Elektroprivreda BIH

brzi
Posts: 2854
Joined: 31 Jul 2012, 14:34

Re: Elektroprivreda BIH

Post by brzi »

U februaru proizvedeno 345.000 tona mrkog uglja i 76.000 tona lignita.
U prva dva mjeseca proizvedeno mrkog manje 16.000 tona ali je izvezeno više 122.000 tona tako da imamo minus od 138.000 tona u odnosu na prošlu godinu,.. u kojoj plan nije ispunjen.
Sa lignitom još gore ali ga bar mogu kupiti.
U februaru potrošeno u TE 158,000 tona lignita a u prva dva mjeseca iskopano 133.000, dakle nedovoljno čak i za jedan mjesec, i to uz ovakvu proizvodnju u TE.
panzer
Posts: 12506
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Elektroprivreda BIH

Post by panzer »

To što se izvozi većinom ide iz Kamengrada.
brzi
Posts: 2854
Joined: 31 Jul 2012, 14:34

Re: Elektroprivreda BIH

Post by brzi »

Da ali i njihova proizvodnja koja je rasla ulazi u podatak o ukupnoj proizvodnji pa ako bi ih isključili iz statistike, pad bi bio još očitiji.
panzer
Posts: 12506
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Elektroprivreda BIH

Post by panzer »

U februaru izvoz iz fbih je bio 47 miliona KM. To bi dalo prosječnu cijenu od 290 EUR.

Mart i po svemu sudeći april će nadoknaditi slabiji rezultat iz prva dva mjeseca. Hidrologija ostaje dobra a i april će imati padavina što će svim elektroprivredama dati veliku prednost.
brzi
Posts: 2854
Joined: 31 Jul 2012, 14:34

Re: Elektroprivreda BIH

Post by brzi »

Možda se Elektroprivreda BiH ipak precijenila pa ugovorila 50 ili 100 MW terminske isporuke na 300 do 400 eura. Nekad nije loše ni precjeniti se, za svaki izvezeni kWh sad bi mogla uvesti 3 po spot cijenama.
panzer
Posts: 12506
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Elektroprivreda BIH

Post by panzer »

Ne vjerujem da su trejding sektoru naivni tako da sasvim sigurno koriste sve pogodnosti velikog portfolia i znanja koje imaju.

Što se tiče domaćeg tržišta, ako se uzme da je pola stanovništvo a pola privreda, kako su već ranije spominjali 2TWh potroši stanovništvo a 2 TWh privreda, onda jači rad hidroelektrana može biti konkurentan i donijeti solidnu poziciju u sektoru stanovništva a rad termoelektrana može podmiriti privredu konkurentnom proizvodnom cijenom.
Ovdje se sad stvar kalkulacije. Veći angažman hidroelektrana je ključan. Predhodne dvije godine im nisu išle u prilog ali ova pokazuje da bi moglo biti dosta bolje.
brzi
Posts: 2854
Joined: 31 Jul 2012, 14:34

Re: Elektroprivreda BIH

Post by brzi »

Proizvodnja u HE Jablanica bi u martu trebala biti oko 200 GWh pa bi u prva tri mjeseca bila oko 510 GWh a prošle godine je u prvih 6 mjeseci bila 658 GWh. Toliko će biti ove godine proizvedeno u prva 4 mjeseca.
Koliko se sjećam rečeno je da ove godine prazne Ramsko zbog remonta pa će dotok iz Ramskog dati dodatnih 50 GWh samo ne znam da li će to raditi do 6 mjeseca ili kasnije. Vjerovatno kasnije.
panzer
Posts: 12506
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Elektroprivreda BIH

Post by panzer »

Dobit „Elektroprivrede Republike Srpske“ je u prošloj godini, kada je cijena struje bila na maksimumu, iznosila 49 miliona KM i smanjena je za 31 milion u odnosu na 2021.
Ipak nije minus.
panzer
Posts: 12506
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Elektroprivreda BIH

Post by panzer »

Preparation and construction phase of Utility-Scale Solar (Photovoltaic) Power Plants Gračanica 1 and Gračanica 2 (2x22 MW) - Municipality of Bugojno, Podveležje 1 and Podveležje 2 (16MW+27MW) - City of Mostar, Gornja Breza (15 MW) - Municipality of Breza, Bijele Vode (12 MW) - Municipality of Kakanj, and Kreka-Šićki Brod (46MW) - Municipality of Lukavac.
Ovo pokazuje 160 MW vlastitih solarnih kapaciteta.
panzer
Posts: 12506
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Elektroprivreda BIH

Post by panzer »

Energetska zajednica aktivno je uključena u razvoj tržišta električne energije u regionu. Završena je i jedna zanimljiva studija koja se bavi uslugama fleksibilnosti elektroenergetskog sistema u procesu dekarbonizacije.

- Prošle godine smo završili studiju. Radilo se o studiji izvora fleksibilnosti radi podrške dekarbonizaciji zemalja ugvornih strana Energetske zajednice. Studija je dala prikaz svih mogućih izvora fleksiblinosti. To bi trebalo da bude sposobnost elektroenergetskog sistema da se u svakom trenutku izjednači proizvodnja s potrošnjom ne bi li frekvencija ostala 50 Hz. Otkad je trofaznih izmeničnih elektroenergetskih sistema, uvek je postojala fleksibilnost i uvek su postojali izvori za regulaciju frekvencije i snage. To nije ništa novo i poznajemo to već 80 godina. Novo je da se ta problematika sada intenzivira sa integracijom varijabilnih obnovljivih izvora energije. Sada će biti veći izazov balansirati sistem. Što je veća integracija obnovljivih izvora, tu mislim na energiju vetra i sunca, to znači da je problematika fleksibilnosti zahtevnija. Sama studija je dala prikaz svih mogućih izvora fleksibilnosti, to je neverovatna količina tehničkih, netehničkih, finansijskih, regulatornih mera i aktivnosti - pojasnio je Davor Bajs iz Energetske zajednice.

Bajs ističe da su se kroz studiju uočili problemi koje proizvođači imaju u vezi sa prekograničnim kapacitetima, iako infrastruktura postoji.

- To je bio scenario fragmentiranog tržišta koji bi se nastavio u narednom periodu i jedan scenario koji smo nazavali "puno tržište", a gde bi se ta ograničenja u prekograničnim razmenama značajno olabavila. Bilo da se radi o većim NTC vrednostima, spajanju tržišta ili o primeni tzv. "70% cilja" iz regulative 943 o kojoj je koleginica Trhulj pričala u prethodnom panelu. U Evropskoj uniji su svesni tog problema i te fragmentacije tržišta. Put u panevropsko tržište sigurno vodi ka boljem iskorišćenju postojeće infrastrukture i ka razvoju novih dalekovoda, ne bi li mreža postala što manji faktor ograničenja u tržišnim transakcijama. Ono što je meni najvažnije u toj studiji bilo i što je vrlo logičan rezultat jeste to da ukoliko tržište ostane fragmentirano, svaka zemlja balansira sama unutar sebe. Pri visokoj integraciji pojavljuju se potrebe za dodatnim izvorima fleksibilnosti. Najčešće je reč o baterijama. U regionu se razvijaju reverzibilne hidroelektrane.

Bajs dodaje da je nedostatak studije to što je počela da se radi pre ove krize, pa je upućivala i na nove gasne elektrane.

Dakle, u tom delu, mislim da je već zastarela. Očito neće biti lako razvijati nova postrojenja na gas
. U drugom scenariju, gde je tržište otvoreno ako ne potpuno, onda u visokoj meri, praktično sve potrebe za novim izvorima fleksibilnosti dramatično se smanjuju. Svi mi danas imamo unutar naših elektroenergetskih sistema izvore fleksibilnosti. U regiji su značajne hidroelektrane, a one su jako dobri izvori fleksibilnosti. Istina, pojavljuju se problemi leti zbog sušne hidrologije, kada ne mogu dati pun doprinos, ali u principu ništa nije nemoguće rešiti.

Kao najvažniji zaključak studije, Bajs izdvaja da integracija obnovljivih izvora energije treba da bude popraćena što većim otvaranjem tržišta i što manjom blokadom prekograničnih razmena i tržišnih transakcija.

Te interkonekcije konsultanti nazivaju izvorom fleksibilnosti, a ja ne mislim da je interkonekcija izvor fleksibilnosti, ali, što veća tržišta i razvoj balansnog tržišta je nešto što će sasvim sigurno omogućiti mnogo veću integraciju obnovljivih izvora energije, nego što je to danas. Pri tom, pružaoci te usluge balansiranja moraju biti finansijski kompenzovani za to. Ako neka hidroelektrana ne može prodati svoju energiju "dan unapred" ili na dugoročnom tržištu, ukoliko mora ograničiti svoju proizvodnju da bi oslobodila rezervu da podigne ili spusti proizvodnju, ona mora dobiti finasijsku komepenzaciju.
Post Reply