Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
I prošle godine 80 KM. Zavidna cifra.
Re: Bankarski sektor
Sa ovim ciframa teško će biti nekakve krize.Prema pokazateljima Centralne banke BiH, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju augusta iznosili su 28,58 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje depozita od 519,8 miliona KM. Rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod svih sektora: stanovništva za 132,2 miliona KM, privatnih preduzeća 273,4 miliona KM, ostalih domaćih sektora za 19,1 milion KM, vladinih institucija za 83,4 miliona KM i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 11,8 miliona KM.
Re: Bankarski sektor
da su te pare ovde svako bi selo moglo imati tvornicu,ovako u magiji koju su nam napravili ko zna gdje se te pare vrte i na kojim marketima.ono sto nemas u svojim rukama i ne posjedujes,kako zavrsise ruske devizne rezerve..
Re: Bankarski sektor
Mjesecni rast depozita ko prije deset godina godisnji...
Ne znam otkud tolika lova .. al bitno je da je ima.
I ove brojke gorore o potencijalu rasta dionica Elektroprivrede BiH.
Ne znam otkud tolika lova .. al bitno je da je ima.
I ove brojke gorore o potencijalu rasta dionica Elektroprivrede BiH.
Re: Bankarski sektor
Nemaju banke gdje angažovati sredstva...
Federalno ministarstvo finansija otkazalo je dvije planirane emisije dužničkih vrijednosnih papira koje su bile zakazane za kraj oktobra i sredinu novembra.
Ministarstvo je otkazalo aukcija trgodišnjih obveznica FBiH planiranu za 25. oktobar i aukciju šestomjesečnih trezorskih zapisa koja je bila zakazana
za 15. novembar 2022. godine.
Odluke su donesene, kako je obrazloženo, uzimajući u obzir adekvatan nivo likvidnosti Jedinvstvenog računa trezora Federacije BiH.
Ranije su otkazane aukcije tromjesečnih trezorskih zapisa i sedmogodišnjih obveznica koje su bile planirane za 13., odnosno 27. septembar, te
aukija trogodišnjih obveznica koja je bila predviđena za 16. avgust.
Prihodi u budžet u porastu su zbog inflacije, pa je tako direktnih poreza naplaćeno zaključno s septembrom ove godine 15 posto više nego lani, a u odnosu na isti period 2019. godine više za za 20,7 posto ili 810, 5 miliona KM.
Re: Bankarski sektor
Bankarski sektor u Republici Srpskoj ostvario je za devet mjeseci ove godine neto dobit od 115 miliona maraka što je za 19,2 miliona KM više u odnosu na isti period lani, a ekonomisti ističu da inflacija puni kase finansijskih institucija, jer mnogi spas traže u kreditima.
Re: Bankarski sektor
Banke u Federaciji BiH u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile su neto dobit, odnosno čistu zaradu u iznosu od 295 miliona KM, izvještava BiznisInfo.ba.
Riječ je o rekordnoj zaradi banaka. Poređenja radi, prošle godine u istom periodu zarada je bila 264 miliona KM.
Ukupni prihodi banaka u prvih devet mjeseci 2022. iznosili su oko 916 miliona KM.
Od toga su prihodi od kamata i slični prihodi iznosili 524 miliona KM. Ukupni operativni prihodi, poput prihoda od usluga i slično, bili su 474 miliona KM, a prema preliminarnim podacima.
Nijedna banka u FBiH nije poslovala s gubitkom.
Banke u cijeloj BiH bilježe rast prihoda a bankarski sektor je stabilan i likvidan.
Riječ je o rekordnoj zaradi banaka. Poređenja radi, prošle godine u istom periodu zarada je bila 264 miliona KM.
Ukupni prihodi banaka u prvih devet mjeseci 2022. iznosili su oko 916 miliona KM.
Od toga su prihodi od kamata i slični prihodi iznosili 524 miliona KM. Ukupni operativni prihodi, poput prihoda od usluga i slično, bili su 474 miliona KM, a prema preliminarnim podacima.
Nijedna banka u FBiH nije poslovala s gubitkom.
Banke u cijeloj BiH bilježe rast prihoda a bankarski sektor je stabilan i likvidan.
Re: Bankarski sektor
Evo još dividende.
„UniCredit Bank“ d.d. – Obavijest o sazivanju skupštine dioničara
30.11.2022 09:09:58
Nadzorni odbor emitenta „UniCredit Bank“ d.d. obavještava o sazivanju 34. redovne skupštine dioničara za 21.12.2022. godine sa početkom u 12:00 sati, u prostorijama društva u Mostaru, Kardinala Stepinca b.b..
Predloženi dnevni red uključuje slijedeće tačke:
- Izbor radnih tijela skupštine
- Odluka o usvajanju izmijenjenog i dopunjenog plana poslovanja za 2022. godinu po metodologiji lokalnog regulatora
- Odluka o usvajanju izmijenjenog i dopunjenog plana poslovanja za 2022. godinu po UniCredit Grupe
- Odluka o isplati dividende iz zadržane dobiti
- Odluka o formiranju fonda rezervi UniCredit Bank d.d.
Re: Bankarski sektor
Odluke Evropske centralne banke, koja i dalje podiže referentne kamatne stope da bi suzbila inflaciju u evrozoni, neće se u većoj mjeri negativno, ali ni pozitivno, odraziti na finansijski sektor u BiH.
Ukazuje na ovo direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, pojašnjavajući kako se domaćem tržištu događa svojevrsna inverzija, jer u BiH, za razliku od drugih zemalja, još nema ili su minimalna povećanja kamata na depozite.
– Ove odluke ECB-a za sada ne mogu imati nekih većih negativnih posljedica po nas, sve dok ne narastu cijene depozita. Tek u tom slučaju bi se situacija mogla iskomplikovati, jer bi došlo do značajnog povećanja kamatnih stopa na kredite. Ne postoje ni pozitivni efekti, jer bi na depozitnoj strani trebalo da poraste kamatna stopa. Ali, ni do toga nije došlo, tako da svi oni koji imaju depozite inflacija im svakodnevno “pojede” određenu vrijednost novca – kaže Kutle.
Na pitanje da li je tokom ove godine, pogotovo nakon izbijanja rata u Ukrajini, energetske krize, enormne inflacije, došlo do određenih trendova unutar domaćeg bankarskog sektora, da li se manje dižu krediti, da ljudi teže otplaćuju postojeće rate, Kutle kaže da je trenutni rast u bankarskom sektoru oko četiri odsto, što nikako ne može biti dovoljno za razvoj, ne samo bankarskog sektora već uopšteno i privrede.
– Domaće banke su trenutno “prelikvidne”. Nalaze se u poziciji da imaju određene depozite, ali taj novac ne uspijevaju putem kredita plasirati na tržište, jer ne postoji veliko interesovanje ljudi. Bez ekspanzije investicionih kredita nema nam spasa. Oni koji se odluče da sada podignu kredit i novac ulože u nešto pametno, profitiraće u prosjeku za vrijednost inflacije. Nažalost kod nas su još najzastupljeniji oni potrošački, koje građani vrlo brzo potroše za nešto i onda godinama kasnije plaćaju – kaže Kutle.
Osvrćući se na paniku koja je u prvom dijelu godine bila prisutna, što se odrazilo i na povlačenje gotovo milijardu maraka sa računa banaka od strane građana, Kutle pojašnjava da iako je taj trend zaustavljen, posljedice se i danas osjete i vide kroz posljednje podatke koji ukazuju na to da su depoziti građana manji za tri odsto u odnosi na početak 2022.
– Na svu sreću oni su za sedam odsto povećani od strane privrednih subjekata, tako da je na kraju došlo do rasta depozita u bankama – navodi on.
Ukazuje na ovo direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, pojašnjavajući kako se domaćem tržištu događa svojevrsna inverzija, jer u BiH, za razliku od drugih zemalja, još nema ili su minimalna povećanja kamata na depozite.
– Ove odluke ECB-a za sada ne mogu imati nekih većih negativnih posljedica po nas, sve dok ne narastu cijene depozita. Tek u tom slučaju bi se situacija mogla iskomplikovati, jer bi došlo do značajnog povećanja kamatnih stopa na kredite. Ne postoje ni pozitivni efekti, jer bi na depozitnoj strani trebalo da poraste kamatna stopa. Ali, ni do toga nije došlo, tako da svi oni koji imaju depozite inflacija im svakodnevno “pojede” određenu vrijednost novca – kaže Kutle.
Na pitanje da li je tokom ove godine, pogotovo nakon izbijanja rata u Ukrajini, energetske krize, enormne inflacije, došlo do određenih trendova unutar domaćeg bankarskog sektora, da li se manje dižu krediti, da ljudi teže otplaćuju postojeće rate, Kutle kaže da je trenutni rast u bankarskom sektoru oko četiri odsto, što nikako ne može biti dovoljno za razvoj, ne samo bankarskog sektora već uopšteno i privrede.
– Domaće banke su trenutno “prelikvidne”. Nalaze se u poziciji da imaju određene depozite, ali taj novac ne uspijevaju putem kredita plasirati na tržište, jer ne postoji veliko interesovanje ljudi. Bez ekspanzije investicionih kredita nema nam spasa. Oni koji se odluče da sada podignu kredit i novac ulože u nešto pametno, profitiraće u prosjeku za vrijednost inflacije. Nažalost kod nas su još najzastupljeniji oni potrošački, koje građani vrlo brzo potroše za nešto i onda godinama kasnije plaćaju – kaže Kutle.
Osvrćući se na paniku koja je u prvom dijelu godine bila prisutna, što se odrazilo i na povlačenje gotovo milijardu maraka sa računa banaka od strane građana, Kutle pojašnjava da iako je taj trend zaustavljen, posljedice se i danas osjete i vide kroz posljednje podatke koji ukazuju na to da su depoziti građana manji za tri odsto u odnosi na početak 2022.
– Na svu sreću oni su za sedam odsto povećani od strane privrednih subjekata, tako da je na kraju došlo do rasta depozita u bankama – navodi on.