Elektroprivreda BIH

[montypython]

Januar izvoz BIH 159 mil KM, uvoz 42 mil KM. FBIH izvoz 91 mil KM uvoz 36 mil KM ( i dalje nisam siguran koliko od ovog otpada na prirodni gas koji je u istoj statističkoj stavki).

Prosječna izvozna cijena po MW je 237 EUR, prošle godine je bila 214 EUR

Onda to mora da je po nekom dugoročnijem ugovoru i to vrlo povoljnom jer je prosječna spot cijena u januaru o g bila značajno niža, jedva da je i u peakovima najboljih dana dostizala tih 237 a prosječna dnevna rijetko iznad 170 E.

[panzer]

Pa bilo bi glupo da prošle godine nisu dogovarali terminske prodaje za ovu godinu.

[montypython]

Ako jesu, imaće ogromnu zaradu, pogotovo ako padne još jedna dobra kiša uskoro. Da ima pameti odgodili bi remont TE bar do isteka tog povoljnog ugovora a ugalj kupovali od bilo koga ako domaći rudnici slabo rade. S tom cijenom struje, možeš ugalj uvoziti i opet imati dobit.

[brzi]

Gledam opet ove podatke o uglju i električnoj energiji.
Mrki ugalj proizvodnja veća u 2022 nego u 2021 za 450.000 tona ali je i izvoz povećan sa 115.000 na 700.000 tona. Dakle Banovići i Kamengrad zu značajno izvozili pa je na domaćem tržištu ostalo manje za 350.000 tona. Istina bit će i značajan pad potražnje uglja osim termoelektrana, zbog tople zime.
Lignit pad proizvodnje sa 1,47 na 1,37 miliona tona.
Raspoložive količine na kraju decembra 256.000 tona mrkog i 76.000 tona lignita.
Struja proizvodnja u TE u prošloj godini pad od 300 GWh i pad u HE sa 3.917 na 2.578 GWh. Dakle pad od 1.350 GWh ako je pad u Elektroprivredi BiH bio 540 GWh onda je u Elektroprivredi HZHB bio skoro 800 GWh. Neto izvoz oko 820 GWh od toga oko 200 GWh Elektroprivreda HZHB i 600 GWh Elektroprivreda BiH. U 2021. ukupni neto izvoz bio 2.420 GWh. Samo trećina izvoza iz 2021. god.
Izgleda da će kiša odlućivati o tome kakva će biti godina. Ako bude sušna možda neto izvoz bude nula, ako bude padavina onda do 1500 GWh,

[panzer]

Čak nam nije ni zaživjelo a već vidimo kako će biti u praksi. Biće ogromnih viškova preko dana tako da će dnevna cijena biti bagatela.

Kao, hoćete li vi ,vlasnici solarnih panela, da prodate skuplje onda kupite baterije. Pa kupiš baterije a one te koštaju skoro kao cijela elektrana. I onda povrat nije 8-9 godina nego 15 godina. Pod uslovom da je cijena struje ona koju si kalkulisao kod izgradnje.

Sjeverna Makedonija: Solara je toliko da ruše mrežu
Autor: Poslovni dnevnik , 20. veljača 2023. u 21:590 komentara

Fotonaponske elektrane od travnja do rujna uglavnom proizvode struju u razdoblju od 9 do 17 sati, što rezultira viškovima

U lipnju 2022. godine na snagu su stupile olakšane procedure za kućanstva i tvrtke u zemlji za ugradnju solarnih krovnih panela.


Procvat proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Sjevernoj Makedoniji uzrokovao je povremene probleme, upozorili su dužnosnici, a vlada sada traži rješenja.


U lipnju 2022. godine na snagu su stupile olakšane procedure za kućanstva i tvrtke u zemlji za ugradnju solarnih krovnih panela.

Cilj uredbe bio je motivirati građane i tvrtke za prelazak na obnovljive izvore energije te pronaći rješenje za skupu opskrbu električnom energijom. Međutim, proizvodnja iz novih postrojenja varira, što sada uzrokuje probleme mreži, piše Intellinews.

Kućanstva bez dozvole mogu postavljati krovne panele snage 6 kW umjesto dosadašnjih 4 kW, dok su za poslovne subjekte kapaciteti povećani s 20 kW na 40 kW.

Energetičari kažu da fotonaponske elektrane od travnja do rujna uglavnom proizvode struju u razdoblju od 9 do 17 sati, što rezultira viškovima električne energije.

Dužnosnici Makedonske energetske udruge, MEA, rekli su da veliki instalirani kapaciteti elektrana iz obnovljivih izvora, posebice fotonaponskih elektrana tijekom 2022. godine, sada mogu uzrokovati štetu prijenosnom sustavu u zemlji.Udruga je pozvala vlasti da reguliraju električnu energiju koju proizvode mnoge fotonaponske elektrane sa solarnim spremnicima baterija..

[Miner]

Evo sile, djaba ste krecili
https://youtu.be/7O-wNkvya50

[montypython]

Slabo nešto pominje produktivnost i pad proizvodnje. Kad bi samo ovu energiju koju koristi za odbranu stečenih pozicija koristio na radnom mjestu. A sudeći po izgledu nije se puno potrošio radeći.

[panzer]

Nemanja Pandurević, direktor NOS-a - Nezavisnog operator sistema u Bosni i Hercegovini pojasnio je u kojem obliku virtuelna elektrana postoji u Bosni i Hercegovini i koji su razlozi uspostavljanja ovakvog model.

“Situacija u Bosni i Hercegovini je jako jednostavna. Na terenu trenutno imamo virtuelne elektrane koje u svom sastavu imaju isključivo distribuirane izvore električne energije. Od sedam balansno odgovornih snaga koji u svom sastavu imaju virtuelne elektrane svi imaju samo stranu, vezano za distribuirane izvore proizvodnje, nemamo one koji se bave potrošnjom”, kazao je, dodao je i da ne postoji niti jedna zakonska prepreka koja to onemogućava nego je više stvar ekonomskog stimulansa koji je izostao.

Kroz sedam BOS-ova koliko ih je aktivno u BiH, agregirano je oko 140 MW instalisane snage, od toga 100 MW predstavljaju hidro potencijali, 37 MW su solarne elektrane i oko 2,3 MW su biogasne elektrane, upravo ih njihova manja proizvodnja sprječava da pružaju svoje usluge na balansnom tržištu.

Drugi razlog je finansijski, kako je kazao Pandurević, jer je cijena električne energije iznad balansne energije što je neubičajeno. Sve ovo isključuje onaj ekonomski stimulans BOS-ovima da u svoje sastave stavljaju opterećenja i da pružaju usluge na balansnom tržištu.

“Virtuelna elektrana u BiH nije novi model. Od 2016. godine kada su usvojena tržišna pravila, mali proizvođači su mogli da prodaju svoju energiju kompanijama na teritorijama na kojima posluju. Od 2020. godine, kada je došlo do skoka cijena električne energije, mali proizvođači su htjeli da postanu vidljivi i aktivni na tržištu. Zbog toga su im bila potrebna određena tržišna pravila po kojima su mogli da biraju s kim će da pregovaraju kome da prodaju energiju, sa druge strane da pregovaraju o uslovima i cijenama. Faktor sigurnosti nije više bio presudan, mi smo to prepoznali i dali podršku da se to reguliše da se omogući malim proizvođačima ono što žele”, kazao je.

Sve manje kapaciteta na mreži je pravi pokazatelj virtuelne elektrane i njenih efekata, kaže Pnadurović. Stvorila je ambijent i mehaizme koji su ekonomski isplativi. Sistem je stabilan, sedam virtuelnih elektrana rade prema pravilima i ne prave velike debalanse u radu. Sve skupa dovodi do fleksibilnosti sistema koji će da integriše obnovljive izvore. A investitore dovode u situaciju da se investicije što prije otplate i da se njihova dobit maksimizira.

Almir Imamović, rukovodilac Sektora za tarife i tržište, Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) kazao je da je ovakav model privremen i da je upravo onakav kakav je danas bio iniciran upravo sa terena.

“Model koji je kod nas aktuelan pokazao se dobar u praksi, snaga raste konstantno. Ono što je možda za neke problem jeste da je pojavom virtuelne elektrane na tržištu, pogođen sistem podsticaja. Virtuelnom elektranom nastala je velika migracija, što pokazuje da je sad više kapaciteta, u virtuelnim elektranama nego što je u sistemu podsticaja. Pojavio se i višak sredstava za podsticaje te s zbog toga donesene odluke za samanjenje naknada za krajnje kupce. Tako je naknada u RS-u smanjena i do devet puta u FBiH je smanjeno za oko 3,5 puta. Sada je planirano da se kroz naknade prikupi manje od 10 miliona KM za razliku od 50 miliona koji su se do tada prikupljali”, pojasnio je Imamović.

Virtuelna elektrana omogućava integraciju različitih, geografski disperzovanih distribuiranih resursa, kao i njihovu optimizaciju na način koji je usklađen sa potrebama elektroenergetskog sistema i dizajnom tržišta električne energije i pomoćnih usluga.

S tim u vezi, posmatrano sa aspekta zadovoljenja baznog dijagrama proizvodnje i očuvanja dostignutog stepena adekvatnosti sistema, bitno je naglasiti da zamjena konvencionalnih elektrana virtuelnim elektranama, koje uključuju obnovljive distribuirane izvore, iziskuje da ukupna instalisana snaga elektrana u sastavu virtuelne elektrane treba da bude sedam puta veća od instalisane snage konvencionalne elektrane koja se mijenja.

[panzer]

CO2 Certifikat na EEXu prešao 100 EURa. Čak ni prošle turbulentne godine nije prešao.

[panzer]

Cirkus. Prvi veći prodajni nalog na 30 KM. Do 30 KM par prodajnih naloga sve skupa 400 dionica