Bosnalijek
Re: Bosnalijek
Ovoga se boje svi ovi što su došli do 93-94%. Realno, svi imaju oraha za zabranu upravljanjem.
Re: Bosnalijek
Oni se ne boje bas nicega.Sve je vec uglavnom potkovano.
Nasi tuzioci ponekad djeluju kao advokati potencijalnih optuzenika.
Da nije tako,sve bi bilo drugacije.
Nikome ne pada na pamet da recimo Drustvima za upravljanje fondovima zabrane upravljanje ni kada se vidi da je fond politikom ulaganja potpuno unisten.
A u tom unistavanju cesto su sudionici i oni kojj vrijede za biznismene,koji su vlasnici svega i svacega.
U situaciji kada neko svoje upropastene i opljackane firme proda fondovima,tuzilastva jos nemaju dokaza da je taj neko dio organizirane skupine koja pljacka fondove.
Zbog svega tog sam skeptik u pogledu bilokakvih radikalnih poteza tuzilastava.
Ovaj slucaj Uzunovic je specifican .Tuzilastvo je vec jednom propustilo da ga zaustavi,kada je ulazio u Bosnalijek sa Hadenom.I njemu je to bio znak da moze raditi sta hoce.
Ne znam sta ce znaciti cinjenjca da je i ovog puta kod isre tuziteljice .Kroz visesatni razgovor s njom tada stekao sam utisak da je dobro upucena.
Re: Bosnalijek
Jel ovo opet spasioci Bosnalijeka obaraju cijenu???
Re: Bosnalijek
Mogu im se samo zahvaliti - daju mi vremena da se ukrcam 
Re: Bosnalijek
U zadnja dva i po mjeseca protrgovano je nesto vise od 15.000 dionica po cijeni manjoj od 35 km.
To je samo 0,17 % od ukupnog broja dionuca.
Ove cinjenice ce odrediti koju cijenu moraju ponuditi da bi skupili,ili kupili,ukupno vise od 50% dionica.
Ni celavi,ni oni sa malo vise kose ne mogu tu bitno utjecati.
Sve to treba imati u vidu pri odlucivanju o prodaji i cijeni.
Ko u hamamu,ispo safun neko ce se morati sageti da ga uzme!Nije uvijek vrijeme!
To je samo 0,17 % od ukupnog broja dionuca.
Ove cinjenice ce odrediti koju cijenu moraju ponuditi da bi skupili,ili kupili,ukupno vise od 50% dionica.
Ni celavi,ni oni sa malo vise kose ne mogu tu bitno utjecati.
Sve to treba imati u vidu pri odlucivanju o prodaji i cijeni.
Ko u hamamu,ispo safun neko ce se morati sageti da ga uzme!Nije uvijek vrijeme!
Re: Bosnalijek
Pitanje za clanove grupe posto se mjenja statut da li se prije glasanja moze traziti da se mali dionicar izjasni da nije saglasan i poslije trazi da bosnalijek otkupi njegove dionice po prosjecnoj cijeni u zadnja tri mjeseca
Re: Bosnalijek
Pogledaj clan 243 Zakona o privrednim drustvima FBiH.
Inace mislim da se Statut ne mijenja u pravima koja su tretirana ovim clanom Zakona!
Re: Bosnalijek
Bosna i Hercegovina u Rusiju i Ukrajinu najviše izvozi farmaceutske proizvode
Vanjskotrgovinska razmjena sa Rusijom nije zanemariva
S obzirom na to da je situacija između Rusije i Ukrajine u posljednje vrijeme veoma napeta te da su mnoge zemlje zabrinute zbog toga kako bi se na njih odrazio eventualni sukob između ove dvije zemlje, zanimalo nas je kakvu vanjskotrgovinsku saradnju s ovim zemljama ima BiH.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH kažu kako je razmjena s Rusijom značajna, a s Ukrajinom nešto slabija.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i Rusije prevladava uvoz, ali ni izvoz nije beznačajan.
Tako je u prošloj godini iz Rusije u našu zemlju uvezeno robe u vrijednosti 277,46 miliona KM, a u ovu zemlju izvezli smo robu vrijednu 107,8 miliona KM. Kada je riječ o uvozu, najviše smo uvozili mineralna goriva i ulja vrijedna 228,42 miliona KM, zatim vazduhoplove, kosmičke letjelice i njihove dijelove vrijedne 12,84 miliona KM, drvo i proizvode od drveta za 8,8 miliona KM te plastične mase i proizvode od plastičnih masa, vozila, električne mašine i druge proizvode.
Iz naše zemlje u Rusiju je u 2021. godini otišlo najviše farmaceutskih proizvoda i to u vrijednosti 81,3 miliona KM, zatim mineralnih goriva i ulja vrijednosti skoro 9 miliona KM, voća za jelo 8,8 miliona te neorganskih hemijskih proizvoda, namještaja, posteljina, madraca, obuće i drugih proizvoda.
Godinu prije, koja je i pandemijska godina, iz Rusije je u BiH uvezena roba za sto miliona manje vrijednosti nego 2021. godine. Tako je vrijednost uvoza u 2020. godini iz Rusije bila 177,33 miliona KM, a najviše smo uvezli mineralnih goriva i ulja vrijednosti 143,3 miliona KM, proizvoda iz tarife vazduhoplovi, kosmičke letjelice i njihovi dijelovi za 13,2 miliona, zatim električne mašine i oprema i njihovi dijelovi, drvo i proizvodi od drveta, razni proizvodi za ishranu.
Uvoz je u 2020. godini bio nešto veći nego 2021. i iznosio je 109,52 miliona KM. Standardno smo u ovu zemlju izvezli najviše farmaceutskih proizvoda i to u vrijednosti 76,1 milion KM, zatim voće za jelo 23,1 milion KM, namještaj i posteljina, madraci 2,6 miliona, te živo drveće i druge biljke, neorganski hemijski proizvodi, obuća, proizvodi od povrća i voća.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2019. godini smo iz Rusije uvezli robu vrijednu 195,45 miliona KM, najviše mineralna goriva i ulja 168,07 miliona KM, zatim drvo i proizvode od drveta vrijednosti 5,7 miliona, zatim vozila, nuklearni rekatori, električne mašine, aluminij i proizvodi od aluminija.
U ovoj godini u Rusiju smo izvezli robu vrijednu skoro 133 miliona KM, najviše farmaceutske proizvode, skoro 91 milion KM, voće za jelo 30,15 miliona KM, te nuklearne reaktore, kotlove, mašine, obuću, razne proizvode za ishranu.
Kada je riječ o tržištu Ukrajine, i ovdje vidimo da prevladava uvoz. Tako je u prošloj godini iz Ukrajine u našu zemlju uvezeno robe vrijednosti 38 miliona KM. Iz ove zemlje najviše smo uvezli drveta i proizvoda od drveta, vrijednosti 9,04 miliona KM, zatim plastične mase i proizvoda od plastičnih masa vrijednosti 6,5 miliona KM, mineralnih goriva, mineralnih ulja vrijednosti 4,2 miliona, voće za jelo vrijedno 4,2 miliona, zatim bakar, proizvode iz tarife nuklearni rekatori, farmaceutski proizvodi.
U 2021. godini iz Bosne i Hercegovine u Ukrajinu je izvezeno robe u vrijednosti od oko 9,05 miliona KM. Od toga je najviše izvezeno farmaceutskih proizvoda i to za 3,02 miliona KM, zatim proizvoda od gvožđa i čelika vrijednih 1,9 miliona, proizvoda koji spadaju u grupu nuklearnih reaktora, kotlova, mašina vrijednih 967 hiljada KM, zatim smo izvozili eterična ulja, neorganske hemijske proizvode, drvo i proizvode od drveta i druge proizvode.
U 2020. godini izvezli smo robu vrijednu 7,8 miliona KM, a najviše smo izvezli farmaceutskih proizvoda, vrijednih 4,08 miliona KM, zatim neorganske hemijske proizvode vrijedne 1,3 miliona KM te proizvode od gvožđa i čelika, kakao i proizvode od kakaa i druge.
Uvezli smo 20,9 miliona KM, najviše drvo i proizvode od drveta skoro 6,8 miliona KM, nuklearne reaktore, kotlove, mašine - 4,1 milion KM, voće za jelo - 2,5 miliona KM, zatim uljano sjemenje i plodove, plastične mase i proizvode od plastičnih masa i druge.
U 2019. godini izvezli smo 9,57 miliona KM, najviše neorganskih hemijskih proizvoda 4,2 miliona KM, farmaceutskih proizvoda 2,8 miliona, zatim mineralnih goriva i ulja, nuklearne reaktore, obuću i drugo.
Uvezli smo robu vrijednu 20,8 miliona, od kojih najviše ide na drvo i proizvode od drveta 6,88 miliona KM, voće za jelo 3,2 miliona, zatim proizvode iz tarife nuklearni reaktori, papir i karton, uljano sjemenje i plodovi.
uvoz izvoz vanjskotrgovinska razmjena
Vanjskotrgovinska razmjena sa Rusijom nije zanemariva
S obzirom na to da je situacija između Rusije i Ukrajine u posljednje vrijeme veoma napeta te da su mnoge zemlje zabrinute zbog toga kako bi se na njih odrazio eventualni sukob između ove dvije zemlje, zanimalo nas je kakvu vanjskotrgovinsku saradnju s ovim zemljama ima BiH.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH kažu kako je razmjena s Rusijom značajna, a s Ukrajinom nešto slabija.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i Rusije prevladava uvoz, ali ni izvoz nije beznačajan.
Tako je u prošloj godini iz Rusije u našu zemlju uvezeno robe u vrijednosti 277,46 miliona KM, a u ovu zemlju izvezli smo robu vrijednu 107,8 miliona KM. Kada je riječ o uvozu, najviše smo uvozili mineralna goriva i ulja vrijedna 228,42 miliona KM, zatim vazduhoplove, kosmičke letjelice i njihove dijelove vrijedne 12,84 miliona KM, drvo i proizvode od drveta za 8,8 miliona KM te plastične mase i proizvode od plastičnih masa, vozila, električne mašine i druge proizvode.
Iz naše zemlje u Rusiju je u 2021. godini otišlo najviše farmaceutskih proizvoda i to u vrijednosti 81,3 miliona KM, zatim mineralnih goriva i ulja vrijednosti skoro 9 miliona KM, voća za jelo 8,8 miliona te neorganskih hemijskih proizvoda, namještaja, posteljina, madraca, obuće i drugih proizvoda.
Godinu prije, koja je i pandemijska godina, iz Rusije je u BiH uvezena roba za sto miliona manje vrijednosti nego 2021. godine. Tako je vrijednost uvoza u 2020. godini iz Rusije bila 177,33 miliona KM, a najviše smo uvezli mineralnih goriva i ulja vrijednosti 143,3 miliona KM, proizvoda iz tarife vazduhoplovi, kosmičke letjelice i njihovi dijelovi za 13,2 miliona, zatim električne mašine i oprema i njihovi dijelovi, drvo i proizvodi od drveta, razni proizvodi za ishranu.
Uvoz je u 2020. godini bio nešto veći nego 2021. i iznosio je 109,52 miliona KM. Standardno smo u ovu zemlju izvezli najviše farmaceutskih proizvoda i to u vrijednosti 76,1 milion KM, zatim voće za jelo 23,1 milion KM, namještaj i posteljina, madraci 2,6 miliona, te živo drveće i druge biljke, neorganski hemijski proizvodi, obuća, proizvodi od povrća i voća.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2019. godini smo iz Rusije uvezli robu vrijednu 195,45 miliona KM, najviše mineralna goriva i ulja 168,07 miliona KM, zatim drvo i proizvode od drveta vrijednosti 5,7 miliona, zatim vozila, nuklearni rekatori, električne mašine, aluminij i proizvodi od aluminija.
U ovoj godini u Rusiju smo izvezli robu vrijednu skoro 133 miliona KM, najviše farmaceutske proizvode, skoro 91 milion KM, voće za jelo 30,15 miliona KM, te nuklearne reaktore, kotlove, mašine, obuću, razne proizvode za ishranu.
Kada je riječ o tržištu Ukrajine, i ovdje vidimo da prevladava uvoz. Tako je u prošloj godini iz Ukrajine u našu zemlju uvezeno robe vrijednosti 38 miliona KM. Iz ove zemlje najviše smo uvezli drveta i proizvoda od drveta, vrijednosti 9,04 miliona KM, zatim plastične mase i proizvoda od plastičnih masa vrijednosti 6,5 miliona KM, mineralnih goriva, mineralnih ulja vrijednosti 4,2 miliona, voće za jelo vrijedno 4,2 miliona, zatim bakar, proizvode iz tarife nuklearni rekatori, farmaceutski proizvodi.
U 2021. godini iz Bosne i Hercegovine u Ukrajinu je izvezeno robe u vrijednosti od oko 9,05 miliona KM. Od toga je najviše izvezeno farmaceutskih proizvoda i to za 3,02 miliona KM, zatim proizvoda od gvožđa i čelika vrijednih 1,9 miliona, proizvoda koji spadaju u grupu nuklearnih reaktora, kotlova, mašina vrijednih 967 hiljada KM, zatim smo izvozili eterična ulja, neorganske hemijske proizvode, drvo i proizvode od drveta i druge proizvode.
U 2020. godini izvezli smo robu vrijednu 7,8 miliona KM, a najviše smo izvezli farmaceutskih proizvoda, vrijednih 4,08 miliona KM, zatim neorganske hemijske proizvode vrijedne 1,3 miliona KM te proizvode od gvožđa i čelika, kakao i proizvode od kakaa i druge.
Uvezli smo 20,9 miliona KM, najviše drvo i proizvode od drveta skoro 6,8 miliona KM, nuklearne reaktore, kotlove, mašine - 4,1 milion KM, voće za jelo - 2,5 miliona KM, zatim uljano sjemenje i plodove, plastične mase i proizvode od plastičnih masa i druge.
U 2019. godini izvezli smo 9,57 miliona KM, najviše neorganskih hemijskih proizvoda 4,2 miliona KM, farmaceutskih proizvoda 2,8 miliona, zatim mineralnih goriva i ulja, nuklearne reaktore, obuću i drugo.
Uvezli smo robu vrijednu 20,8 miliona, od kojih najviše ide na drvo i proizvode od drveta 6,88 miliona KM, voće za jelo 3,2 miliona, zatim proizvode iz tarife nuklearni reaktori, papir i karton, uljano sjemenje i plodovi.
uvoz izvoz vanjskotrgovinska razmjena