% dionica, a ima prostora i za više, država u vlasničkom smislu ništa ne gubi - tek 5% dividende, a koja značajnije iznose dostiže jedino kod BH Telecoma. Na ovaj način zadržat će većinsko vlasništvo i apsolutnu kontrolu u ovim kompanijama. Međutim, unovčavanjem tih pet posto dionica može trenutno doći do nekoliko stotina miliona KM koje može uložiti u razvoj.
Na primjer, Elektroprivreda BiH je trogodišnjim planom poslovanja utvrdila da joj za investicioni ciklus nedostaje više od milijardu KM.
Neki od investicionih poslova mogli bi se umjesto kredita, koji ipak koštaju i kada se dobiju pod povoljnim uslovima (kao najnoviji EBRD-a za HE Varnduk i HE Una-Kostela), mogli finansirati novcem dobijenim od prodaje 5% dionica.
Isti slučaj je i sa Koridorom Vc, gdje se FBiH mora zadužiti za još 100 miliona KM da bi završila već započete dionice autoputa do Zenice koje su u međuvremenu poskupjele. Pitanje je zašto bi to morala uraditi, ako bi mogla namaknuti i vlastiti novac.
Uostalom, ne može se investicioni ciklus zasnivati isključivo na kreditima, jer pitanje je koliko možemo izdržati u zaduživanju jer smo već solidno zaduženi, a i nismo još došli u priliku da dobijemo koncesionare ili da investicione zahvate finansiramo javno-privatnim partnerstvom.
Uostalom, budžeti su već uveliko opterećeni vraćanjem rata kredita, posebno nakon što je na otplatu došao prethodni aranžman sa MMF-om, te svako dodatno zaduživanje stvara veliki pritisak na budžete.
Čini se kako u našoj zemlji vlada prilično neagativistički stav kad je riječ o privatizaciji. Državne firme, koje se tretiraju kao posjedi političkih stranaka i koje su za njih „zlatne koke“, očigledno nerado se ispuštaju iz ruku.
Ovakvim stavom čini se da škodimo i samom procesu privatizacije koji je zakočio nekoliko godina i nema izgleda da će biti otkočen.
Najnoviji propali pokušaj prodaje Hidrogradnje jasno je pokazao da je naša zemlja siva investicijska zona, od koje su se investitori već davno ohladili.
Prodaja po pet posto dionica elektroprivrednih i telekom preduzeća možda bi mogla biti ohrabrujući signal da ih vratimo i da zaustavljenu privatizaciju, uz neophodnu promjenu pristupa, ponovo zahuktamo.

Ako bi za po 5 % od firmi uspjeli ukupno dobiti 300 mil KM bilo bi dobro. Ali od toga nije prevelika korist i za autoput i za elektrane. Mada bi bila solidna pomoć.

[proleter]

Osim što je možda malo pretjerao sa finasijskom procjenom oko prodaje 5 % dionica, sa ovim što je čovjek rekao se slažem 100 %.
Uostalom mi smo ovdje to do sada bezbroj puta ponovili. Možda je čovjek čitao komentare na forumu.

[montypython]

Ne bi me začudilo da se pokuša ići u prodaju nekog manjeg procenta mada mislim da je teško da im sa iko javi za tih smiješnih 5 %.
Evo npr danas, u glasilu u nevlasništvu citizena Radončića još jedan u nizu članaka koji, kako rekoh, meni liče na artiljerijsku pripremu naroda i medija za vijest o davanju na prodaju djelića "porodičnog srebra".
Od dezinformacija pomalo se prelazi na potpune laži. Tako autor članka od kojeg je pola golemi naslov, tvrdi da je kapital BH Telecoma opao za 3,7 milijardi KM. Čovjek očito ne razlikuje tržišnu vrijednost od kapitala i još koječega. Malo dalje autor stanoviti Dučić ispaljuje novu provalu..."poslovanje BH Telecoma je svih posljednjih 6 godina bilo loše s obzirom na to da kompanija iz godine u godinu bilježi gubitke i to u godišnjem prosjeku od nevjerovatnih 440 miliona KM.
Šta reći na ovo osim da papir trpi sve, a kad je Avaz u pitanju onda i još malo više.

[montypython]

Još jedna mutna inicijativa državotvornog biltena u nevlasništvu citizena R. Jučer veliki članak u kojem se autor (he, he) obrušio na vjerovali ili ne, štediše u bankama kao na narodne neprijatelje. Imućniji gradjani su, kaže se, uprkos neimaštini uspjeli uštedjeti 7,6 milijardi KM. Cijeli je članak uz pomoc par sagovornika intoniran kao poziv na akciju protiv štediša kao mutnih tipova kao nekad poslije rata kulaka i ratnih dobitnika. Pomislih, jer u Avazu je malo sta slučajno, ako se ovakav članak ponovi, sprema li nam se to Kipar, zamrzavanje uloga, oporezivanje i sl. E pa ne bih da dižem paniku ali samo dan kasnije, u današnjem broju, u Komentaru dana sličan članak, gnusan, potpaljivački, dostojan Gebelsa u kojem bilten optužuje za NEŠTO stotine hiljada gradjana-SVE stedise. Kako rekoh ne bih da paničim ali pripazite svoje štedne uloge, ko ima, i sjetite se Kafkinog "Procesa". Uskoro ćemo se izgleda morati Tornjaku pravdati sto dišemo.

[savjetnik]

arajevo-osiguranje ostvarilo je 64,5 miliona KM premije osiguranja i 1,5 miliona KM dobiti, kaže se u izvještaju o poslovanju za 2012 godinu koji je na danas održanoj sjednici usvojila Skupština dioničara Sarajevo-osiguranja.
Iz diskusija vođenih na sjednici vidljiva je opredjeljenost i malih i velikih dioničara da se jedinstveno nastupa u realizaciji razvojnih planova u narednom periodu, uz koordinaciju sa Vladom Federacije koja zastupa interese državnog kapitala.
Prema rezultatima poslovanja, Sarajevo-osiguranje je zadržalo lidersku poziciju na tržištu osiguranja u BiH sa tržišnim učešćem od 12,7 posto na nivou BiH odnosno 17,6 posto među društvima sa sjedištem u Federaciji BiH.
Vodeće bh. osiguravajuće društvo ostvarilo je porast premijskog prihoda za 3,2 posto ili 2,1 milion KM u odnosu na godinu ranije.
U isto vrijeme, Sarajevo osiguranje je isplatilo rekordnih 29,8 miliona KM svojim osiguranicima i klijentima po osnovu šteta različitih vrsta osiguranja.
Među tim štetama je i 2 miliona KM tzv. prijeratnih šteta, po obavezama koje su nastale prije 1992. godine. Unatoč teškim uslovima poslovanja i u prva dva mjeseca 2013. godine Sarajevo-osiguranje je zadržalo lidersku poziciju među 25 osiguravajućih društava na tržištu osiguranja u BiH.
Prema informacijama koje su se pojavile zadnjih dana postoje 2 velike kompanije koje su iskazale svoje interesovanje za ovu kompaniju.Sigurno da je trenutna tržišna cijena jako niska,te smatram da je trenutno najpodcjenjenija dionica na berzi.

[panzer]

Nakon produženog vikenda, redovna trgovina na Sarajevskoj berzi nastavljena je prometom vrijednim 2,387 miliona KM.
U okviru tri posebne aukcije prodano je 32.455 dionica emitenta PTG d.d. Goražde (Pobjeda Sport Goražde), što je 49% učešća u kapitalu emitenta, odnosno ukupnog broja dionica.

Možda je kupio taj Umarex kojeg su spominjali mjesecima a prodali su KM trade iz Visokog (udio kupio u februaru) i dva najveća dioničara po jedan dio svog udjela.
http://www.mp.bpkg.gov.ba/aktuelnosti/9 ... jeda-sport

http://www.umarex.de/