Ovo za Shell nema zvaničnih podataka ali se iskopa negdje na internetu. Već je bilo priče da će Shell imati prezentaciju o nafti u BIH ali se do sada to nigdje nije vidjelo niti čulo. Bar nije medijski zabilježeno tako da nemam ništa konkretno.
Za termoelektranu i oko elektroprivrede bacim oko na avaz jer oni redovno prave intervju sa Grabovicom ali nikad ne postave na net. I uglavnom gledam da postavim tekst jer ako stavim samo link, nakon nekoliko mjeseci taj članak bude izbrisan i onda od toga nemam koristi.
Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Re: Komentari
Opet malo o Shellu. Puno više detalja sa onog seminara kojeg niko nije medijski zabilježio:
Vršena su istraživanja seizmikom i geofizikom.
Sada se prelazi na onaj stadij razrade plana, istražne bušotine a prva ide u proljeće.
Još ako se nađe ono što se pretpostavlja i što je otkriveno nedestruktivnim metodama (geofizika i seizmika), neke male nerazvijene opštine će postati industrijski centri.
Što njih još jako zanima. Pipelines - cjevovodi. Hoće da im Bosna bude glavno pristanište za naftu iz Nigerije i S. Afrike, koja će kroz 5C vezu ići prema Mađarskoj i Transjadransku vezu Bliski Istok-Turska-Grčka-ALBANIJA (Već imaju koncesiju na polje Patos 19Milijardi barela)-CG-BH-HRVATSKA-ITA-FR itd.
Naravno čitava ostala industrija, Gasifikacija uglja (koji mi ne možemo proizvesti tj iskopati zbog dubine. (Zenički, Tuzlanski, Livanjski i drugi bazeni), hydraulic fracture popularni (Frak), plin (žele da budu konkurencija Gazpromu koji trenutno ovdje ima monopol).
Iznosim vam i njihove procjene naftnih ležišta ovdje
Kvalitet nafte II Kerogen
D10 10% šanse da će biti 6 Milijardi barela
D90 90% šanse da će biti 800.000 barela
Jako im je primamljiva nafta jer je po procjenama i uzorcima lakostrilna lagana nafta, za razliku od Albanije gdje je teška nafta.
Oni ako bude ispod Milijarde taj sektor eskploatacije prepuštaju OMV ili AGIP-u
Njima samo ostaje upstream (ili crpljenje do površine RIG-a)
Dao sam dosta informacija. Mogu dati i kakve uslove traže.
TZV Royal TAX share Americki i Zapadno Evropski sistem.
20% državi plus 10% porez na dobit + PDV.
Traze takve uslove, Znači 50/50
Vršena su istraživanja seizmikom i geofizikom.
Sada se prelazi na onaj stadij razrade plana, istražne bušotine a prva ide u proljeće.
Još ako se nađe ono što se pretpostavlja i što je otkriveno nedestruktivnim metodama (geofizika i seizmika), neke male nerazvijene opštine će postati industrijski centri.
Što njih još jako zanima. Pipelines - cjevovodi. Hoće da im Bosna bude glavno pristanište za naftu iz Nigerije i S. Afrike, koja će kroz 5C vezu ići prema Mađarskoj i Transjadransku vezu Bliski Istok-Turska-Grčka-ALBANIJA (Već imaju koncesiju na polje Patos 19Milijardi barela)-CG-BH-HRVATSKA-ITA-FR itd.
Naravno čitava ostala industrija, Gasifikacija uglja (koji mi ne možemo proizvesti tj iskopati zbog dubine. (Zenički, Tuzlanski, Livanjski i drugi bazeni), hydraulic fracture popularni (Frak), plin (žele da budu konkurencija Gazpromu koji trenutno ovdje ima monopol).
Iznosim vam i njihove procjene naftnih ležišta ovdje
Kvalitet nafte II Kerogen
D10 10% šanse da će biti 6 Milijardi barela
D90 90% šanse da će biti 800.000 barela
Jako im je primamljiva nafta jer je po procjenama i uzorcima lakostrilna lagana nafta, za razliku od Albanije gdje je teška nafta.
Oni ako bude ispod Milijarde taj sektor eskploatacije prepuštaju OMV ili AGIP-u
Njima samo ostaje upstream (ili crpljenje do površine RIG-a)
Dao sam dosta informacija. Mogu dati i kakve uslove traže.
TZV Royal TAX share Americki i Zapadno Evropski sistem.
20% državi plus 10% porez na dobit + PDV.
Traze takve uslove, Znači 50/50
Re: Komentari
Je li ovo tačna vijest, osim Avaza još niko nije objavio ?
Ako jeste, onda je to dobra novogodišnja čestitka
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u- ... oj-ostavci
Ako jeste, onda je to dobra novogodišnja čestitka
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u- ... oj-ostavci
Re: Komentari
Ipak je tačna, evo detaljnog obrazloženja od "opozicionog" portala Vijesti.ba
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/12271 ... evica.html
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/12271 ... evica.html
Re: Komentari
Objavljeno 02.01.2013. u 08:58 | Komentari: 1
Oodbren Nacrt zakonaSAD: Izbjegnuto drastično povećanje poreza i mjere štednje
Američki predsjednik Barack Obama pozdravio je dogovor postignut između predstavnika Demokratske stranke i Republikanske stranke kojim su izbjegnuti - drastično povećanje poreza i mjere štednje, kao "korak u širem naporu za jačanje ekonomije".
Barack Obama (Foto: Arhiv/AFP)Američki predsjednik je izjavu dao nakon što je Predstavnički dom usvojio nacrt zakona, koji je ranije odobren u Senatu, sa 257 glasova "za" i 167 "protiv".
Oodbren Nacrt zakonaSAD: Izbjegnuto drastično povećanje poreza i mjere štednje
Američki predsjednik Barack Obama pozdravio je dogovor postignut između predstavnika Demokratske stranke i Republikanske stranke kojim su izbjegnuti - drastično povećanje poreza i mjere štednje, kao "korak u širem naporu za jačanje ekonomije".
Barack Obama (Foto: Arhiv/AFP)Američki predsjednik je izjavu dao nakon što je Predstavnički dom usvojio nacrt zakona, koji je ranije odobren u Senatu, sa 257 glasova "za" i 167 "protiv".
Re: Komentari
Ta vijest je već na azijskim i europskim berzama donijela rast oko 2 %, vjerovatno će i Dow Jones danas.
Na LjSE i ZSE već u rano jutro je rast preko 1 %. Kada će ulagački cunami zahvatiti BiH još ne znamo.
http://www.business.hr/burza/zahvaljuju ... st-trzista
Na LjSE i ZSE već u rano jutro je rast preko 1 %. Kada će ulagački cunami zahvatiti BiH još ne znamo.
http://www.business.hr/burza/zahvaljuju ... st-trzista
Re: Komentari
Nema od tih cunamija ništa. I ne trebaju nam jer je ona 2007. napravila samo probleme i ništa više. Malo ko da je imao koristi od nje.
Ali 2013. bi mogla biti solidna godina na berzi mada i 2012.nije bila loša. Postepeno se poklapaju faktori, i unutrašnji i vanjski, koji pokazuju da mi u narednom periodu moglo doći do pozitivnog dijela dugoročnog ekonomskog ciklusa. Kada se gledaju zvanične statistike, svi komentarišu sa tamne strane ali većina firmi ima rast u 2012. i to je po meni to vrlo dobar pokazatelj. Puno bolji nego nominalni pokazetelji koji uvrštavaju i nezdrave dijelove ekonomije koji svakako moraju biti eliminisani.
Vanjski ekonomski pokazetelji isto idu na bolje iako je još uvijek aktuelno prognozirati nekakve apokalipse. U 2012. je svakih mjesec dana izlazila neka prognoza o "slomu ovog, o slomu onog" a ništa se od toga nije desilo. Sad "prognozeri" već nemaju toliko prostora za najcrnje scenarije.
Ali 2013. bi mogla biti solidna godina na berzi mada i 2012.nije bila loša. Postepeno se poklapaju faktori, i unutrašnji i vanjski, koji pokazuju da mi u narednom periodu moglo doći do pozitivnog dijela dugoročnog ekonomskog ciklusa. Kada se gledaju zvanične statistike, svi komentarišu sa tamne strane ali većina firmi ima rast u 2012. i to je po meni to vrlo dobar pokazatelj. Puno bolji nego nominalni pokazetelji koji uvrštavaju i nezdrave dijelove ekonomije koji svakako moraju biti eliminisani.
Vanjski ekonomski pokazetelji isto idu na bolje iako je još uvijek aktuelno prognozirati nekakve apokalipse. U 2012. je svakih mjesec dana izlazila neka prognoza o "slomu ovog, o slomu onog" a ništa se od toga nije desilo. Sad "prognozeri" već nemaju toliko prostora za najcrnje scenarije.
Re: Komentari
Radna grupa Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH (APF) priprema novi Zakon o privatizaciji, koji će predložiti Federalnoj vladi, potvrdio je za "Dnevni avaz" direktor APF-a Šuhret Fazlić.
On je kazao da je ovaj dokument u prednacrtu te da predviđa radikalnija rješenja koja će dovesti do efikasnijeg procesa privatizacije. Fazlić je naveo da ova agencija, nezavisno od politike, pokušava predložiti zakon kojim će se stati ukraj ogromnom zastoju u privatizaciji u FBiH.
Rok trajanja
- Podsjetit ću vas da je desetak preduzeća koja su na prodaju u posljednjoj dekadi izgubilo kapital veći od 1,15 milijardi KM. Evidentno je da postoje preduzeća koja bi se, kad bi se malo u njih uložilo, mogla lakše prodati. Privatizacija ima svoje trajanje. Mi trebamo završiti ovaj posao - kazao je Fazlić.
On je istakao da su pogotovo kantonalne agencije za privatizaciju u posljednjim godinama više potrošile sredstava nego što su prodale kapitala državnih preduzeća. On je kazao da su u FBiH evidentno potrebna zakonska rješenja kojima se pojednostavljuju procedure koje su trenutno, bez obzira na političku volju, izuzetno komplicirane.
Govoreći o prebacivanju nadležnosti pojedinih agencija s nivoa kantona na FBiH, Fazlić je istakao da bi se i ovaj segment novim zakonom trebao urediti, tako da se ne dešava, poput slučaja "Agrokomerca", da se ovo preduzeće više puta prebacuje s nižeg na viši nivo i obrnuto.
Završni računi
- Mi ćemo sačekati predaju završnih računa pojedinih preduzeća pa ćemo vidjeti kakvo je stanje. Međutim, evidentan je trend da ta preduzeća svakodnevno gube na kapitalu. Odgađanje privatizacije je ruiniranje kapitala. Svakim danom on je sve manji. Istovremeno, ništa nismo uradili da taj kapital zaštitimo - rekao je Fazlić.
On je naveo da je Upravni odbor od APF-a tražio analizu zastoja u privatizaciji. No, kako je istakao, to isto bi trebali uraditi Vlada i Parlament FBiH koji trebaju analizirati ukupan društveni ambijent za privatizaciju.
Prodaja pet posto dionica
Direktor Federalne agencije za privatizaciju otkrio je za "Avaz" da će ova agencija u narednoj godini Federalnoj vladi predložiti prodaju po pet posto dionica dvije elektroprivrede i dva telekoma, i to putem berze.
Naveo je da je u narednoj godini planirana privatizacija državnog kapitala deset preduzeća, a to su "Aluminij" Mostar, "Hidrogradnja", "Energoinvest", "Šipad Export-Import", "Unis", "Bosnalijek", Fabrika duhana Sarajevo, "Energopetrol", zatim Sarajevo-osiguranje i "Remontni zavod Travnik".
On je kazao da je ovaj dokument u prednacrtu te da predviđa radikalnija rješenja koja će dovesti do efikasnijeg procesa privatizacije. Fazlić je naveo da ova agencija, nezavisno od politike, pokušava predložiti zakon kojim će se stati ukraj ogromnom zastoju u privatizaciji u FBiH.
Rok trajanja
- Podsjetit ću vas da je desetak preduzeća koja su na prodaju u posljednjoj dekadi izgubilo kapital veći od 1,15 milijardi KM. Evidentno je da postoje preduzeća koja bi se, kad bi se malo u njih uložilo, mogla lakše prodati. Privatizacija ima svoje trajanje. Mi trebamo završiti ovaj posao - kazao je Fazlić.
On je istakao da su pogotovo kantonalne agencije za privatizaciju u posljednjim godinama više potrošile sredstava nego što su prodale kapitala državnih preduzeća. On je kazao da su u FBiH evidentno potrebna zakonska rješenja kojima se pojednostavljuju procedure koje su trenutno, bez obzira na političku volju, izuzetno komplicirane.
Govoreći o prebacivanju nadležnosti pojedinih agencija s nivoa kantona na FBiH, Fazlić je istakao da bi se i ovaj segment novim zakonom trebao urediti, tako da se ne dešava, poput slučaja "Agrokomerca", da se ovo preduzeće više puta prebacuje s nižeg na viši nivo i obrnuto.
Završni računi
- Mi ćemo sačekati predaju završnih računa pojedinih preduzeća pa ćemo vidjeti kakvo je stanje. Međutim, evidentan je trend da ta preduzeća svakodnevno gube na kapitalu. Odgađanje privatizacije je ruiniranje kapitala. Svakim danom on je sve manji. Istovremeno, ništa nismo uradili da taj kapital zaštitimo - rekao je Fazlić.
On je naveo da je Upravni odbor od APF-a tražio analizu zastoja u privatizaciji. No, kako je istakao, to isto bi trebali uraditi Vlada i Parlament FBiH koji trebaju analizirati ukupan društveni ambijent za privatizaciju.
Prodaja pet posto dionica
Direktor Federalne agencije za privatizaciju otkrio je za "Avaz" da će ova agencija u narednoj godini Federalnoj vladi predložiti prodaju po pet posto dionica dvije elektroprivrede i dva telekoma, i to putem berze.
Naveo je da je u narednoj godini planirana privatizacija državnog kapitala deset preduzeća, a to su "Aluminij" Mostar, "Hidrogradnja", "Energoinvest", "Šipad Export-Import", "Unis", "Bosnalijek", Fabrika duhana Sarajevo, "Energopetrol", zatim Sarajevo-osiguranje i "Remontni zavod Travnik".
Re: Komentari
"Statistika I statističari":
Koliko je iznosio priliv stranih investicija u BiH tokom prošle godine teško se sa sigurnošću može govoriti, jer zvanične institucije koje bi trebalo da prate to kretanje imaju drastično različite rezultate.
Tako imamo situaciju da u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kažu da je BiH 2012. godinu završila sa 80 odsto nižim investicijama u odnosu na prethodnu godinu, dok podaci Centralne banka BiH govore da bi upliv stranog kapitala u BiH trebalo da bude veći nego u 2011.
U Ministarstvu preciziraju da je BiH za prvih devet mjeseci prošle godine zabilježila skroman priliv stranih investicija od svega 56,7 miliona KM, što je za čak 81 odsto manje u odnosu na isti period lani. Za isti posmatrani period Centralna banka BiH saopštava da je iznos stranih ulaganja u BiH iznosio 676,8 miliona KM. Ovo znači da bi BiH po obimu stranih investicija 2012. u odnosu na prethodnu zvaršila u plusu, jer je prema njima iznos investicija na kraju 2011. godine iznosio 566,9 miliona KM.
Različiti podaci podijelili su i stručnu javnost u BiH. Tako je Duljko Hasić, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao da je nedopustivo da se važnim podacima institucije koriste po principu "kako kome odgovara".
"Kada je u pitanju iznos stranih investicija u BiH, prave podatke o registrovanom iznosu stranih investicija u BiH posjeduje Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, jer oni prikazuju zaista registrovani iznos investicija", rekao je Hasić.
On je ocijenio da je stav da je BiH na kraju ove godine zabilježila rast stranih investicija u najmanju ruku ironičan, jer je svima jasno da je došlo do velikog pada ino-investicija, te da nema smisla da se dvostrukim podacima stvara konfuzno stanje.
“
U Ministarstvu kažu da će BiH 2012. završiti sa 80 odsto nižim investicijama u odnosu na 2011, dok podaci CB BiH govore da su rasle”
Sa druge strane, Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, smatra da bi trebalo da budu relevantni podaci Centralne banke BiH.
"Centralna banka je nosilac podataka stranog platnog prometa, tako da bi ova institucija trebalo da ima prave pokazatelje. U BiH ne postoji uvezan sistem deviznih kontrola i to je veliki problem, jer bez toga se ne zna koliko se novca tržišno trasferira iz države i u nju", rekao je Kešetović.
Jelica Grujić, direktorica Agencije za strana ulaganja (FIPA), istakla je da ova agencija kao relevantnu bazu o iznosima ino-investiranja koristi bazu Centralne banke BiH, jer oni rade po metodologiji MMF-a i OECD pravilima.
"Ukoliko koristimo ovaj izvor, odnosno Centralnu banku BiH, zemlja ne bilježi pad investicija i nikako ne možemo reći da se radi o drastičnom padu", rekla je Grujićeva.
Ona je dodala da bi FIPA mogla objaviti pad samo ukoliko sadašnji iznos investicija uporedi sa 2007. godinom, koja je dosad bila rekordna po stranim ulaganjima, rekla je Grujićeva.
Grujićeva je objasnila da Centralna banka BiH i Ministartvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH rade po u potpunosti različitim metodologijama i bazama podataka.
"Ministarstvo spoljne trgovine BiH prikuplja podatke posredstvom registracije sudskih obrazaca koja još nije u potpunosti zaživjela, odnosno nije došlo do toga da funkcioniše tako da nakon automatske registracije u jednom sudu podatak bude i evidentiran u bazi resornog ministarstva", kaže Grujićeva.
Koliko je iznosio priliv stranih investicija u BiH tokom prošle godine teško se sa sigurnošću može govoriti, jer zvanične institucije koje bi trebalo da prate to kretanje imaju drastično različite rezultate.
Tako imamo situaciju da u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kažu da je BiH 2012. godinu završila sa 80 odsto nižim investicijama u odnosu na prethodnu godinu, dok podaci Centralne banka BiH govore da bi upliv stranog kapitala u BiH trebalo da bude veći nego u 2011.
U Ministarstvu preciziraju da je BiH za prvih devet mjeseci prošle godine zabilježila skroman priliv stranih investicija od svega 56,7 miliona KM, što je za čak 81 odsto manje u odnosu na isti period lani. Za isti posmatrani period Centralna banka BiH saopštava da je iznos stranih ulaganja u BiH iznosio 676,8 miliona KM. Ovo znači da bi BiH po obimu stranih investicija 2012. u odnosu na prethodnu zvaršila u plusu, jer je prema njima iznos investicija na kraju 2011. godine iznosio 566,9 miliona KM.
Različiti podaci podijelili su i stručnu javnost u BiH. Tako je Duljko Hasić, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao da je nedopustivo da se važnim podacima institucije koriste po principu "kako kome odgovara".
"Kada je u pitanju iznos stranih investicija u BiH, prave podatke o registrovanom iznosu stranih investicija u BiH posjeduje Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, jer oni prikazuju zaista registrovani iznos investicija", rekao je Hasić.
On je ocijenio da je stav da je BiH na kraju ove godine zabilježila rast stranih investicija u najmanju ruku ironičan, jer je svima jasno da je došlo do velikog pada ino-investicija, te da nema smisla da se dvostrukim podacima stvara konfuzno stanje.
“
U Ministarstvu kažu da će BiH 2012. završiti sa 80 odsto nižim investicijama u odnosu na 2011, dok podaci CB BiH govore da su rasle”
Sa druge strane, Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, smatra da bi trebalo da budu relevantni podaci Centralne banke BiH.
"Centralna banka je nosilac podataka stranog platnog prometa, tako da bi ova institucija trebalo da ima prave pokazatelje. U BiH ne postoji uvezan sistem deviznih kontrola i to je veliki problem, jer bez toga se ne zna koliko se novca tržišno trasferira iz države i u nju", rekao je Kešetović.
Jelica Grujić, direktorica Agencije za strana ulaganja (FIPA), istakla je da ova agencija kao relevantnu bazu o iznosima ino-investiranja koristi bazu Centralne banke BiH, jer oni rade po metodologiji MMF-a i OECD pravilima.
"Ukoliko koristimo ovaj izvor, odnosno Centralnu banku BiH, zemlja ne bilježi pad investicija i nikako ne možemo reći da se radi o drastičnom padu", rekla je Grujićeva.
Ona je dodala da bi FIPA mogla objaviti pad samo ukoliko sadašnji iznos investicija uporedi sa 2007. godinom, koja je dosad bila rekordna po stranim ulaganjima, rekla je Grujićeva.
Grujićeva je objasnila da Centralna banka BiH i Ministartvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH rade po u potpunosti različitim metodologijama i bazama podataka.
"Ministarstvo spoljne trgovine BiH prikuplja podatke posredstvom registracije sudskih obrazaca koja još nije u potpunosti zaživjela, odnosno nije došlo do toga da funkcioniše tako da nakon automatske registracije u jednom sudu podatak bude i evidentiran u bazi resornog ministarstva", kaže Grujićeva.
Re: Komentari
Koji bijedan promet danas, jedva 40-ak hiljada, je li ovo rekord ?? 
Dok berze u regiji bilježe zadnjih par dana skok od preko 2-3 % i milionske promete, investitori obilaze SASE začepljenog nosa kao oko smrdljivog sira.
Na mnogim dionicama iz indeka SASE danima, pa i mjesecima nema niti jednog kupovnog naloga ili su to mizerne količine.
I niko ništa, nema regulatora tržišta, tržište prepušteno jalijašima iz poznatog miljea. Žalosno.
Što onaj smrad Eldar Dizdarević ne piše malo o ovome i kako je do ovoga došlo?
Dok berze u regiji bilježe zadnjih par dana skok od preko 2-3 % i milionske promete, investitori obilaze SASE začepljenog nosa kao oko smrdljivog sira.
Na mnogim dionicama iz indeka SASE danima, pa i mjesecima nema niti jednog kupovnog naloga ili su to mizerne količine.
I niko ništa, nema regulatora tržišta, tržište prepušteno jalijašima iz poznatog miljea. Žalosno.
Što onaj smrad Eldar Dizdarević ne piše malo o ovome i kako je do ovoga došlo?
Last edited by proleter on 04 Jan 2013, 14:50, edited 1 time in total.