Elektroprivreda BIH

[indikator]

66 KM je bilo subvencije na godišnjem nivou ako je mjesečno do 5,5 km.
Ove godine bi to bilo 138,5 KM ako će im ukupno dodati po 100 KM.

5 mjeseci po 20 KM plus tih 66 KM, to je ukupno 166KM, ja sam ovako shvatio da ce uraditi.

[panzer]

Januar -juni po 5,5KM
Juli-novembar po 25,5 KM
Decembar 5,5KM , kažu nova vlast pa neka odlučuje šta će.

Dobro ste. To je 166KM odnosno 150%.
Moglo bi biti cijelih 20 pf ako bude više prijavljenih za tu subvenciju.

[panzer]

https://www.biznisinfo.ba/sto-hiljada-t ... sloveniju/

Rudnik Kamengrad, Lagerov.

[beka26]

Ustavni sud je poništio tu "koncesiju" , a vlasnik Lagera će vjerovatno
u zatvor, a možda s njim i neko iz vlade F BiH. Ako je vlasnik Lager
kako su dionice Rmu Kamengrad izlistane na Sase i s njima se trguje i danas.
A i ovi vlasnici nisu neke tarabe da svoju milonsku imovinu prepuste nekom tamo.

Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina 21.4155 15.7.2022
ZIF HERBOS FOND d.d. Tuzla 13.3808 15.7.2022
DURIĆ SADIK 11.9348 15.7.2022
ZIF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo 10.6319 15.7.2022
UniCredit Bank d.d. Mostar 9.2469 15.7.2022
LIHOVAC ERMIN 6.9851 15.7.2022
ZIF "MI-GROUP" d.d. Sarajevo 2.5223 15.7.2022
KORKUT DŽELIL 2.4172 15.7.2022
HRKAČ ALEXANDER 2.1676 15.7.2022
SANIERA AG 1.8812 15.7.2022

[panzer]

Ne znam.
Sa državnog nivoa svake godine dobiju oslobađanje plaćanja akciza na uvoz milion litara dizela radi rudnika.

Kantonalna vlast isto tako šuti a da hoće u pola sata bi sve zaustavili. Da li im odgovara što je tu zaposleno nešto lokalnog stanovništva ili je nešto drugo u pitanju to ne znam.
Ne bi se ni znalo da postoji aktivno kopanje uglja da se ŽRS ne pohvale dogovorenim poslom. Prvo za srbijanski ERS a sada i za slovenački HSE. Državne firme rade sa napola legalnim firmama.

A opet,. možda je i u kantonalnom dijelu sve čisto

[Skljako]

https://tuzlanski.ba/oko-nas/region/cap ... opa-u-bih/

[Sitna buranija]

Januar -juni po 5,5KM
Juli-novembar po 25,5 KM
Decembar 5,5KM , kažu nova vlast pa neka odlučuje šta će.

Dobro ste. To je 166KM odnosno 150%.
Moglo bi biti cijelih 20 pf ako bude više prijavljenih za tu subvenciju.

Subvencija je do 25,5 KM. Ja sam shvatio da neće svima biti tolika... Ali možda sam i pogrešno shvatio... Uglavnom, biće para

[panzer]

Moći će se i po dvije litre ulja nekad kupiti. Ne mora po jedna.

[panzer]

Opet naopaka rješenja. I opet će samo stvoriti još gore uslove.

Dolazak jeseni i još dublja energetska kriza sa neviđeno visokim cijenama plaše domaćinstva i kompanije. Tarifa štednje koju je uvela vlada, a koja bi građanima trebalo da djelimično smanji račune za struju i plin, neće biti značajna pomoć. Osim toga, ovo je proinflatorna mjera koja će koštati desetine milijardi iz budžeta. Istovremeno, država bi u dogledno vrijeme mogla dobiti kontrolu nad naglim poskupljenjem struje. Postoji put potpune nacionalizacije najvećeg proizvođača električne energije ČEZ, a samim tim i mogućnost zakonskog ograničenja cijena. Prema riječima manjinskog dioničara i investitora Michala Šnobra, nacionalizacija je trenutno jedino efikasno rješenje koje je preostalo vladi Petra Fiale.

Fiala je već u maju prvi put progovorio o tome da Vlada razmišlja o "restrukturiranju" ČEZ-a. On je u svom vanrednom televizijskom govoru u junu rekao da država želi da u bliskoj budućnosti kontroliše čitavu mrežu domaćih ključnih elektrana, odnosno sopstvenu proizvodnju električne energije. Na kraju je najavio da Vlada želi da plan izradi do sredine iduće godine.

Premijer nije iznosio više detalja, ali su ekonomisti, analitičari i sami manjinski akcionari ČEZ-a to protumačili kao da država namjerava u potpunosti kontrolirati domaćeg energetskog giganta, u kojem i dalje ima manje od 70 posto udjela. Država bi kupovinom elektrana mogla uticati na cijene struje, što bi u današnje vrijeme bilo preko potrebno.

Nacionalizacija ČEZ-a je, kaže Fiala, proces do dvije godine, do tada se struja ne može popraviti, jer bi odmah uslijedile tužbe manjinskih investitora koji bi zbog limitiranih cijena izgubili značajnu dobit od trgovanja na berzi. . Međutim, kako ističe Michal Šnobr, jedan od istaknutih investitora ČEZ-a, ako bi vlada krenula takozvanim francuskim putem, sve bi se moglo riješiti do kraja iduće godine, a tokom te godine država bi mogla kontrolirati cijene struje, čime se domaćinstva i preduzeća rasterećuju povećanja plaćanja.

Francuska je ta koja se sprema da preuzme glavnu energetsku kompaniju u zemlji EDF pod punom državnom kontrolom i tako dobije preostalih 16 posto udjela. Pariz želi otkupiti dionice od investitora prije kraja ove godine. Francuski predsjednik Emmanuel Macron već je odlučio da fiksira cijenu struje na 46 eura po MWh, što je i do sedam puta manje od trenutne cijene na spot tržištu. Kao rezultat toga, EDF je ostvario profit do nekoliko milijardi eura, ali će to sada biti vraćeno dioničarima zbog planirane nacionalizacije. Od njih će otkupiti dionicu i za to dobiti vrlo povoljnu premiju. Francuzi bi za otkup morali platiti ukupno oko 250 milijardi kruna.

Prema Šnobrovim riječima, nacionalizacija ČEZ-a bi mogla koštati i oko 200 milijardi kruna. “Ako naša država želi efikasno riješiti energetsku krizu, koja nas neće imati samo ove zime, onda treba da posjeduje ČEZ. Jer samo u tom slučaju može ograničiti cijene”, rekao je Šnobr za Echo24. I kako ističe, to se dešava na relativno vrlo brz način.
Prema Zakonu o privrednim društvima, skupština sazvana glasovima 75 odsto akcionara ČEZ-a može odobriti povlačenje akcija sa berze, što ne bi trebalo da predstavlja problem za državu kao većinskog vlasnika. Nakon glasanja, ČEZ će biti u obavezi da otkupi 20 posto udjela, a preostalih deset posto imaju strani investitori, koji ne smiju posjedovati dionice kojima se neće trgovati. Akcionarima će tada biti ponuđen otkup njihovog udela, kada će država dodati premiju na tržišnu cenu. To im može biti od velike koristi, štaviše, više im se ne isplati držati dionice kompanije kojom se ne trguje na berzi.

Prema Šnobrovim riječima, istiskanje manjinskih akcionara moglo bi biti završeno do kraja naredne godine. Međutim, već u tom procesu država bi imala priliku da "dirne" cijene struje, pa bi stoga prešla na njihovo fiksiranje. Ako bi cijela akcija nacionalizacije krenula što prije, do popravljanja bi moglo doći već početkom sljedeće godine.

Nobelovac i austrijski školski ekonomista Friedrich Hayek napisao je u svom eseju "Upotreba znanja u društvu" da kada cijene rastu ili padaju, teško da moramo znati zašto. Može odražavati različite i milione faktora ili jedan veliki faktor poput ukrajinskog rata, ali cijena uvijek odražava stvarnost . Tržišna cijena je najbolja cijena i jedina "fer" cijena. Stoga su slobodne tržišne ekonomije (u mjeri u kojoj dozvoljavaju funkcioniranje tržišta) mnogo bogatije od autoritarnih društava.

Da biste postigli prosperitet, potreban vam je motiv profita. Gledajući na to u drugačijem svjetlu, prosperitet se stvara motivacijom iz ljubavi, a ne kaznom.

Nasuprot tome, prisila može samo uništiti
Društvo zasnovano na prinudi – poput svake diktature ili robovlasničkog društva u kojem su njegovi veliki proizvođači zarobljeni u neprobojnoj mreži propisa – općenito je mnogo siromašnije od društava koja su slobodnija, kao što su današnje kapitalističke zemlje.


Kada cijene rastu ili padaju, teško da moramo znati zašto. Tržišna cijena je jedina "fer" cijena, a slobodne tržišne ekonomije su bogatije od autoritarnih društava.
Ljudski um ne radi kreativno najbolje pod prisilom. Po pravilu, robovi i izmučeni sljedbenici ne inoviraju. Oni ne razvijaju sjajne nove industrije sa sve nižim troškovima uz ekonomiju obima poput onih koje su postigli Jeff Bezos iz Amazona ili John Rockefeller, otac moderne naftne industrije.

[Sabur2]

Možemo li mi sudom natjerati državu da otkupi naše dionice po knjigovodstvenoj vrijednosti?