Elektroprivreda BIH

[beka26]

Cilj je jasan. Što više umanjiti i sakriti pravu vrijednost EP (i ne samo ep). U svemu učestvuju i vlada i direktor i ne samo oni. Znači pripremaju neku pljačku ili sl. Možda privatizaciju na mala vrata, a tada firma-e moraju biti što manje vrijedne. I ne čudi, jer njihovi prethodnici su 91 bili spremni da pokrenu rat radi pljačke. Naivan je ko misli da su ovi danas drugačiji.

[montypython]

Pa i nema razlike 6 i 26 miliona dobiti. Po meni svaki direktor javne kompanije koji ne otvari dobit bar 10-15 % od prihoda trebao bi odmah biti smijenjen, i prije isteka mandata. U slučaju EP BiH to je minimum 100 miliona. Bez obzira na suša nesuša i sl. Nikad nije lila kiša od juna do septembra. Ipak se radi o godini gdje im je proizvod na berzi poskupio sa 50 na 250 Eura. Ako iz tog ne zna izvući zaradu možda ima neko ko zna.

[panzer]

Ne možeš smijeniti direktora kojem država tj vlada odredi prodajnu cijenu proizvoda prema građanstvu, kako smo vidjeli bar 30% nižu od proizvodne, kojem vlada odredi bagatelnu cijenu prema tržišnom, da opet ponovimo, tržišnom segmentu i direktora koji nema nikakav uticaj na radnike u proizvodnji uglja a znamo ko ima uticaj na proizvodnju iz hidroelektrana.

Šta taj direktor kojem su zavezane ruke može uraditi?

[montypython]

Ne kažem ja da je tu samo direktor odgovoran. Međutim (a znam da će mi odmah kačiti ono teoretičar zavjere) ne mogu se oteti utisku da ima elemenata za razmišljanje o ovom bekinom u vezi sakrivanja vrijednosti. Ima tu i ministra i vlade. Dakle već par godina dobit se svjesno sakriva, imamo realnih recimo 80 miliona i onda voila, otpis rudnicima i nazad na pozitivnu nulu. Isto prošle godine isto na ovom polugodištu. S druge strane uporno ne žele da koriguju cijenu za domaćinstva iako sami znaju da je ispod proizvodne. Iako sami znaju da su im poskupili i nafta (za dampere i bagere u rudnicima) i rezervni dijelovi i transport i ugalj, i plate rudara. Kao da ime je cilj da se dobit prikaže nižom. Pa onda ove rasprodaje fondova po 16, petini knjigovodstvene cijene, ne znam koliko je tačno sad 75 ili slično. Pa gdje to ima? Da ne kažem koliko bi bila vrijednost firme kad bi se računala ne kao građevinska vrijednost objekata nego npr kao količina proizvedenih megavata puta trenutna cijena odnosno kroz moguću generisanu dobit. Možda ne 75 nego 300 po dionici? A oni prodaju po 16 ??? Ako ovo nije 100% tako onda svakako ne mogu isključiti kao mogućnost da se nekom namješta da to privatizira jeftinije nego što bi morao. Kad broj slučajnosti pređe neku razumnu mjeru meni prestaju biti slučajnosti.

[panzer]

To ima smisla. Nekad se poprilično truda da donesu najgore odluke po firmu. I kada je upropaste onda kažu, eto nije se moglo. A sad ako se poveže to i ono što sam u predhodnom tekstu napisao, jasno se vidi ko donosi odluke i ko je odgovoran.

Ovdje neće biti privatizacija te vrste, niti će firma poslovati gore nego ranije. Poslovat će bolje ali odgovornost onih koji donose odluke i dalje ostaje.

Što se tiče same EPBIH, ovdje možemo iskoristiti ono: dobar proizvod je dobar proizvod, ma koliko svi šutjeli o tome.

[one]

https://www.hercegovina.info/vijesti/bi ... km/209126/

[Maroon]

Taksa na CO2 i novo poskupljenje električne energije

Da li smo spremni?

Do novog udara na cijenu električne energije doći će zbog uvođenja takse zbog emisija ugljen-dioksida (CO2) zapadnobalkanskoj šestorki (ZB6).

O ovoj taksi se priča već tri godine, a sada je njeno uvođenje potvrdio i EPBiH u Planu poslovanja, navodeći uvođenje takse kao jedan od najvećih najvećih rizika u poslovanju kompanije u narednom trogodišnjem periodu. Naveli su i da uvođenje poreza na CO2 u BiH očekuju za tri do osam godina, i vide ga kao rizik.

Prošle godine započeli su i interni obračun ovog poreza- obračunati interni trošak emisije CO2 za 2021. iznosio je 23,83 miliona KM i to uz udio besplatne alokacije od 95 odsto. Sa smanjenjem udjela besplatne alokacije (po pet posto godišnje), te povećanu tržišnu cijenu emisija, interni troškovi za 2022. procijenjeni su na 67 miliona KM, u 2023. na 101 milion, 2024. na 140 miliona i 2025. na 190 miliona.

Iako obavezujući rokovi za uvođenje poreza na CO2 ne postoje, stvari će vjerovatno ubrzati nedavna odluka Evropske unije da 2026. uvede prekogranični porez na ugljen-dioksid.

Kako će se sa tim rokovima nositi BiH nezahvalno je prognozirati, jer kasni u pogledu većine, ako ne i svih, preuzetih obaveza kada je riječ o dekarbonizaciji.

Tako je Evropska Energetska zajednica prije dva mjesec pokrenula i postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja propisa ove zajednice budući da je odobren nastavak rada termoelektrana na području Tuzle i Kaknja čiji je vijek trajanja istekao, dok u međuvremenu nisu modernizirali sistem zaštite od onečišćenja.

“To će za posljedicu imati negativan utjecaj na zdravlje građana u Bosni i Hercegovini pošto je zagađenje zraka, koje dolazi iz tih zastarjelih blokova, odgovorno za ozbiljne štete po zdravlje ljudi i okoliš“, stoji, između ostalog, u pismu Energetske zajednice.

Može li BiH bez rudnika i termoelektrana na ugalj?

U BiH trenutno imamo 11 aktivnih rudnika uglja i pet termoelektrana, a kompletan ovaj sektor direktno zapošljava više od 17.000 radnika.

Godišnja proizvodnja uglja- uglavnom lignita i mrkog uglja, kreće se oko 13 miliona tona, a čak 94 posto uglja koji proizvedemo trošimo za proizvodnju električne energije, dok se oko 710.000 tona utroši za proizvodnju toplotne energije u individualnim domaćinstvima i centralnim sistemima grijanja u gradovima.

Izuzev TE Stanari, koja je puštena u rad 2016. godine, sve ostale TE su stare između 31 i 72 godine.

Tranzicija sa uglja, čije rezerve u ovom momentu iznose oko 6 milijardi tona, na obnovljive izvore energije veliki je izazov za Bosnu i Hercegovinu, mišljenja su i domaći i strani eksperti, jer će jedan ovakav proces značajno uticati na rudarska naselja, ali istovremeno ističu da je to neophodnost, te da postoje načini na koje se treba pristupiti rješavanju posljedica ove važne društveno-ekonomske tranzicije.

Tako Claudia Strambo, saradnica na istraživanju iz Štokholmskog instituta zaokoliš/životnu sredinu ističe da je prilikom tranzicije potrebno imati na umu i ekonomske i ekološke faktore. Navela je i sedam principa kojima se BiH mora rukovoditi, a koji su definisani na osnovu tranzicija u drugim zemljama- aktivno poticati dekarbonizaciju; izbjegavati učvršćivanje “ugljične blkade” i povećanje broja “gubitaka” što zapravo podrazumjeva ukidanje subvencija za ove industrije; pružiti podršku pogođenim područjima; podržati radnike, njihove porodice i širu zajednicu; otloniti štete nanesene životnoj sredini obezbjeđenjem primjene principa “zagađivač pluća”; rješavati postojeće nejednakosti; osigurati inkluzivan i transparentan proces planiranja.

Kompletnu situaciju za Buku je prokomentarisao i Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za ekologiju i okoliš: “Evropska komisija je ozbiljno krenula na put dekabornizacije svega, a posebno energetskog sektora. Izdvojeni su milioni eura za pravednu tranziciju, a to znači da postoje sredstva koja će pokriti troškove te tranzicije. Postoje ista takva sredstva predviđena i za zemlje jugoistočne Evrope, sada je samo pitanje koliko će naši političari biti pametni da iskoriste to, da uskoče na taj voz da bi ova zemlja i građani ove zemlje imali koristi od toga. Razlog zašto političari koji vode ovu zemlju insistiraju na izgradnji termoelektrane i pored činjenice da svi gase takva postrojenja i ne planiraju graditi nove, jeste pet godina tendera. Oni su se našli u tim tenderima i to je jedini razlog. Nakon pet godina, kada se počne vraćati taj kredit sa taksama za CO2 emisije i niskim cijenama eletrične energije iz obnovljivih izvora, mi ćemo doći u situaciju da će energija iz novih termoelektrana, a posebno starih biti suviše skupa”.

Napominje da ćemo tada doći u scenarij da Elektropivreda neće biti u mogućnosti da vraća kredit i onda se pokreće garancija, a tada će građani vraćati kredit za koji su ovi naši političari digli ruku. Žiško kaže da sve ukazuje na to da će se upravo ovaj scenarij dogoditi.

Građani odavno plaćaju cijenu, i to svojim zdravljem

I dok iz sve tri elektroprivrede uporno ponavljaju kako još uvijek nisu spremni ni finansijski, ni tehnički da ulaze u plaćanje tih taksi, recimo samo da svi mi odavno plaćamo preveliku cijenu zbog zagađenog vazduga i to svojim zdravljem.

Jasno je to pokazao i dokument Alijanse za zdravlje i okolinu (Health and Environment Allience – HEAL) iz Brisela, prema kome se zdravstveni troškovi, kao posljedica zagađenja iz postojećih termoelektrana u BiH procjenjuju na 3,1 milijardu KM, godišnje!

Ovaj izračun zdravstvenih troškova direktno povezanih sa zagađenjem zraka od termoelektrana uzima u obzir prijevremene smrti, prijeme u bolnice povezane sa respiratornim i kardiovaskularnim problemima, nove slučajeve hroničnog bronhitisa i simptome donjeg respiratornog trakta, upotrebu lijekova, kao i dane ograničene aktivnosti zbog lošeg zdravlja, uključujući i izgubljene radne dane.

Troškovi, koje plaćaju individue i vlade, a ne industrija uglja, uključuju zdravstvene troškove na Zapadnom Balkanu, ali i u regiji Evrope, jer vjetar prenosi onečišćenje zraka preko državnih granica.

“Kontrola zagađenosti vazduha iz elektrana na ugalj je prilika da se u narednoj deceniji sačuva 6 460 života i 2 724 miliona eura troškova zdravstvene zaštite”, jedna je od poruka iz ovog dokumenta.

https://6yka.com/bih/da-li-smo-spremni- ... e-energije

[panzer]

Čudi me da se žižko spominje i da daje izjavu. Nema nikad drugih sagovornika. I nema nikad Gacka i Ugljevika. Uvijek su problem Tuzla i Kakanj.A ima i ovo :

Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira CPCD, a finansijski podržava Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Osnovni cilj projekta je upravo povećanje uticaja civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou.

Cilj ovih grantova je podržati medije da kroz istraživačko novinarstvo razviju kvalitetan materijal neophodan za aktivnosti zagovaranja. Fokus istraživanja može biti na korupciji i nepravilnostima u oblasti zaštite okoliša (mini hidroelektranama; lošem upravljanju otpadom, vodama ili šumama; raspodjeli budžetskih sredstava za okolišne projekte OCD-a; neosnovanim napadima na okolišne aktiviste i aktivistkinje; radu okolišnih inspekcija na različitim nivoima vlasti; (ne)izvještavanju okolišnih ministarstava o stanju okoliša u skladu sa legislativom; nepoštivanju okolinskih dozvola privrednih subjekata; ...) i ostalim temama u oblasti zaštite okoliša koje mogu doprinijeti pokretanju određene, konkretne zagovaračke inicijative.
Dodatni cilj ovog granta je razvijanje što bolje suradnje između medija i OCD-ova kako bi zajednički učestvovali u zagovaračkim aktivnostima i unapređenju zaštite okoliša.
Mediji će kroz svoje projektne aktivnosti:
Istraživati i dokumentirati medijske sadržaje koji ukazuju na korupciju i nepravilnosti u oblasti zaštite okoliša;
Razvijati sadržaje zagovaračkog karaktera, koji mogu biti korišteni za kampanje zagovaranja određenog okolišnog problema;
Zagovarati promjene na osnovu istraživačkog materijala sami, ili poželjnije u partnerstvu sa nekom okolišnom OCD; zagovaračke kampanje trebaju biti rodno osjetljive i rodno uključive, kad god je to moguće;
Ukazivati na ključne okolišne probleme i predstavljati mjere za njihovo rješenje;
Promovisati stručnu analizu okolišnih pitanja, radije nego populističku ili političku analizu;
Promovisati primjere dobre prakse u zaštiti okoliša kompanija u BiH, ako je relevatno projektnim ciljevima

Šta je tri miliona KM.

[panzer]

Nego:

Uslijed obilnijih padalina koje se očekuju u navedenom periodu na većini hidroloških postaja na vodnom području Jadranskog mora prognozira se porast vodostaja, posebno na djelu poplavnog područja TMT, te srednje i donje Neretve sa pritocima.

Obavijest o prognozi mogućih povećanja vodostaja, te pojavi mogućih bujičnih tokova obuhvaća općine i gradove: Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg.

Sve informacije o aktualnim vodostajima sa svih hidroloških postaja na vodnom području Jadranskog mora, dostupne su na web stranici Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar : www.jadran.ba.

Ne primjeti se da su velike padavine. A i razvedravanje je blizu. Ovo je valjda preventiva.

[montypython]

Ja ove tekstove o taksama na CO2 i poskupljenju troškova i struje zbog njih, više i ne čitam. To je u biti agenda WEF i ono što je Kopač prije govorio jer je plaćen da to govori. Do u slovo isto. Umjesto Kopača sad imamo Kušljugiće, Žiške, Bičakčiće i bezbroj zelenih tzv NVO koji šire u biti generičku poruku koju im je neko napisao i oni samo kopiraju i šalju dalje. Oni su za to plaćeni, neko direktno neko preko infuzije za NVO. (primjećujete da "novi ekolozi" više i ne pominju zagađenje rijeka, plastične kese, živu i olovo, barijum i kadmijum, GMO, pušenje i sl). Niko vam ne govori šta se dešava sa solarnim panelom kad odsluži svoje i kako se isti razgrađuje. Tim pritiskom su stisli naše da se zaustavi blok 7. Međutim ta je priča na izdisaju. Natjerali su Njemačku da slušajući to dođe na rub smrzavanja ove zime i da troši uglja kao nikad prije da bi se spasila. Plus da izgubi 500 milijardi eura zbog nabavke energije alternativnim kanalima i po ekstremim cijenama. Pitanje je hoće li sljedeća zima biti tako milostiva kao ova. I hoće li se narativ održati do tada. Ništa se neće postići tim porezima na CO2 osim što će povisiti cijenu struje. Kad ti fali energije džaba ti porez, platićeš koliko se traži i još ćeš na koljenima moliti. Npr ako je sad 200 E/MWh i oni uvedu porez na CO2 od 50. Smanjiće se ponuda viškova prema EU što će povisiti cijenu. Pa će biti recimo 250 umjesto 200. Tako da će to opet platiti finalni potrošač u EU. Slično su postigli topiranjem cijene ruskog gasa i nafte na 60 koja će zbog toga na kraju opet otići preko 100 a za koji mjesec možda i preko 120. To je kao da uđeš u ćevabdžinicu gdje su ćevapi 10 KM pa naručiš porciju s kajmakom ali daš uslov da ti ne želiš platiti preko 2 KM. Gazda će ti samo reći. "Haj' ti care preko puta, možda oni daju za 2, evo mi sljedeća mušterija čeka na vratima da plati po 10, čim ti izađeš". Energija ide u nebesa bez obzira na priče a profitiraće onaj ko je ima. Jednostavno je nema, izvori se smanjuju a ovo sa CO2, i "obnovljivim" služi samo da zamaskira tu činjenicu i da privikne potoršače da na takvu novu budućnost. Ugalj i nafta je ono oko čega će se voditi borba a rat je već u toku. Sve ostalo je distrakcija.