Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Re: Komentari
Tržište kapitala kod nas u potpunosti zavisi od 2-3 investitora koji imaju novac u ovom trenutku.Kad pogledate kupovne naloge,da se primjetiti da su samo na onim dionicama koje realno i vrijede, ili su u tolikoj mjeri podcjenjene da se u njih isplati ulagati.Banke veoma slabo ili nikako ne kupuju dionice.Njihove kupovine su uglavnom na obveznicama, i to iskljućivo na onim kojima je rok dospjeća najduže za 2 godine.Dok god je to tako.nisam baš siguran da može doći do nekog oporavka.Evo čak i fondovi koji su prodali Bosnalijek nešto pretjerano ne ulaze u kupovine,a cijene pojedinih dionica su 2 puta ispod nominale,a ostvaruju dobit svake godine.Mislim da će te teško naći bilo gdje u svijetu ovakve slućajeve.
-
- Posts: 4123
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Komentari
Nažalost to je uglavnom tako bar zasad. Čak i na najlikvidnijim dionicama ima obično samo par kupaca. Na manje likvidnim nema trgovine nikako a sve cijene su sabijene na dno. Jedan ŽGP gradi mostove najsavremenijom tehnologijom, dobija poslove života i dobijaće ih još godinama jer se gradnja autoputa pojačava, a na berzi tavori i ne trguje se nekad i mjesecima. Slično je sa mnogim dobrim firmama i velikim potencijalima. Ide se samo na sigurno. Fondovi praktično uopšte ne kupuju zbog diverzifikacije portfolia i ulaganja, nego samo kad nešto treba uskladiti sa zakonom presložiti i slično. Govorili smo zašto, zbog DUFova manje više. Bojim se da ni u bankama nema baš puno stručnih ljudi ili su i oni preplašeni. Da ne pričam o penzionim fondovima. Svako čeka nekog drugog da napravi prvi korak a to je znak nedostatka samopouzdanja a bogami i neznanja.savjetnik wrote:Tržište kapitala kod nas u potpunosti zavisi od 2-3 investitora koji imaju novac u ovom trenutku.Kad pogledate kupovne naloge,da se primjetiti da su samo na onim dionicama koje realno i vrijede, ili su u tolikoj mjeri podcjenjene da se u njih isplati ulagati.Banke veoma slabo ili nikako ne kupuju dionice.Njihove kupovine su uglavnom na obveznicama, i to iskljućivo na onim kojima je rok dospjeća najduže za 2 godine.Dok god je to tako.nisam baš siguran da može doći do nekog oporavka.Evo čak i fondovi koji su prodali Bosnalijek nešto pretjerano ne ulaze u kupovine,a cijene pojedinih dionica su 2 puta ispod nominale,a ostvaruju dobit svake godine.Mislim da će te teško naći bilo gdje u svijetu ovakve slućajeve.
Individualni investitori, nije da se nema para, na računima u bankama leže milijarde, međutim ljudi su preplašeni krizom i političkom situacijom a još se pričaju priče o slomu iz 2007. Na bankama se izvuče 4-5 % kamate a 99 % ljudi ne zna da se npr dividendom može dobiti duplo. Neke dionice su porasle 20-30 % pa i više (npr FDS) a još su na praktično na dnu. Ljudi su uglavnom needukovani što se tiče ulaganja, tako da i ne znaju šta vrijedi a šta ne. Da ne pominjem malverzacije, obaranje cijena, nedostatak regulatornih mehanizama i sl.
Trenutno likvidnosti nema a povremeni bljeskovi su samo kad dođe do kakvog takvog prelijevanja (kao sad npr iz BSNL). Još nema trajne i sistemske likvidnosti da i na strani ponude i potražnje imamo desetine ili stotine naloga. Takva može doći i izvana kad neko ko zna prepozna priliku, dođe do nekog preuzimanja i sl. To bi "otkočilo" i domaći strah i domaće investitore.
S druge strane to je prilika za one koji znaju a nisu u velikoj žurbi a imaju i nešto slobodnog keša da biraju svoje favorite i dokupljuju ono što žele po cijenama po kojima će teško ikad više. Mislim da će se prave cijene svega početi nazirati tek kad dnevni prometi porastu iznad 500-600 hiljada.
Re: Komentari
Ali i ovako ide polako. BATX juče na 840 , najviši od sredine 2011. i probija otpor na tom nivou.
- Attachments
-
- BTX.png (34.74 KiB) Viewed 4929 times
Re: Komentari
Petak. 1.2.'13. u 13 h:
Banjalučka berza 500.000 KM prometa, SASE 24.000 KM prometa.
Banjalučka berza 500.000 KM prometa, SASE 24.000 KM prometa.
Re: Komentari
Bruka,nije mi uopšte jasno kako preživljavaju ovi što rade u brokerskim kućama.Kad mi je jedan prijatelj koji trguje aktivno na SASE prićao da se brokeri na Sarajevskoj berzi preskaću u feninzima,jasno mi je da ljude treba poslati na obuku.U Njemačkoj kad izdate nalog za kupovinu,brokeri insistiraju da budu realizovani odmah,dok kod prodajnih naloga sugerišu vam u vašu korist.Ja mislim da su u velikoj mjeri krivi i vlasnici brokerskih kuća,jer kako objasniti situaciju da na pojedinim dionicamo postoji po 10-15 kupovnih naloga,a nema trgovine sa istim po dva dana.Što se tiče banaka,njihovi investiciski savjetnici se boje sjene svoje,a ne rizika ulaganja.
Re: Komentari
samo nije spomenuo muljatore na berzi i kazne za takve.a ostalo glasi:
Planovi u 2013. godiniKurbegović: Sarajevska berza posvećena razvoju domaćeg tržišta kapitala
Tokom 2013. godine Sarajevska berza vrijednosnih papira (SASE) planira provesti značajne aktivnosti koje će biti usmjerene na razvoj domaćeg tržišta kapitala, rekao je u razgovoru za Agenciju Fena direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović.
On je kazao da se planovi mogu podijeliti u tri grupe: prvo, mjere usmjerene ka jačanju strane ponude vrijednosnih papira, zatim aktivnosti s ciljem veće transparentnosti na tržištu kapitala, te aktivnosti na polju edukacije.
U pogledu mjera za jačanje strane ponude vrijednosnih papira, planiramo poduzeti aktivnosti na uspostavi i oživljavanju tržišta novca, tačnije tržišta kratkoročnih vrijednosnih papira. Pod kratkoročnim vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri sa rokom dospijeća ispod jedne godine i zbog njihove velike likvidnosti vrlo blizu su gotovom novcu, ali, ipak, treba imati na umu da se ne radi o novčanom tržištu u kolokvijalnom smislu te riječi. Pored toga, SASE je učesnik radne grupe pri Ministarstvu finansija FiH čiji je cilj da se pokuša riješiti problem (ne)likvidnosti u domaćoj privredi. U tu svrhu postoje dva moguća pravca djelovanja - uspostava sistema za multilateralne kompenzacije sa jedne, i/ili uspostava tzv. berze potraživanja sa druge strane – kazao je Kurbegović.
Berza će nastojati da pokrene i diskusiju o emisiji tzv. narodnih obveznica, jer, kako kaže Kurbegović, ovaj instrument, koji je popularan u nekim državama EU-a, a o kojem se razgovara i u susjednoj Hrvatskoj, može značajno doprinijeti kako privrednom razvoju FBiH, tako i razvoju domaćeg tržišta kapitala.
"Druga grupa aktivnosti SASE u 2013. odnosi se na povećanje nivoa transparentnosti poslovanja kompanija, gdje u odnosu na razvijena tržišta imamo određene deficite. Naš cilj je emitentima ponuditi efikasnu i jeftinu platformu za zakonom propisano izvještavanje - periodične finansijske izvještaje, tzv. ad-hoc informacije (cjenovno osjetljive informacije) i sl.Treći segment aktivnosti odnosi se na organizirani pristup edukaciji učesnika na tržištu. Tu, u prvom koraku, nastojimo doprijeti do univerziteta kako bi u saradnji sa njima educirali buduće kadrove i dali doprinos finansijskom opismenjavanju budućih generacija", kazao je direktor SASE.
Kurbegović napominje da će poseban akcent u 2013. godini biti stavljen na pokretanje zajedničke platforme za trgovinu između Sarajevske, Banjalučke i Montenegro berze, koja će investitorima omogućiti jednostavniji i jeftiniji način pristupa partnerskim tržištima.
"U pogledu finansiranja infrastrukturnih projekata putem Berze, želimo izraziti nadu da će odgovorni u FBiH prihvatiti ovaj način finansiranja kao jednu (dodatnu i ravnopravnu) alternativu postojećim modelima finansiranja. Primjera radi, tu je izgradnja koridora 5-C. Iako je jasno da su kreditna sredstva koja nude međunarodne finansijske institucije (EBRD, EIB itd.) dosta povoljna, prilikom odlučivanja o modalitetu finansiranja treba uzeti u obzir sve efekte na privredu naše zemlje. Ove organizacije zahtijevaju međunarodne tendere, gdje domaće građevinske kompanije po pravilu mogu biti samo podizvođači. Ukoliko bi se FBiH ( JP Autoceste FBiH) odlučila da emituje obveznice za finansiranje određene dionice koridora, morala bi se platiti tržišna kamatna stopa, ali bi FBiH u tom slučaju mogla, kao investitor, postavljati uslove tendera te na određeni način favorizirati domaće građevinske kompanije. Na taj način bi sva sredstva ostala u zemlji, bio bi angažiran veći broj radnika, domaće kompanije bi mogle sticati potrebne reference za nastup na tenderima u inozemstvu", rekao je Kurbegović.
Pored toga, napominje, da bi građani FBiH koji bi kupili obveznice za izgradnju tog dijela koridora mogli ostvariti veći prinos nego kod primjera oročenja, uz, istovremenu, veliku sigurnost investicije.
Iz navedenog je, smatra Kurbegović, jasno da je finansiranje infrastrukturnih projekata putem berze povezano sa mnogo više pozitivnih efekata na ukupan ekonomski razvoj, nego međunarodni krediti.
Na upit u kojoj je fazi implementacije potpisani Sporazum o zajedničkoj platformi za trgovanje između Sarajevske berze vrijednosnih papira, Banjalučke berze i Montenegro berze, direktor SASE kaže:
"Dakle, nakon potpisivanja Sporazuma o izradi zajedničke platforme pristupili smo izradi biznis plana i plana aktivnosti koje dorađujemo u koordinaciji sa sva tri registra za vrijednosne papire. Čitav proces podijelili smo u tri faze. Kroz prvu fazu pristupit će se izradi zajedničkog web portala na kojem će informacije sa sva tri tržišta biti objedinjene, odnosno na jednom mjestu, te putem kojeg će se investitorima nuditi paketi usluga za trgovanje na sve tri berze. Nakon toga, u drugoj fazi, pristupit ćemo izradi zajedničke OBS (observerske) stanice i „e-tradinga“ koji će označiti početak trgovanja na sve tri berze, što i jeste cilj ove platforme. Treća faza podrazumijeva uvođenje zajedničkog ili jednog provajdera preko kojeg bi se odvijao sistem prebroja i poravnanja, naravno, u saradnji sa sva tri registra vrijednosnih papira", kaže Kurbegović u razgovoru za Agenciju Fena.
Naglasio je da predstoje i veće aktivnosti s Istanbulskom berzom, koja je zajedno sa turskim Registrom za vrijednosne papire i Takasbank suvlasnik 15 posto Sarajevske berze.
"Do sada nije bilo većih aktivnosti u smislu zajedničkog djelovanja, ali je bitno naglasiti da one tek predstoje i očituju se u podršci koju će Istanbulska berza dati kako na tehničkom, tako i na finansijskom planu, a po pitanju regionalnog uvezivanja na kojem sada radimo. Kao članica FEAS-a (Federacija euro-azijskih berzi), u prilici smo biti prisutni u svim novim trendovima i razmjeni iskustava koje će nam omogućiti da držimo tok s vremenom. Participiranje Istanbulske berze kao krajnji cilj ima ulazak turskih investitora na domaće tržište, a na nama je da ga učinimo likvidnim u toj mjeri u kojoj će oni vidjeti svoj interes da dođu", kaže Kurbegović
U 2012. godini na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 373,5 miliona KM, što je 52,6% više nego u 2011. godini i predstavlja drugu godinu zaredom u kojoj je promet u konstantnom porastu. Iako je veliki dio porasta prometa uzrokovan povećanom aktivnošću FBiH na primarnom tržištu, ovi podaci predstavljaju ohrabrujući signal za budućnost.
"Kod sekundarne trgovine obveznicama (stare devizne štednje i ratnih potraživanja) zabilježeno je 15,23 miliona KM prometa, što u odnosu na 2011. godinu predstavlja pad. Ovo je, uzimajući u obzir intenzitet emisija obveznica i trezorskih zapisa na primarnom tržištu razumljivo, ali ipak u već emitiranim obveznicama postoji još potencijala ako se uzme u obzir činjenica da je u prosjeku tek svaka 10 obveznica barem jednom protrgovana. Ovdje vidimo još dosta prostora za povećani intenzitet trgovine", napominje Kurbegović.
U pogledu broja kompanija, na dan 31.12.2012. godine na tržištu SASE bilo je uvršteno 179 emitenata.
Sarajevsku berzu vrijednosnih papira d.d. Sarajevo je 13. septembra 2001. godine osnovalo osam brokerskih kuća, a prva aukcija održana je 12. aprila 2002. godine i tada je zvanično počelo trgovanje na SASE.
Planovi u 2013. godiniKurbegović: Sarajevska berza posvećena razvoju domaćeg tržišta kapitala
Tokom 2013. godine Sarajevska berza vrijednosnih papira (SASE) planira provesti značajne aktivnosti koje će biti usmjerene na razvoj domaćeg tržišta kapitala, rekao je u razgovoru za Agenciju Fena direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović.
On je kazao da se planovi mogu podijeliti u tri grupe: prvo, mjere usmjerene ka jačanju strane ponude vrijednosnih papira, zatim aktivnosti s ciljem veće transparentnosti na tržištu kapitala, te aktivnosti na polju edukacije.
U pogledu mjera za jačanje strane ponude vrijednosnih papira, planiramo poduzeti aktivnosti na uspostavi i oživljavanju tržišta novca, tačnije tržišta kratkoročnih vrijednosnih papira. Pod kratkoročnim vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri sa rokom dospijeća ispod jedne godine i zbog njihove velike likvidnosti vrlo blizu su gotovom novcu, ali, ipak, treba imati na umu da se ne radi o novčanom tržištu u kolokvijalnom smislu te riječi. Pored toga, SASE je učesnik radne grupe pri Ministarstvu finansija FiH čiji je cilj da se pokuša riješiti problem (ne)likvidnosti u domaćoj privredi. U tu svrhu postoje dva moguća pravca djelovanja - uspostava sistema za multilateralne kompenzacije sa jedne, i/ili uspostava tzv. berze potraživanja sa druge strane – kazao je Kurbegović.
Berza će nastojati da pokrene i diskusiju o emisiji tzv. narodnih obveznica, jer, kako kaže Kurbegović, ovaj instrument, koji je popularan u nekim državama EU-a, a o kojem se razgovara i u susjednoj Hrvatskoj, može značajno doprinijeti kako privrednom razvoju FBiH, tako i razvoju domaćeg tržišta kapitala.
"Druga grupa aktivnosti SASE u 2013. odnosi se na povećanje nivoa transparentnosti poslovanja kompanija, gdje u odnosu na razvijena tržišta imamo određene deficite. Naš cilj je emitentima ponuditi efikasnu i jeftinu platformu za zakonom propisano izvještavanje - periodične finansijske izvještaje, tzv. ad-hoc informacije (cjenovno osjetljive informacije) i sl.Treći segment aktivnosti odnosi se na organizirani pristup edukaciji učesnika na tržištu. Tu, u prvom koraku, nastojimo doprijeti do univerziteta kako bi u saradnji sa njima educirali buduće kadrove i dali doprinos finansijskom opismenjavanju budućih generacija", kazao je direktor SASE.
Kurbegović napominje da će poseban akcent u 2013. godini biti stavljen na pokretanje zajedničke platforme za trgovinu između Sarajevske, Banjalučke i Montenegro berze, koja će investitorima omogućiti jednostavniji i jeftiniji način pristupa partnerskim tržištima.
"U pogledu finansiranja infrastrukturnih projekata putem Berze, želimo izraziti nadu da će odgovorni u FBiH prihvatiti ovaj način finansiranja kao jednu (dodatnu i ravnopravnu) alternativu postojećim modelima finansiranja. Primjera radi, tu je izgradnja koridora 5-C. Iako je jasno da su kreditna sredstva koja nude međunarodne finansijske institucije (EBRD, EIB itd.) dosta povoljna, prilikom odlučivanja o modalitetu finansiranja treba uzeti u obzir sve efekte na privredu naše zemlje. Ove organizacije zahtijevaju međunarodne tendere, gdje domaće građevinske kompanije po pravilu mogu biti samo podizvođači. Ukoliko bi se FBiH ( JP Autoceste FBiH) odlučila da emituje obveznice za finansiranje određene dionice koridora, morala bi se platiti tržišna kamatna stopa, ali bi FBiH u tom slučaju mogla, kao investitor, postavljati uslove tendera te na određeni način favorizirati domaće građevinske kompanije. Na taj način bi sva sredstva ostala u zemlji, bio bi angažiran veći broj radnika, domaće kompanije bi mogle sticati potrebne reference za nastup na tenderima u inozemstvu", rekao je Kurbegović.
Pored toga, napominje, da bi građani FBiH koji bi kupili obveznice za izgradnju tog dijela koridora mogli ostvariti veći prinos nego kod primjera oročenja, uz, istovremenu, veliku sigurnost investicije.
Iz navedenog je, smatra Kurbegović, jasno da je finansiranje infrastrukturnih projekata putem berze povezano sa mnogo više pozitivnih efekata na ukupan ekonomski razvoj, nego međunarodni krediti.
Na upit u kojoj je fazi implementacije potpisani Sporazum o zajedničkoj platformi za trgovanje između Sarajevske berze vrijednosnih papira, Banjalučke berze i Montenegro berze, direktor SASE kaže:
"Dakle, nakon potpisivanja Sporazuma o izradi zajedničke platforme pristupili smo izradi biznis plana i plana aktivnosti koje dorađujemo u koordinaciji sa sva tri registra za vrijednosne papire. Čitav proces podijelili smo u tri faze. Kroz prvu fazu pristupit će se izradi zajedničkog web portala na kojem će informacije sa sva tri tržišta biti objedinjene, odnosno na jednom mjestu, te putem kojeg će se investitorima nuditi paketi usluga za trgovanje na sve tri berze. Nakon toga, u drugoj fazi, pristupit ćemo izradi zajedničke OBS (observerske) stanice i „e-tradinga“ koji će označiti početak trgovanja na sve tri berze, što i jeste cilj ove platforme. Treća faza podrazumijeva uvođenje zajedničkog ili jednog provajdera preko kojeg bi se odvijao sistem prebroja i poravnanja, naravno, u saradnji sa sva tri registra vrijednosnih papira", kaže Kurbegović u razgovoru za Agenciju Fena.
Naglasio je da predstoje i veće aktivnosti s Istanbulskom berzom, koja je zajedno sa turskim Registrom za vrijednosne papire i Takasbank suvlasnik 15 posto Sarajevske berze.
"Do sada nije bilo većih aktivnosti u smislu zajedničkog djelovanja, ali je bitno naglasiti da one tek predstoje i očituju se u podršci koju će Istanbulska berza dati kako na tehničkom, tako i na finansijskom planu, a po pitanju regionalnog uvezivanja na kojem sada radimo. Kao članica FEAS-a (Federacija euro-azijskih berzi), u prilici smo biti prisutni u svim novim trendovima i razmjeni iskustava koje će nam omogućiti da držimo tok s vremenom. Participiranje Istanbulske berze kao krajnji cilj ima ulazak turskih investitora na domaće tržište, a na nama je da ga učinimo likvidnim u toj mjeri u kojoj će oni vidjeti svoj interes da dođu", kaže Kurbegović
U 2012. godini na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 373,5 miliona KM, što je 52,6% više nego u 2011. godini i predstavlja drugu godinu zaredom u kojoj je promet u konstantnom porastu. Iako je veliki dio porasta prometa uzrokovan povećanom aktivnošću FBiH na primarnom tržištu, ovi podaci predstavljaju ohrabrujući signal za budućnost.
"Kod sekundarne trgovine obveznicama (stare devizne štednje i ratnih potraživanja) zabilježeno je 15,23 miliona KM prometa, što u odnosu na 2011. godinu predstavlja pad. Ovo je, uzimajući u obzir intenzitet emisija obveznica i trezorskih zapisa na primarnom tržištu razumljivo, ali ipak u već emitiranim obveznicama postoji još potencijala ako se uzme u obzir činjenica da je u prosjeku tek svaka 10 obveznica barem jednom protrgovana. Ovdje vidimo još dosta prostora za povećani intenzitet trgovine", napominje Kurbegović.
U pogledu broja kompanija, na dan 31.12.2012. godine na tržištu SASE bilo je uvršteno 179 emitenata.
Sarajevsku berzu vrijednosnih papira d.d. Sarajevo je 13. septembra 2001. godine osnovalo osam brokerskih kuća, a prva aukcija održana je 12. aprila 2002. godine i tada je zvanično počelo trgovanje na SASE.
-
- Posts: 4123
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Komentari
Dakle stvarno, ni pomena o kriminalu i muljazama, povezanim licima i DUFovima, prodaji BSNL po 14 mjesecima pred nosom g Kurbegovica. Umjesto o mjerama kojima bi povecao likvidnost postojecih dionica kljucnih bh firmi, npr ciscenju berze od kriminala on predlaze uvodjenje stalno novih vrijednosnih papira. A sta sa postojecim? Ovo je samo guranje problema pod tepih, nijedne prave mjere samo supljaci za neupucene.
-
- Posts: 222
- Joined: 22 Jul 2012, 18:28
Re: Komentari
Ovdje se mora istaci da je ovaj gospodin dio problema a nikako dio rjesenja.Treba podsjetiti da je on ,unatoc cin jenici da je zabranjen rad njgovoj brokerskoj kuci,imenovan na mjesto direktora SASE.Njegova uloga je da svome mentoru govori "evet" prije nego on i zavrsi misao.Tako je radio ,recimo u Vranici,i znamo gdje je dospjela.
Ja se jos uvijek nadam da ce se to konacno shvatiti,radi interesa svih ucesnika na SASE,pa i brokerskih kuca koje drze okupljenu ovu grupu oko SASE.Moje misljenje oni znaju,znaju i tko sam,ali se nadaju da cu ostati usamljen u svojim zahtjevima.
Ja ne mislim tako,jer jos ljudi ima veliki interes da se trziste vrijednosnih papira uskladi sa zakonima.A da bi se to desilo moraju otici svi,od G.Hasana Celama do onih letecih uposlenika brokerskih kuca.
Ja se jos uvijek nadam da ce se to konacno shvatiti,radi interesa svih ucesnika na SASE,pa i brokerskih kuca koje drze okupljenu ovu grupu oko SASE.Moje misljenje oni znaju,znaju i tko sam,ali se nadaju da cu ostati usamljen u svojim zahtjevima.
Ja ne mislim tako,jer jos ljudi ima veliki interes da se trziste vrijednosnih papira uskladi sa zakonima.A da bi se to desilo moraju otici svi,od G.Hasana Celama do onih letecih uposlenika brokerskih kuca.
Re: Komentari
Da malo sačekamo. Da vidimo ima li volje kod stranih vlasnika Sarajevske berze volje da od nje naprave transparentno i fer tržište. U fazi su upoznavanja sa ovim malverzacijama pa ćemo vidjeti je li njima stalo da nešto urade u drugoj državi.
-
- Posts: 4123
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Komentari
I evo Kurbegovica u Avazu, dobio je citavih pola stranice da siri svoju ideju o narodnim obveznicama i finansiranju autoputa. Tako da je sad jasno otkud vjetar puse. Poslove gradnje bi sad mogla davati i drzava "domacim" firmama. A drzava to je sad jelte, g Tornjak. E sad, ako ce neke domace firme bar dijelom mozda biti i tornjakove ili mu ahbaba, pa necemo sad cjepidlaciti. A ima jos bolje, narodnim drzavnim obveznicama bi se moglo prometovati, npr preko "drzavotvornog" Eurohausa da i provizija ostane medju dobrim drugarima.