Danas su negdje rekli, ako ne mogne ovako,.. da će ići skupstina, izbor novog nadzornog i onda nova uprava.
Ovaj cirkus je da se rudari smire,.. plase se rudara a ne plaše Elektroprivrede,.. sta da su oni zaustavljali proizvodnje 5 puta u zadnje dvije godine? Da sindikat Elektroprivrede pozove radnike u TE na radnicki neposluh.
Mislim da je krajnje vrijeme da se i oni oglase.
Strajk ili direktor kojeg oni žele,.. zasto da ne.
Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
Polako,malo ipak treba razmisliti.Ne navračajte vodu na mlin ovih interesnih skupina koje sebe nazivaju strankama.
Upravu Elektroprivrede oni su davno planirali smjeniti.Nikšić je javno rekao da uprava mora provoditi politiku Vlade.I nikako mi nije jasno kako su to odjednom svi zaboravili,novinari posebno.Jednostavno treba uhljebiti svoje uhljebe.
Zahtjev rudara je tu potpuno nebitan,mada vjerujem da su bar dobili neka obečanja,ako podnesu zahtjev za smjenu uprave.Vladajućima to ipak dodje kao neko opravdanje pred neukim.
I kakav sada radnički neposluh u Elektoprivredi,radi izbora direktora kojeg oni žele.Pa to nije moglo ni u famoznom radničkom samoupravljanju.
Od uvijek je propisano ko i na koji način bira direktora.I tako se i ovdje mora uraditi,inaće sve završava na sudu.
U BH Telekomu,na primjer,nema rudara koji traže plaću,ali će upravu pod hitno promjeniti.Pa za to su se borili,na izborima.
Stranačko kadroviranje je na sceni.Podobni,a ne sposobni.Prema svecu i tropar,rekli bi Srbi.
Upravu Elektroprivrede oni su davno planirali smjeniti.Nikšić je javno rekao da uprava mora provoditi politiku Vlade.I nikako mi nije jasno kako su to odjednom svi zaboravili,novinari posebno.Jednostavno treba uhljebiti svoje uhljebe.
Zahtjev rudara je tu potpuno nebitan,mada vjerujem da su bar dobili neka obečanja,ako podnesu zahtjev za smjenu uprave.Vladajućima to ipak dodje kao neko opravdanje pred neukim.
I kakav sada radnički neposluh u Elektoprivredi,radi izbora direktora kojeg oni žele.Pa to nije moglo ni u famoznom radničkom samoupravljanju.
Od uvijek je propisano ko i na koji način bira direktora.I tako se i ovdje mora uraditi,inaće sve završava na sudu.
U BH Telekomu,na primjer,nema rudara koji traže plaću,ali će upravu pod hitno promjeniti.Pa za to su se borili,na izborima.
Stranačko kadroviranje je na sceni.Podobni,a ne sposobni.Prema svecu i tropar,rekli bi Srbi.
-
Sitna buranija
- Posts: 2360
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Elektroprivreda BIH
Država po mjeri (stranačkog) čovjeka. Ne pita te niko kakav si,.. nego čiji si.
Re: Elektroprivreda BIH
Bilo bi dobro da ovo više završe. Bezveze razvlače. Zamijeni ljude i idemo dalje.
-
Sitna buranija
- Posts: 2360
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Elektroprivreda BIH
Pa nadzornom svakako ističe mandat 27.8., ne znam kakva je žurba pa ne sačekaju da sve redovno završe. Radi se o 3-4 sedmice. Ili je u pitanju nekakva seljačka, siledžijska potreba da oni kao nekog smjenjuju jer su vlast, moć...
-
Trezvenjak
- Posts: 137
- Joined: 24 Jan 2023, 12:00
Re: Elektroprivreda BIH
Cijena struje za domacinstva nezakonita po 5-6 zakonskih i podzakonskih akata i kljucni generator gubitka za pola godine. Ali to nije prioritet vec isplata plate neradnicima iz rudnika zenica
-
Sitna buranija
- Posts: 2360
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Elektroprivreda BIH
https://www.klix.ba/biznis/privreda/min ... /230803034
Treba pogasiti sve TE i preći na uvoz čiste energije pošto sami nemamo kapaciteta dovoljno proizvesti... I onda ćemo da živimo u blagostanju...
Treba pogasiti sve TE i preći na uvoz čiste energije pošto sami nemamo kapaciteta dovoljno proizvesti... I onda ćemo da živimo u blagostanju...
Re: Elektroprivreda BIH
Do sredine prošle godine, kapacitet novih elektrana na ugalj u izgradnji ili planiranju iznosio je 476 gigavata širom svijeta. Kada bi svi bili izgrađeni i radili do kraja svog ekonomskog vijeka, ovo bi učinilo međunarodni cilj ograničavanja globalnog grijanja na ispod 2, a po mogućnosti 1,5 stepena nedostižnim. Međutim, studija sada ispituje zvanična saopštenja, koja je sastavila američka informativna služba Global Energy Monitor, u smislu njihove implementacije – i ukazuje da će oko 50% biti poništeno.
Studiju je vodio berlinski institut za istraživanje klime MCC (Mercator Research Institute on Global Commons i klimatske promjene), a objavljena je u časopisu Environmental Research Letters. "Za pregovore o globalnom postupnom ukidanju uglja, važno je realno shvatiti povećanje elektrana koje tek predstoji", objašnjava Jan Steckel, šef radne grupe MCC-a za klimu i razvoj i koautor studija.
"Planiranje, pa čak i izgradnja novih elektrana može biti stavljeno na čekanje ako, na primjer, dođe do promjena u finansijama, nacionalnim energetskim strategijama ili troškovima obnovljivih izvora energije. Rasvetljavamo osnovnu liniju, a time i nivo ambicija prošlosti i budućnosti sporazumi o uglju, takozvani JETP-ovi."
Od 2021., Just Energy Transition Partnerships, koji predstavljaju zemlje na globalnom jugu i bogate industrijalizirane zemlje, pregovaraju o programima pomoći za postepeno ukidanje ovog posebno štetnog oblika proizvodnje električne energije. Za Južnu Afriku, Indoneziju i Vijetnam već su sklopljeni početni poslovi vrijedni milijarde.
Sada predstavljena analiza zasniva se na naučnom istraživanju međunarodnih stručnjaka. Ovo je ustaljena istraživačka metoda koja se često koristi, posebno u energetskom sektoru, za teme za koje čvrsta statistika još nije dostupna. U procesu sistematskog pretraživanja, istraživački tim je identifikovao 29 posebno obrazovanih stručnjaka iz 10 zemalja koje čine 90% novih elektrana na ugalj u izgradnji ili zvanično planiranih: Bangladeš, Kina, Indija, Indonezija, Laos, Mongolija, Pakistan, Turskoj, Vijetnamu i Zimbabveu. Stručnjaci su kontaktirani u jesen 2021. godine, odnosno prije sklapanja prvih JETP sporazuma, kako bi pružili ekspertizu za svoju, a donekle i za druge zemlje.
Odgovori pokazuju da smanjenje budućih investicija u ugalj dogovoreno sa Vijetnamom i Indonezijom ionako manje-više odgovara onome što se očekivalo među stručnjacima. Vjerovatna implementacija najavljenih termoelektrana na ugalj uvelike varira od zemlje do zemlje: prema prognozi, najviše otkazivanja ima u Bangladešu i Mongoliji, a najmanje u Kini.
Istraživački tim je pitao i o razlozima promjena plana: pored tehničkih i komercijalnih aspekata, važnu ulogu igra i politička ekonomija uglja, odnosno razmatranje regionalnih poslova, plaćanja poreza ili uticaja industrije uglja (MCC je predstavio opsežan istraživački rad o tome prošle godine).
Sve u svemu, stručnjaci pretpostavljaju da će u narednim godinama i decenijama u 10 ispitanih zemalja biti instalirano oko 215 gigavata novih kapaciteta termoelektrana na ugalj. Studija takođe razmatra šta bi to značilo za klimu.
"U tri četvrtine scenarija naučne klimatske politike sa samo 1,5 stepena globalnog zagrijavanja, upotreba uglja širom svijeta je pala na nulu do 2050. godine", kaže Lorenzo Montrone, vodeći autor studije i donedavni doktor znanosti. student MCC-a. "Naša studija pokazuje koliko je važno imati međunarodnu podršku za postepeno izbacivanje uglja i razvoj alternativa. Jedan od načina da se pozabavimo novoizgrađenim elektranama bio bi ograničavanje njihovog životnog vijeka na 15 godina. Ako bi to uspjelo, granica od 1,5 stepeni bi i dalje bila biti na dohvat ruke."
Studiju je vodio berlinski institut za istraživanje klime MCC (Mercator Research Institute on Global Commons i klimatske promjene), a objavljena je u časopisu Environmental Research Letters. "Za pregovore o globalnom postupnom ukidanju uglja, važno je realno shvatiti povećanje elektrana koje tek predstoji", objašnjava Jan Steckel, šef radne grupe MCC-a za klimu i razvoj i koautor studija.
"Planiranje, pa čak i izgradnja novih elektrana može biti stavljeno na čekanje ako, na primjer, dođe do promjena u finansijama, nacionalnim energetskim strategijama ili troškovima obnovljivih izvora energije. Rasvetljavamo osnovnu liniju, a time i nivo ambicija prošlosti i budućnosti sporazumi o uglju, takozvani JETP-ovi."
Od 2021., Just Energy Transition Partnerships, koji predstavljaju zemlje na globalnom jugu i bogate industrijalizirane zemlje, pregovaraju o programima pomoći za postepeno ukidanje ovog posebno štetnog oblika proizvodnje električne energije. Za Južnu Afriku, Indoneziju i Vijetnam već su sklopljeni početni poslovi vrijedni milijarde.
Sada predstavljena analiza zasniva se na naučnom istraživanju međunarodnih stručnjaka. Ovo je ustaljena istraživačka metoda koja se često koristi, posebno u energetskom sektoru, za teme za koje čvrsta statistika još nije dostupna. U procesu sistematskog pretraživanja, istraživački tim je identifikovao 29 posebno obrazovanih stručnjaka iz 10 zemalja koje čine 90% novih elektrana na ugalj u izgradnji ili zvanično planiranih: Bangladeš, Kina, Indija, Indonezija, Laos, Mongolija, Pakistan, Turskoj, Vijetnamu i Zimbabveu. Stručnjaci su kontaktirani u jesen 2021. godine, odnosno prije sklapanja prvih JETP sporazuma, kako bi pružili ekspertizu za svoju, a donekle i za druge zemlje.
Odgovori pokazuju da smanjenje budućih investicija u ugalj dogovoreno sa Vijetnamom i Indonezijom ionako manje-više odgovara onome što se očekivalo među stručnjacima. Vjerovatna implementacija najavljenih termoelektrana na ugalj uvelike varira od zemlje do zemlje: prema prognozi, najviše otkazivanja ima u Bangladešu i Mongoliji, a najmanje u Kini.
Istraživački tim je pitao i o razlozima promjena plana: pored tehničkih i komercijalnih aspekata, važnu ulogu igra i politička ekonomija uglja, odnosno razmatranje regionalnih poslova, plaćanja poreza ili uticaja industrije uglja (MCC je predstavio opsežan istraživački rad o tome prošle godine).
Sve u svemu, stručnjaci pretpostavljaju da će u narednim godinama i decenijama u 10 ispitanih zemalja biti instalirano oko 215 gigavata novih kapaciteta termoelektrana na ugalj. Studija takođe razmatra šta bi to značilo za klimu.
"U tri četvrtine scenarija naučne klimatske politike sa samo 1,5 stepena globalnog zagrijavanja, upotreba uglja širom svijeta je pala na nulu do 2050. godine", kaže Lorenzo Montrone, vodeći autor studije i donedavni doktor znanosti. student MCC-a. "Naša studija pokazuje koliko je važno imati međunarodnu podršku za postepeno izbacivanje uglja i razvoj alternativa. Jedan od načina da se pozabavimo novoizgrađenim elektranama bio bi ograničavanje njihovog životnog vijeka na 15 godina. Ako bi to uspjelo, granica od 1,5 stepeni bi i dalje bila biti na dohvat ruke."