Elektroprivreda BIH

[veliki dedo]

https://www.meteox.com/de-de/city/3179142/14days
od subote kiše, možda olakšaju patnju Elektroprivrede.

Ja pratim nekakvu Norvešku stranicu https://www.yr.no/en/forecast/daily-tab ... 010/Mostar koja za subotu najavljuje čak 140 mm kiše što mi zvuči nerealno tim više što imaju običaj da mijenjaju prognozu ili promaše. U svakom slučaju proradiće HE uskoro pa se stiču uslovi da se zaradi ozbiljno u zadnja 2 mjeseca (prema Andelijinim najavama) jer i cijene na berzi rastu, ima sad svaki dan po nekoliko sati po iznad 150 E/MWh. A ugalj na deponiji plaćen, dakle "besplatan". Jedino ako ovo novo rukovodstvo ne izmisli nešto tipa "ne možemo izvoziti struju jer štedimo ugalj za slučaj napada vanzemaljaca". Valjalo bi i da proradi uskoro onaj blok TE Tz što je bio u remontu kotla, odužilo se nekako, počelo je mislim još u junu.

Da razjasnimo taj ugalj. On jeste plaćen ali nije besplatan.
Možeš imati novac na računima ili u zalihama. Kod izrade bilansa uspjeha, taj ugalj ima svoju vrijednost, može to biti prosječna nabavna ili trenutna tržišna. Uglavnom tek kad se spali on ide u trošak.

Na skupštini je pojašnjeno da je Andelijina priča o rezervama uglja koje je on "obezbjedio" zapravo laž i manipulacija jer je količina od 300-350.000 t uglja krajem svake godine u rezervi za narednu godinu u koju se nikada ne ulazi bez bitnih zaliha.
Još nešto, Jadran kapital je tražio da im se dostave deset najvećih ugovora sa preprodavcima koji otkupljuju od JPESR.
Svi znamo kako je moguće i jednostavno da se JPESR *odriče" svojih prihoda i da radi na svoju štetu a u korist drugih firmi, čak i sa jednim uposlenim, koji ostvaruju milionske dobiti.
"Mi" smo "zamolili" da nam se, u skladu sa principima transparentnosti, dozvoli uvid i u ostale ugovore koji bitno utiču na poslovanje društva (preko sajta rezervisano za investitore) .
Za sada je to bila samo molba a naravno, ako se ne prihvati, možemo ići sa pravno opravdanim i formuliranim zahtjevom.

[panzer]

Nisam siguran da bi predhodna uprava muljala sa zalihama uglja. A i mimo uprave dobijali smo i insajderske informacije da su skladišta puna. Tako da bi bilo dobro da je ovo priča koja predhodi poskupljenu struje.

[veliki dedo]

Nije pitanje da li su puna skladišta nego kakva su bila prethodnih godina u isto vrijeme i samo tu razliku bi trebali uzimati u obzir.

[panzer]

Najmanje dvije godine su bila prazna. Kako su učestili štrajkovi u rudarskim organizacijama tako su i skladišta bila vrlo loša.

Ovo što oni govore je da im je cilj da imaju velike zalihe po cijenu uvoza struje, i opet prodaje građanstvu po cijenama ispod proizvodne ili nabavne i kompletnom apsurdu.
Ako ne planiraju proizvoditi i izvoziti onda već sutra moraju podnijeti zahtjev za poskupljenje cijene struje.

[brzi]

Istina je negdje između. Ako je vrijednost zaliha povećana sa 66 na 128 miliona KM
Andelija je rekao da na zalihama imaju 560.000 tona a uobičajene su oko 350.000 tona dakle ima 200.000 tona više ali iz njih ne može napraviti 115 miliona dobiti plus pokriti gubitak od 23 miliona po šestomjesečnom.

[panzer]

Nisu bili naivni kada su radili planove. Uglavnom su znali šta je moguće. Imali su nekad odstupanja ali se manje više situacija držala pod kontrolom.
Tako da ako ne bi bilo 115 opet bi imali najveću dobit ikad.

[brzi]

Problem je što će opet na završnom biti avansa koji su stariji od godinu dana i koji se po računovodstvenim standardima moraju otpisati a tretiraju se kao dobit.
Dakle igra između dvije vatre se nastavlja.

[brzi]

Posljednja tri dana potrošnja znatno iznad planirane. Od 50 do 150 MW.
Očito da toplotne pumpe na ovako jeftinu struju postaju riješenje za zagrijavanje broj jedan.
Iako realno i sa 50% skupljom strujom TP bi bila još uvijek znatno jeftinija od peleta, plina, drva,..

[montypython]

Posljednja tri dana potrošnja znatno iznad planirane. Od 50 do 150 MW.
Očito da toplotne pumpe na ovako jeftinu struju postaju riješenje za zagrijavanje broj jedan.
Iako realno i sa 50% skupljom strujom TP bi bila još uvijek znatno jeftinija od peleta, plina, drva,..

Sumnjam da ima i 1 posto potrošača sa ugrađenom toplotnom pumpom u nas tako da teško mogu još uticati ozbiljnije na potrošnju. Ne znam kakva su iskustava oko isplativosti, ono što sam vidio na brzinu prije, je da su troškovi same ugradnje poprilični tako da ne znam za koliko se otplati eventualnim uštedama ako ih ima. Pogotovo jer čitam https://www.dailymail.co.uk/news/articl ... bills.html i da stižu i poprilični računi za struju i da su građani poprilično razočarani i efikasnošću i skupoćom. Doduše sve treba provjeriti. Znam da se u Evropi dosta žale i da bukvalno konzervativni AFD u Njemačkoj osvaja ogromne postotke samo na bazi toga što trenutna "zelena" vlast potiče TP zakonski, bukvalno prisilom. Kao sam shvatio radi se o uzimanju toplote iz vazduha (čak i kad je hladan) i grijanju pomoću toga. I obrnuto ljeti. Tako da mi to jako liči na frižider ili na klimu. Zvuči mi prilično neubjedljivo tako da bih volio vidjeti iskustva i brojeve iz realnog života. A s obzirom da se ovo forsira iz istih izvora odakle dolazi i "net zero", karbonski otisak, obnovljivi, klimatske promjene i sl, ostajem vrlo skeptičan dok se ne uvjerim u suprotno.

[Sabur2]

Toplotne pumpe su u zamahu, ali inverteri su odavno tu.
Efikasnost je sasvim dobra narocito u ovim prelaznim periodima gdje se moze dobiti mnogo toplote sa malo utrosene energije.
Druga je prica na -10 ili nize. Tu se vec priblizavamo nuli, tj. utrosena energija se priblizava toplotnoj energiji koju dobijemo.
Narocito kod jeftinijih uređaja kojih i jeste najvise.

Jedina mana invertera je sto stalno ispuhuju zrak i time stvaraju određenu nelagodu ili smanjen komfor i cijena ugradnje.
Toplotne pumpe zrak-voda su mnogo komfornije i koriste podno grijanje ili posebne radijatore za zagrijavanje prostora.
Ali prevashodno je imati dobru izolaciju. Toplotne pumpe su velika investicija u rangu novog automobila.

I opet na kraju bi racun za utrosenu energiju trebao biti daleko nizi nego za alternativu jer se sva alternativa otprilike ponasa trzisno i obracunava se po kaloriji ili kilovatu energije koju donosi.
Toplotne pumpe i inverteri taj odnos pretvaraju od 1:1 do 1:3 ili vise u korist dobijene toplote.