Elektroprivreda BIH

[beka26]

Ovaj rat zadnje dvije godine se i vodi zbog energenata, koji moraju da se dovedu
na realne cijene. Nema više subvecioniraniha cijana ,izgleda za nikaoga, pa ni za one
koji ih proizvode. Trenutno se vidi u Kazahstanu šta će da uslijedi.
Ne bi me čudilo da od onog zakona od 20 % ne bude ništa.

[panzer]

I EPBIH će imati rast dobiti. Sa 10 na 13 miliona KM. To 30%

LJUBLJANA - Prema procjenama, Gen grupa je prošle godine ostvarila rekordnih 80 milijuna eura čiste dobiti, otprilike četvrtinu više nego godinu prije, a promet je porastao 36 posto, na tri milijarde eura.
Unatoč teškoj situaciji, osigurali su pouzdanu opskrbu električnom energijom, istaknuvši i istaknuvši novu viziju dekarbonizacije koja uključuje i drugi blok nuklearne elektrane.

Grupacija je premašila zacrtane poslovne ciljeve i, unatoč ograničenjima zbog pandemije, osigurala pouzdanu opskrbu električnom energijom, rekao je danas na konferenciji za novinare u Ljubljani generalni direktor Gen energije Martin Novšak.

Proizvodnja električne energije neznatno je premašila planove, uz zahtjevne hidrološke uvjete - u prvoj polovici godine bili su dobri, au drugoj loši, što je značilo da su morali biti vrlo oprezni u opskrbi alternativnom energijom tijekom remonta Nuklearne elektrane Krško. Biljka (Nek). Tržišne cijene bile su posebno visoke u jesen, ali su imali prednost što su mogli proizvoditi struju u Termoelektrani Brestanica (TEB) koja može raditi na plin ili lož ulje. U TEB-u, gdje je prošle godine pušten novi, sedmi blok, proizvodili su dosta za tržište, na naftu, jer je plin bio preskup, rekao je Novšak.

Prošlu godinu obilježila je velika volatilnost tržišta, kazao je Novšak, dodajući da će se pogoršani tržišni uvjeti nastaviti i ove godine. Očekuje usporavanje cijena struje jer nisu održive kao sada, ali više neće biti niže kao prije rasta. Stoga tvrtkama savjetuje da pričekaju s dugoročnim ugovorima, ali ako im treba struja, neka sklope ugovore na kraći rok.

[panzer]

Nedostatak implementacije u odnosu na klimatske ciljeve je veći nego ikad

Analiza Agore za 2021. potvrđuje da su smanjenja emisija postignuta u 2020. uglavnom posljedica jednokratnih efekata kao posljedica pandemije. “S jedne strane, 2021. je godina u kojoj je Njemačka postavila najambicioznije klimatske ciljeve u svojoj istoriji. S druge strane, jaz u implementaciji, koji nova savezna vlada hitno treba da zatvori učinkovitim mjerama zaštite klime, nastavlja rasti”, kaže Simon Müller, direktor Agora Energiewende u Njemačkoj. „Postoji mnogo toga što treba nadoknaditi, posebno kada je u pitanju zaštita klime u zgradama i obnovljivi izvori energije.“

Zakon o zaštiti klime navodi ciljeve smanjenja za energetski sektor, zgrade, saobraćaj, industriju i poljoprivredu. Prema analizi Agore, nakon 2020. godine građevinski sektor će također propustiti zakonski postavljeni klimatski cilj 2021. godine, ovaj put za 12 miliona tona CO₂. Osim toga, postojao je uski promašeni cilj u sektoru transporta, iako je mobilnost Nijemaca i dalje bila ograničena zbog korone. Industrijske emisije bile su na ciljnom nivou jer je proizvodnja još uvijek bila donekle smanjena u 2021. “Prošlogodišnji ekonomski oporavak nije bio zelen. S obzirom na nastavak ekonomskog uspona, daljnje povećanje emisija se može predvidjeti već u 2022. Samo brzo efikasan i sveobuhvatan hitni program nove savezne vlade može spriječiti

Pad proizvodnje zelene električne energije, povratak uglja

Dok je proizvodnja električne energije iz vjetroturbina zabilježila najveći pad svih vremena u 2021. godini, prema analizi Agore, proizvodnja električne energije na ugalj ostvarila je rekordan rast. Sveukupno, obnovljivi izvori energije dali su 40,5 posto ukupne proizvodnje električne energije u odnosu na 43,6 posto u 2020. Njihov udio u potrošnji električne energije, odnosno minus izvozni višak, bio je samo 42,3 posto u 2021. - zahvaljujući specijalnim efektima, imali su najveću vrijednost u prethodnoj godine ostvario za 45,6 posto. Ugalj je, s druge strane, povećao udio u proizvodnji električne energije zbog visokih cijena plina za gotovo petinu na 27,8 posto - nakon velikih gubitaka 2020. godine.

Smanjenje udjela zelene električne energije u 2021. godini imalo je dva glavna razloga: s jedne strane, potrošnja električne energije se oporavila u odnosu na 2020. i porasla sa 548 na 560 teravat sati. S druge strane, ovo povećanje nije bilo moguće pokriti obnovljivim izvorima energije zbog nepovoljnijih vremenskih prilika, poput slabijih zimskih oluja početkom godine. “Oštar pad obnovljivih izvora energije pokazuje neuspjehe energetske politike posljednjih godina. Kako bismo skoro udvostručili udio zelene električne energije do 2030. godine, kako je predviđeno koalicionim sporazumom, sada nam je potrebna masovna i brza ekspanzija vjetroelektrana i solarnih sistema“, kaže Simon Müller. Rekordne ambicije u pogledu klimatskih ciljeva nadoknađene su proširenjem sistema obnovljivih izvora energije sa samo 6,7 gigavata na ukupno 137 gigavata u 2021. Solarni sistemi su činili tri četvrtine povećanja, ostalo su nove vjetroturbine na kopnu. U 2021. godini nije priključena nijedna vjetroturbina na moru. “Ne smijemo više gubiti vrijeme. Kampanja proširenja solarne energije može pomoći da se zatvori jaz u zelenoj električnoj energiji već 2022.“, dodaje Müller.

Veliki skokovi cijena na energetskim tržištima

2021. je bila i godina rasta cijena fosilne energije sa velikim skokovima cijena na tržištima: U toku godine cijena fosilnog plina je u međuvremenu porasla - sa prvobitnih 20 eura po megavat-satu na preko 220 eura. Kao rezultat toga, sve više su se koristile elektrane na kameni ugalj. Povećana upotreba elektrana na ugalj povećala je emisiju CO₂ kao i potražnju za certifikatima CO₂ u evropskom sistemu trgovanja emisijama, što je također uzrokovalo porast cijene CO₂ sa 24,8 eura po toni CO₂ na 53,6 eura u prosjeku tokom godine ; Na kraju godine bila je oko 80 eura po toni.

U prosjeku dnevno, cijena električne energije na berzi je porasla više od sedam puta tokom godine, sa početnih 50 eura na preko 430 eura po megavat-satu. Kupci električne energije osjetili su ova nagla poskupljenja na berzi prošle godine samo u izolovanim slučajevima. Za struju se u prosjeku plaćalo 32,2 centa po kilovat satu, što je povećanje od 3,9 posto u odnosu na 31,0 centa po kilovat satu u 2020. godini. Glavni razlog za to je bio kraj smanjenja PDV-a; u isto vrijeme, smanjenje EEG doplate imalo je efekat prigušenja. “Skočni skokovi cijena energenata će se snažno osjetiti i u domaćinstvima od 2022. godine. Kratkoročno su stoga potrebne mjere socijalne politike za domaćinstva sa niskim primanjima kako bi se ublažili rastući računi za struju i gas. Kako bi se osigurale niske cijene energije na duži rok, rješenje je: Proširiti obnovljive izvore energije. To je jedini način da zelene tehnologije budu konkurentne, a Njemačka kao industrijska lokacija prilagođena klimatskoj neutralnosti”, rekao je Müller.

Cijene energenata će i ove godine oblikovati javnu raspravu. „Nivo cijena energije u 2022. godini ovisit će prvenstveno o kretanju cijene prirodnog gasa, jer se na taj način određuju cijene električne i toplotne energije“, kaže Müller, stručnjak za Agora. Odlučujući faktori su vremenski uslovi na početku godine, raspoloživost kapaciteta za uvoz gasa i geopolitička situacija.

2022. će biti ključna za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. godinu

Ove godine nova savezna vlada mora odmah zaključiti program zaštite klime koji je najavljen u koalicionom sporazumu. Sa završetkom postupnog ukidanja nuklearne energije 2022. i tekućim postupnim ukidanjem uglja, neposredni program mora stvoriti novu dinamiku za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. godinu. “U 2022. konačno moramo osigurati dovoljno prostora za energiju vjetra, osloboditi fotonaponsku energiju i planirati mreže za klimatsku neutralnost. Industriji je potreban otporan okvir ulaganja. Renoviranje zgrada i prelazak na socijalno grijanje mogući su samo uz jasne smjernice i dovoljno sredstava“, kaže Müller. Na evropskom nivou, implementacija Fit-for-55-Fokus je na paketu Evropske komisije, u kojem nova savezna vlada ima priliku raditi na ambicioznoj implementaciji. „2022. mora biti godina klimatskih akcija ako je savezna vlada ozbiljna u pogledu svoje posvećenosti cilju od 1,5 stepena“, kaže Müller.

[one]

svasta je moguce pa i ovo
https://autos.yahoo.com/uk-inches-close ... 00325.html

[brzi]

https://nomad.ba/muhamedbegovic-vuk-bak ... ici-struje
U tri godine Elektroprivreda BiH je izvezla samo 860 GWh a veletrgovcima u BiH je prodala 6.400 GWh.
Vidjet ćemo uskoro da li se isto dešavalo i u 2021.

[panzer]

Treba vjerovati da su ugovori bili na fer osnovi.
Sa tržišno niskom cijenom struje pitanje je da bi se isplatilo da Elektroprivrede same izvoze uz dodatne troškove zakupa prekograničnih vodova i traženja kupaca u inostranstvu.

[brzi]

Za razliku od Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB koje skoro sve viškove prodaju na kućnom pragu, Elektroprivreda RS-a sama izvozi svoje viškove.
Kad budu objavljeni svi godišnji izvještaji napravit ćemo poređenje.

[panzer]

Neko moje viđenje je ovako. Da bi bio izvoznik moraš biti ozbiljan regionalni trgovac. Moraš imati registrovane trejderske firme u drugim državama.
I onda cijeli taj posao logistički pratiti. Ni jedna od tri elektroprivreda nema kapacitet za to niti im je to misija.
EPRS prikazuje direktan izvoz zato što struju izvozi u Srbiju tj direktno Elektroprivredi Srbije kojoj je struja neophodna.

Tako da je najpraktičnija opcija prodavati struju na pragu. Svakako se javi bar 5-6 trgovaca strujom koji se nadmeću za količine tako da Elektroprivrede ne budu zakinute za fer cijenu.
Moguće je da neće biti većeg efekta rasta cijena na profit za 2021. ali 2022. bi trebala biti efektivnija.

[panzer]

https://www.bloombergquint.com/business ... ergy-bills

Dodatnih 24 milijarde dolara će Engleska potrošiti do aprila za plin i struju. To je samo jedna država a gdje je cijeli kontinent. Ogromne cifre će inkasirati proizvođači struje.

[brzi]

http://biznis.ba/u-hrvatskoj-ce-poskupi ... cinstvima/
Elektroprivreda Hrvatske poskupljuje i Vladi i Saboru za 58%.
Pitam se da li će neki od nemujinih fondova podnijeti kakvu tuzbu,.. vrijeme je da se Elektroprivreda prestane tretirati kao sluga stranaka.