Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Oprostite ali ''Europa propada'' a mi smo kao neka sila, primanja su nam ispod njihove socijale, nadamo se boljem. Ako negdje treba da pukne na kontinentu to je tu kod nas ili vrlo blizu, trebali mi malo više razmišljati o našim ekstremima nego o Britancima i Fenkama. Kod nas se više ni ''ćumur ne kopa'' svi su call centri i Virgini, kravu imaju pojedinci, zemlju obradjuju ''bolesni'' pojedinci, hranu uvozimo, ostalo nam para od djedova (koji su 1950 godište) pa ono ima se može se i svi sve znaju. Truhli smo total, nova vlast je tu da nas doproda, živi bili i preživili da bogda.
-
montypython
- Posts: 4124
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Niko nije ni rekao da je kod nas blistavo. Samo što je to nešto što se maltene podrazumjeva za BiH a za ovo što se dešava u Evropi a i u SAD malo ko i zna i obraća pažnju, a još manje na ono što im se tek sprema. Niko ne percipira dosad najbogatije evropske zemlje kao bijedu i sirotinju, niti dolar i Euro kao fiat valute na izdisaju, uglavnom je prema njima odnos još kao u nekadašnja vremena a mnogo se je toga promijenilo. Vozovi i avioni kasne, smeće se pojavljuje po ulicama, kriminal raste, plate miruju dok troškovi rastu dramatično. 70 ih godina prošlog vijeka moglo se lijepo živjeti tamo od jedne plate u porodici. Sad moraju raditi oboje i muž i žena i još uzmati poslove u trećoj smjeni samo da se preživi. Ko prati šta se dešava vidi bezbroj krupnih promjena u odnosu na recimo situaciju prije 30 ak . Uglavnom je to jedan podanički odnos tipa "sve ti je kod njih Njemački". Ovo sad međutim nisu ni ostaci nekadašnjeg blagostanja. Sve je bazirano na niskim kamatama i štampanju para pa dok traje. Populacija opstaje na GMO hrani iz ćoškova Lidla i Aldija, salamama bez mesa i siru bez mlijeka, dok je prava hrana neplativa. Kilo netretiranih jagoda je po 15-20 eura, smokva (kao plastična) euro KOMAD, pravo meso je rijetkost na stolu, o tome vam niko ne govori. Niko živ tamo nema svoj stan ili kuću, dok je kod nas obrnuto. Malo ko tamo posebno od naših ide u restoran, eventualno brza hrana i slčno. S druge strane kod nas gdje god uđeš jedva da ima mjesta. Malo ko je u nas gladan a u Njemačkoj znam ljude lično koji jedva sastavljaju kraj s krajem (a voze mercedesa, makar na lizing). Odnos duga i GDPa je za Njemačku cca 67 % Italiju 147 % a SAD 123 % a kod BiH samo 35 %. Ovo malo tragova blagostanja sad tamo je samo privid koji se bliži kraju. Jasno je meni da kod nas nije blistavo ali nije vijest kad pas ugrize dijete nego kad dijete ugrize psa.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
fed podigo za 0.25 a ecb za 0.5 i ima idalje namjeru podizat
https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrv ... 34555.aspx
https://goldswitzerland.com/as-west-deb ... l-explode/
https://thecradle.co/article-view/20532 ... -us-dollar
https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrv ... 34555.aspx
https://goldswitzerland.com/as-west-deb ... l-explode/
https://thecradle.co/article-view/20532 ... -us-dollar
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
The Bank of England raised rates by a half percentage point to 4%
*ITALY 10-YEAR BOND YIELD FALLS 34 BASIS POINTS TO BELOW 4%
https://mises.org/wire/central-banks-tu ... sses-mount
*ITALY 10-YEAR BOND YIELD FALLS 34 BASIS POINTS TO BELOW 4%
https://mises.org/wire/central-banks-tu ... sses-mount
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://www.poslovni.hr/kolumne/koliko- ... mo-4374388
Plin je desetljećima slovio za najekološkije standardno gorivo, a usprkos Zelenoj agendi i energetskoj transformaciji, Europska unija ga je proglasila za dugotrajno prijelazno rješenje prema ugljično neutralnoj ekonomiji.
U posljednjih desetak godina upravo su u plinsku infrastrukturu bile najveće energetske investicije u Europi – Sjeverni tok, Turski tok, TAP, kao i brojna skladišta plina i LNG terminali samo su neki od projekata. No, onda se dogodio 24. veljače 2022. – i ruska invazija na Ukrajinu koja traje i danas.
Iako su mnogi očekivali da će se raditi o relativno kratkoj i ograničenoj ratnoj kampanji, situacija je eskalirala u rat sa stotinama tisuća poginulih, milijunima izbjeglih te konfrontacijom Zapada i Rusije kakva nije viđena od hladnoratovskih kriza. Odmah je bilo jasno da će preovisna EU o ruskom plinu i drugim energentima biti u velikom problemu.
Spasonosni LNG terminali
Cijene plina, nešto manje i nafte, odletjele su u nebo, a primarno je bilo hoće li plina uopće biti. Krenulo se u masovne investicije u LNG terminale i alternativne plinovode koji mogu Europi osigurati plin iz drugih izvora – Norveške, SAD-a, Kanade, Katra, Azerbejdžana, Australije…
Hrvatska je taman uspjela kompletirati svoj plinovodni sustav, kojeg je s jedne strane protegnula prema Dalmaciji, a s druge cijeli je sustav učinila reverzibilnim u odnosu na gotovo sve naše susjede i njihove plinovodne sustave. Isto tako, u osvit rata završen je i LNG terminal na Krku koji su mnogi smatrali besmislenim, što bi u normalnim mirnodopskim uvjetima i bio, ali je sada Hrvatskoj dao na strateškoj snazi koja uvelike prelazi veličinu zemlje.
Odmah je odlučeno i da se, s europskim novcem kapaciteti LNG terminala utrostruče s 2,9 milijardi kubnih metara plina na 6,1 milijardu kubnih metara.LNG terminale bjesomučno su počeli ubrzano graditi i svi ostali, posebice Njemačka koja se gotovo u potpunosti oslonila na ruski plin, i koja je potencijalno bila pred velikom energetskom, gospodarskom i društvenom krizom bez plina.
Puna skladišta plina, interventan uvoz velikih količina LNG-a te povećani kapaciteti iz Norveške, u kombinaciji s blagom zimom, uspjeli su efekt ruskog plina smanjili na minimum. Čak ni diverzija na Sjevernom toku 1. i 2. u jesen prošle godine, nije bitnije poremetila europsko energetsko tržište.
Hrvatska je u plinskoj priči u prilično komotnoj situaciji – što zbog male potrošnje, a što zbog domaćih izvora i kvalitetne infrastrukture. Trenutno trošimo između dvije i pol i tri milijarde kubika plina godišnje.
Uz to, 30-40 posto plina uspijevamo zadovoljiti iz vlastitih izvora, a ako bi država bila malo proaktivnija po tom pitanju i dopustila dodatna istraživanja plina na kontinentu i u Jadranu, vjerojatno bi srednjoročno u potpunosti mogli zadovoljiti svoju potražnju, čak i više od toga.
Hrvatska je u proteklim godinama gotovo svu svoju komunalnu infrastrukturu javnog grijanja prebacila na plin, a u planu su i neki drugi energetski projekti s tim izvorom. Većina višestambenih i privatnih stambenih zgrada, koji nisu spojeni na gradske vrelovode, koristi upravo plin kao energent za grijanje.
Stoga, ako se povežu sve činjenice – velike investicije u prethodnom razdoblju, kvalitetna infrastruktura, navike potrošača, dovoljne količine iz disperziranih izvora za još puno godina i ekološki prolazna ocjena, jasno je da će plin još dugo vremena biti najelegantnije i najekološkije rješenje za Hrvatsku, a i dobar dio Europe.
Ekološki ekstremisti, ponajviše u Njemačkoj već godinama pozivaju na ukidanje plina te potpuni prelazak na obnovljive izvore energije.
Povratak na TE i NE
Sada svjedočimo interventnim mjerama za revitalizaciju TE na ugljen, kao i površinskih rudnika, a izvjesno će se i na neko, vjerojatno duže, vrijeme odustati i od moratorija na nuklearnu energiju. Koliko je situacija bizarna ilustrira i uhićenje Grete Thunberg na prosvjedu u Njemačkoj gdje su Zeleni važan dio vladajuće koaliciji i nameću svoju energetsku i političku agendu.
Stoga, pomalo nadrealno zvuči prošlotjedna prezentacija nove energetske studije Zelene akcije “Studija deplinifikacije Hrvatske” gdje se tvrdi da do 2035. Hrvatska može postati deplinificirana. Troškovi takvog zahvata procijenjeni su na 39 milijardi eura!
Kako se navodi u studiji, trošak se odnosi na instalaciju dodatnih 5695 MW kapaciteta u vjetroelektranama, 6187 MW fotonaponskih elektrana te 120 MW geotermalnih elektrana. Trenutno imamo nešto više od 1000 MW vjetroelektrana, 100-tinjak MW solara i 10 MW geotermala. Koliko su ovakvi ciljevi realni, ali i poželjni u ukupnom razvoju hrvatskog gospodarstva i društva, nije teško zaključiti.
S druge strane, već smo svjedočili da aktivističke snage, na valu populizma vrlo lako mogu doći na vlast. Aktualna vlast u Zagrebu je poprilično “zelena”, a na tom valu nije nemoguće da za koju godinu na parlamentarnim izborima postane i nacionalna vlast.
Sjetimo se samo kad su ministar tog resora Mostov Slaven Dobrović i njegov energetski guru Ante Cikotić u manje od dvije godine naglavačke preokrenuli sustav razvoja OIE i gospodarenja otpadom koji se gradio desetljeće, a od čega se dobar dio sustava nije oporavio ni do danas.
Plin je desetljećima slovio za najekološkije standardno gorivo, a usprkos Zelenoj agendi i energetskoj transformaciji, Europska unija ga je proglasila za dugotrajno prijelazno rješenje prema ugljično neutralnoj ekonomiji.
U posljednjih desetak godina upravo su u plinsku infrastrukturu bile najveće energetske investicije u Europi – Sjeverni tok, Turski tok, TAP, kao i brojna skladišta plina i LNG terminali samo su neki od projekata. No, onda se dogodio 24. veljače 2022. – i ruska invazija na Ukrajinu koja traje i danas.
Iako su mnogi očekivali da će se raditi o relativno kratkoj i ograničenoj ratnoj kampanji, situacija je eskalirala u rat sa stotinama tisuća poginulih, milijunima izbjeglih te konfrontacijom Zapada i Rusije kakva nije viđena od hladnoratovskih kriza. Odmah je bilo jasno da će preovisna EU o ruskom plinu i drugim energentima biti u velikom problemu.
Spasonosni LNG terminali
Cijene plina, nešto manje i nafte, odletjele su u nebo, a primarno je bilo hoće li plina uopće biti. Krenulo se u masovne investicije u LNG terminale i alternativne plinovode koji mogu Europi osigurati plin iz drugih izvora – Norveške, SAD-a, Kanade, Katra, Azerbejdžana, Australije…
Hrvatska je taman uspjela kompletirati svoj plinovodni sustav, kojeg je s jedne strane protegnula prema Dalmaciji, a s druge cijeli je sustav učinila reverzibilnim u odnosu na gotovo sve naše susjede i njihove plinovodne sustave. Isto tako, u osvit rata završen je i LNG terminal na Krku koji su mnogi smatrali besmislenim, što bi u normalnim mirnodopskim uvjetima i bio, ali je sada Hrvatskoj dao na strateškoj snazi koja uvelike prelazi veličinu zemlje.
Odmah je odlučeno i da se, s europskim novcem kapaciteti LNG terminala utrostruče s 2,9 milijardi kubnih metara plina na 6,1 milijardu kubnih metara.LNG terminale bjesomučno su počeli ubrzano graditi i svi ostali, posebice Njemačka koja se gotovo u potpunosti oslonila na ruski plin, i koja je potencijalno bila pred velikom energetskom, gospodarskom i društvenom krizom bez plina.
Puna skladišta plina, interventan uvoz velikih količina LNG-a te povećani kapaciteti iz Norveške, u kombinaciji s blagom zimom, uspjeli su efekt ruskog plina smanjili na minimum. Čak ni diverzija na Sjevernom toku 1. i 2. u jesen prošle godine, nije bitnije poremetila europsko energetsko tržište.
Hrvatska je u plinskoj priči u prilično komotnoj situaciji – što zbog male potrošnje, a što zbog domaćih izvora i kvalitetne infrastrukture. Trenutno trošimo između dvije i pol i tri milijarde kubika plina godišnje.
Uz to, 30-40 posto plina uspijevamo zadovoljiti iz vlastitih izvora, a ako bi država bila malo proaktivnija po tom pitanju i dopustila dodatna istraživanja plina na kontinentu i u Jadranu, vjerojatno bi srednjoročno u potpunosti mogli zadovoljiti svoju potražnju, čak i više od toga.
Hrvatska je u proteklim godinama gotovo svu svoju komunalnu infrastrukturu javnog grijanja prebacila na plin, a u planu su i neki drugi energetski projekti s tim izvorom. Većina višestambenih i privatnih stambenih zgrada, koji nisu spojeni na gradske vrelovode, koristi upravo plin kao energent za grijanje.
Stoga, ako se povežu sve činjenice – velike investicije u prethodnom razdoblju, kvalitetna infrastruktura, navike potrošača, dovoljne količine iz disperziranih izvora za još puno godina i ekološki prolazna ocjena, jasno je da će plin još dugo vremena biti najelegantnije i najekološkije rješenje za Hrvatsku, a i dobar dio Europe.
Ekološki ekstremisti, ponajviše u Njemačkoj već godinama pozivaju na ukidanje plina te potpuni prelazak na obnovljive izvore energije.
Povratak na TE i NE
Sada svjedočimo interventnim mjerama za revitalizaciju TE na ugljen, kao i površinskih rudnika, a izvjesno će se i na neko, vjerojatno duže, vrijeme odustati i od moratorija na nuklearnu energiju. Koliko je situacija bizarna ilustrira i uhićenje Grete Thunberg na prosvjedu u Njemačkoj gdje su Zeleni važan dio vladajuće koaliciji i nameću svoju energetsku i političku agendu.
Stoga, pomalo nadrealno zvuči prošlotjedna prezentacija nove energetske studije Zelene akcije “Studija deplinifikacije Hrvatske” gdje se tvrdi da do 2035. Hrvatska može postati deplinificirana. Troškovi takvog zahvata procijenjeni su na 39 milijardi eura!
Kako se navodi u studiji, trošak se odnosi na instalaciju dodatnih 5695 MW kapaciteta u vjetroelektranama, 6187 MW fotonaponskih elektrana te 120 MW geotermalnih elektrana. Trenutno imamo nešto više od 1000 MW vjetroelektrana, 100-tinjak MW solara i 10 MW geotermala. Koliko su ovakvi ciljevi realni, ali i poželjni u ukupnom razvoju hrvatskog gospodarstva i društva, nije teško zaključiti.
S druge strane, već smo svjedočili da aktivističke snage, na valu populizma vrlo lako mogu doći na vlast. Aktualna vlast u Zagrebu je poprilično “zelena”, a na tom valu nije nemoguće da za koju godinu na parlamentarnim izborima postane i nacionalna vlast.
Sjetimo se samo kad su ministar tog resora Mostov Slaven Dobrović i njegov energetski guru Ante Cikotić u manje od dvije godine naglavačke preokrenuli sustav razvoja OIE i gospodarenja otpadom koji se gradio desetljeće, a od čega se dobar dio sustava nije oporavio ni do danas.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://www.klix.ba/biznis/finansije/hr ... /230205030
Hrvatska namjerava prodavati narodne obveznice: O čemu je riječ i da li BiH treba uraditi isto
Mislim da će nas sve obradovati kad inflacija bude “samo” sedam posto.Ako je inflacija pet, šest ili sedam posto i imate prinos od tri posto (na osnovu kupljene obveznice), opet ste u gubitku.
Rijetko se preporučuje ulaganje na berzu u lokalnim medijima. I to je valjda nešto.Ako bi se već htio aktivirati taj privatni kapital, ako se želi investirati u oblike aktive, trebalo bi stimulisati emisije dionica - da li da se kompanije zakonski primoraju da se izlistaju na berzi, da li uvrštavanjem malih i srednjih preduzeća u posebne segmente berze. Investicija u vlasnički vrijednosni papir je dugoročno isplativija. Investirati u obveznice znači samo imati manji gubitak, posebno u uslovima inflacije
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Rijetkost da se spomene ali svakako nikom ne znači.....
LONDON - Izvršni direktor Mazdine europske podružnice, Martijn ten Brink, osudio je političare zbog prisiljavanja proizvođača automobila da prodaju samo električna vozila i ignoriraju druge potencijalne pogonske sklopove s nultom emisijom štetnih plinova.
“Korporacijski odgovor je da ćemo biti spremni za sve zakone koji će biti na snazi”, rekao je ten Brink za Top Gear kao odgovor na zabranu prodaje novih automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem 2035. godine.
“Ali meni je osobno izuzetno teško shvatiti, ne zato što ne volim električna vozila, ali ono što smatram sramotom jest to što smo se odlučili za tehnologiju, a obično najviše inovacija dolazi kada postavite cilj, ali ne kažete inženjerima i programerima kako do njega doći”, dodao je.
“Imam problem s činjenicom da su političari odlučili kako do toga doći i da je rješenje samo u električnim automobilima. Zar ćeš jednostavno odbaciti sve ostalo? Čak i ono za što još ne znate da postoji? Mislim da je to sramota političara. To nije njihov posao. Njihov je posao zahtijevati budućnost s nultom emisijom, ali kako ćete do nje doći treba se oslanjati na poduzetništvo i kreativnost”, rekao je ten Brink.
Kao usporedbu je povukao raspravu oko standardnih USB-C punjača za mobiln etelefone. “Sada kada je odlučeno da svi moramo koristiti USB-C punjač, to je u biti kraj kreativnosti oko povezivanja. Da, sretan sam što nećemo imati otpad od kabela, ali zamislite koje su druge ideje ljudi mogli smisliti”, smatra.
“Japanci su također postavili ciljeve za neutralizaciju ugljika, ali oni uključuju određena biogoriva i zeleni vodik, i voljni su probati stvari koje su nove, ali možda još nisu tu. Ovdje svi prestaju ulagati u te tehonologije jer zakon to ne dopušta i mislim da je to velika greška. Mislim da je prodaja samo vozila s nultom emisijom do 2035. u redu, ali da moraju biti električna s baterijama, mislim da je to šteta”, zaključio je.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Fed Chair Powell says 'disinflationary process has begun' in the US economy
Tue, February 7, 2023 at 6:59 PM GMT+1
Federal Reserve Chair Jerome Powell said Tuesday the "disinflationary process" in the U.S. economy has begun, and said additional rate hikes will likely be necessary to bring inflation back to its 2% target.
Speaking in an interview with David Rubenstein at the Economic Club of Washington, D.C., Powell reiterated his comments from last week regarding inflation pressures, saying: "The disinflationary process has begun. It has begun in the goods sector, which is about 25% of the economy."
Powell said this process, "is going to take quite a bit of time, and is not going to be smooth."
"We will likely need to do additional rate increases," Powell said, as the Fed works to bring inflation back to its target.
Tue, February 7, 2023 at 6:59 PM GMT+1
Federal Reserve Chair Jerome Powell said Tuesday the "disinflationary process" in the U.S. economy has begun, and said additional rate hikes will likely be necessary to bring inflation back to its 2% target.
Speaking in an interview with David Rubenstein at the Economic Club of Washington, D.C., Powell reiterated his comments from last week regarding inflation pressures, saying: "The disinflationary process has begun. It has begun in the goods sector, which is about 25% of the economy."
Powell said this process, "is going to take quite a bit of time, and is not going to be smooth."
"We will likely need to do additional rate increases," Powell said, as the Fed works to bring inflation back to its target.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ni manje ni više ...
Elektrane na biogas u Hrvatskoj su na ivici opstanka, navelo je Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Još od kraja 2021, i tokom cele prošle godine, od početka rata u Ukrajini i energetske krize, operativni troškovi biogasnih postrojenja višestruko su porasli.
Cena svih ulaznih troškova, a posebno sirovine narasla je i do 100%, navodi OIEH.
Mnogi proizvođači biogasa su, zbog nemogućnosti plaćanja sirovine, morali da smanje proizvodnju kako bi održali operativnost postrojenja.
Zbog velikog rasta cene energije Evropska unija je donela nekoliko propisa i hitnih mera kako bi ograničila rast cena i zaštitila potrošače.
Uvedena je gornja granica cene od 180 evra po megavat-času za proizvođače iz obnovljivih izvora energije.
Kako biogasna postrojenja u Hrvatskoj imaju znatno više troškove od granične cene, OIEH smatra da zbog sigurnosti snabdevanja i održivosti sistema proizvodnje električne energije iz OIE, treba primeniti posebne mere.
- Računajući operativne troškove ova postrojenja bi mogla normalno da rade kad bi za proizvedenu energiju dobijala 280 evra po megavat času - navodi Udruženje.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Nije strašno.Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije je 2022. godinu završila sa neto gubitkom nakon oporezivanja od 73,7 milijardi dinara, a planom je bio predviđen gubitak od 97,7 milijardi dinara, navodi se u izveštaju EPS-a.
1,23 milijarde KM gubitka za godinu dana.