Elektroprivreda BIH

[brzi]

Doduše, biće sastanak. Kažu da elektroprivreda iz svojih rezervi pomogne Cementari Kakanj, Sodi Lukavac, Mann hummelu koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Jer svi oni , i cementara i soda i mann humel i feal, svoju robu unutar BIH prodaju po proizvodnoj cijeni kako bi pomogli BH privredi.

Predstavnici deset najvećih potrošača električne energije u Federaciji BiH iz privatnog sektora kapitala sastaće se ove sedmice u Zenici. Razgovaraće o aktuelnoj situaciji vezanoj za najavljeno enormno povećanje cijena električne energije, o ugroženom poslovanju te o tome kako će se ponašati i šta poduzeti u narednom periodu. Domaćin sastanka koji će organizovati Udruženje poslodavaca FBiH, saznaje Oslobođenje, trebao bi biti ArcelorMittal Zenica, koji je i najveći potrošač struje u državi.

Ako ne budu imali sluha u EPBiH, bojim se da će neke od firmi zatvoriti pogone, a radnike poslati kući, kaže Meškić

Osim predstavnika AMZ-a, sastanku bi trebali prisustvovati predstavnici firmi: Heidelberg Kakanj, Soda Lukavac, Natron Hayat Maglaj, Feal Široki Brijeg, Prevent grupacija, Pobjeda Tešanj, Man Humel Tešanj, GIKIL Lukavac i TMB Travnik. Ali, ova lista nije konačna. Moguće je da budu pozvani predstavnici i drugih kompanija iz privatnog sektora u FBiH, kojima je ugroženo poslovanje zbog najavljenog enormnog povećanja cijena električne energije. A pretpostavlja se da će ono biti od 100 do 200 posto u odnosu na trenutnu cijenu struje za velike potrošače.

- Iz razgovora sa predstavnicima velikih kompanija bilo bi prihvatljivo rješenje povećanje cijene električne energije do 20 posto. Povećanje koje bi bilo veće od toga bi ugrozilo poslovanje kompanija. Zbog ove situacije oko rudara bojim se da će EPBiH sve nastale troškove prevaliti preko leđa potrošača. Svoju dobit koju su imali za prvih šest mjeseci od 47 miliona KM neće dirati. Elektroprivreda ima rezervi, mogla bi odgovoriti u svom sistemu rudarima i ne svaljivati eventualne gubitke na potrošače, istakao je Meškić.

Ovo bi se moglo nazvati: "Kapitalizam prema svima, socijalizam prema meni".
Elektroprivreda ne smije imati dobit i ne smije graditi nove proizvodne pogone.
Inače kad bude cijena struje ponovo 30 eura oni će solidarno pogurati Elektroprivredu,..

[brzi]

U 17h proizvodnja 2550MW, izvoz 1100 MW.
Proizvodnja u HE u novembru ocito odlična.

[Skljako]

Taman da se svima pomogne i da ostane po 7 feninga po dionici dividende za dionicare

[panzer]

U 17h proizvodnja 2550MW, izvoz 1100 MW.
Proizvodnja u HE u novembru ocito odlična.

Potrošnja je vrlo slaba. 1000-1100 MW je totalno slabo a i za mrežu im je loše. Jedina prednost je što je izvozna cijena odlična a unutar BIH, gdje se ne troši onoliko koliko bi mogao sistem proizvesti, prodajna cijena vrlo niska.
Futures za idući mjesec za talijansko tržište je ponovo na 270 EUR što je blizu rekorda.

[panzer]

Ovo oko cijene struje za privredu je manje-više odlučeno.

Za manje potrošače rast cijene od 9% . Za srednje potrošače 30% a za velike kao što je Mittal ne može ići više od 125 EUR. Tako da ostaje očekivanje da će imati solidan prihod sa te strane.

Link : https://drive.google.com/file/d/13doZPN ... 7Rkrm/view

[montypython]

To je sve OK, posebno ona zadnja rečenica iz Andelijinog dopisa da će se novac iz povećanja cijena uglja koristiti za izmirenje dugovanja a ne potraživanja iz radnog odnosa. Ja očekujem da će dobar dio dugovanja državi a to je glavnina duga rudnika biti u stvari otpisan ali je korisno da se tim maše jedno vrijeme čisto da se ljudi uozbilje. Malo me čudi u ovom dopisu da Andelija poredi cijenu na Hupexu sa prodajnom cijenom EPBiH mada to nije uporedivo. Na berzi/Hupexu je veleprodajna cijena i na nju treba dodati mnogo troškova da se dobije maloprodajna. Plate u elektroprivredi neke zemlje, mrežarine, subvenicje za obnovljive izvore i ko zna šta još. Npr kad je prije pandemije cijena na berzi bila 50ak E/MWh u Njemačkoj je za domaćinstva bila 300 E/Mwh u Danskoj 290 itd dakle maloprodajna je 5-6 puta veća od berzanske. Tako da kad porediš npr za 2018 kao što je on tržišnu cijenu EPBiH od 50,7 E/MWh u odnosu na cijenu na HUPEX od 48,7 E/MWh to može čak zvučati kao da je u BiH viša cijena od Evrope a u stvari poredi neuporedivo, tržišnu u BiH sa Evropskom veleprodajnom. To je kao da kažeš da kilo bifteka u BH restoranu košta kao i kilo živog goveda u Belgiji. Sad je slučajno došlo da je i berzanska/veleprodajna puno viša od naše maloprodajne ali i dalje to nije za poređenje. Evo npr grafika cijene za domaćinstva iz prve polovine 2021 i to je uglavnom poraslo u međuvremenu. Kad već poredi treba ovo dole porediti sa BiH a ne berzansku cijenu. https://ec.europa.eu/eurostat/statistic ... statistics

[panzer]

22eurocenta po kilovatu.

Telekom Slovenije prestaje isporučivati ​​struju krajnjim korisnicima 1. januara 2022. godine. O novom dobavljaču moraju sami da se pobrinu, a imaju samo mesec dana da potpišu ugovor. Bez novog ugovora, u januaru će preći na sistem hitne pomoći, gdje su cijene veće. Telekom izlazi sa tržišta jer su cijene struje poludjele, ali oni sami nemaju dovoljno zakupljenih količina i primorani su da ih kupuju na tržištu. Telekom je imao tržišni udio od dva posto.

Najveći slovenački telekomunikacijski operater proširio je ponudu isporukom električne energije krajem 2016. godine, odnosno prije pet godina.

Kompanija je danas objavila da će od 1. januara 2022. prestati isporučivati ​​struju krajnjim korisnicima. Svoje klijente su obavijestili da od tog dana raskinu ugovorni odnos, te da što prije sami pronađu novog dobavljača. Prelazak na drugog dobavljača može potrajati dugo, do mjesec dana.


Korisnici koji do 31. decembra ove godine ne zaključe ugovor sa novim snabdjevačem električne energije, od 1. januara 2022. godine prelaze na sistem hitnog snabdijevanja u skladu sa energetskim zakonodavstvom. To znači da će snabdijevanje električnom energijom vršiti Operator sistema elektrodistributivne mreže (Sodo).

Međutim, cijena električne energije u sistemu za hitne slučajeve viša je od ponuda dobavljača električne energije, pa je još važnije da se promjena snabdjevača dogovori što prije, saopšteno je iz Telekoma Slovenije.

Proces promjene snabdjevača električnom energijom predstavljen je korak po korak na web stranici Agencije za energetiku i na web stranici Soda.

SODO domaćinstvima naplaćuje 0,23662 eura za kilovat sat po višoj tarifi, 0,15406 eura po nižoj i 0,21794 eura po jedinstvenoj tarifi.

[brzi]

Dakle cijena uglja veća za 20% i cijena struje za domaćinstva ista.
Sad će gubitak na domaćinstvima biti 130 miliona KM. U sljedećoj godini vjerovatno nije problem ali kad se cijene na svjetskom tržištu krenu vraćati onda će da bude problem. I to značajan.

[panzer]

Nije trebalo vjerovati da će sebi pucati u nogu par mjeseci prije izbora tako što bi poskupili struju građanstvu. Ali izvoz bi trebao biti ključan u svemu tome.
2-2,5 TWh bi trebalo biti raspoloživo za prodaju po cijeni od 100+ EUR. Juče je futures za 2022. ponovo prešao 150 EUR po megavatu. A ne znam da li elektroprivreda nešto prodaje po futuresima za kvartal ili mjesec gdje su cijene preko 200 EUR.

Ovo sa cijenama za privredu sad više nisam siguran. Niko se juče nije oglasio da je nešto usvojeno pa za sada izgleda da je ostalo samo na tržišnim ponudama elektroprivrede. Pošto se ušlo u zadnji mjesec prije početka sljedeće godine trebalo bi da se samo može prihvatiti ponuda jer nema druge opcije.

A kada cijene budu niže, onda će vjerovatno neka druga ekipa odlučivati šta će i kuda će.

[montypython]

Dakle cijena uglja veća za 20% i cijena struje za domaćinstva ista.
Sad će gubitak na domaćinstvima biti 130 miliona KM. U sljedećoj godini vjerovatno nije problem ali kad se cijene na svjetskom tržištu krenu vraćati onda će da bude problem. I to značajan.

Ne vjerujem da bi minus bio toliki na domaćinstvima, mislim na tih 130 miliona. Mogu se pokušati skicirati efekti ovih novih situacija ali se mora razložiti postotak/udio koji ide na domaćinstva, poslovne subjekte i na izvoz. Recimo da je 70% struje iz TE a 30% iz HE. Povećanje cijene uglja uticaće dakle samo na onaj dio iz TE. Kako su ukupni troškovi cca miljarda onda je dio od struje iz TE cca 700 m. Međutim nisu svi troškovi struje iz TE-ugalj. Ima tu vjerovatno i plata radnika TE, pa plate i drugi troškovi EP, goriva, maziva, amortizacija, mrežarine i još štošta. Možda ugalj nije ni pola troškova. Ali evo recimo da je 70 % dakle 500 m. Ako sad taj trošak povećamo za 20 % to je 100 m, računam na godišnjem nivou i to za domaćinstva, privredu i izvoz. Međutim EP sad ima 45 m dobiti polugodišnje, što bi godišnje bilo 90 m. Dakle ako je tako onda bi ovo povećanje uticalo na dobit sa -100m pa bi bilo po novom 90-100 =-10 m. Međutim znamo da če cijena struje za privredu ići gore. Pretpostavimo da je udio prihoda od toga 20% ili 200 m. Pretpostavimo da će porast cijene biti cca 30% u prosjeku to je porast prihoda za 60 m. To je onda 90-100+60=50 m. I onda naravno postoji veliki porast prihoda/dobiti od izvoza u odnosu na prije. Računali smo negdje (mislim za oktobar) da je trenutno mjesečna dobit samo od izvoza cca 30 miliona KM. Evo recimo da nije svaki mjesec tako dobar neka je u prosjeku 20 m i neka je samo pola od toga višak u odnosu na prije. To je opet 10 m ili 120 m godišnje dobiti samo od izvoza. Što zbirno iznosi 90 (sadašnja dobit)-100 (povećana cijena uglja)+60 (povećanje cijene struje za privredu)+120 m (povećanje zbog većeg izvoza i više izvozne cijene)=170 m dobiti, čak i nakon povećanja cijene uglja. Ovo naravno ako ne bude povećanja cijene struje u sljedećoj godini u što sumnjam. Tako bar meni ispada uz nekoliko pretpostavki, može neko provjeriti je li negdje griješim i jesu li ispravne ove pretpostavke o postocima iz TE, HE, za privredu i sl, ali u svakom slučaju biće mnogo veća dobit nego prije čak i uz povećanje cijene uglja. I čak ako ne poraste cijena struje. Ako poraste čak i samo 10 % dodajte na ovo još 100 m.