Imamo ozbiljan problem sa rigidnim pravilima bankarstva odnosno službi u bankama koje usporavaju sve stvari. A oni sami govore da je svake godine sve nejasnije i izgleda niko neće da da konkretnu uputu.
Pokušavam da na berzu stavim iznos koji je veći od 30.000 KM i odbili su me na sve načine. Imam porijeklo ali njima to nije dovoljno odnosno kojeg god službenika da sam upitao niko mi nije dao konkretne informacije kako tačno treba da im se dostavi. Samo upućuju jedni na drugi i svi kažu, ja nisam zadužen za taj dio a niko neće da mi kontakt ljudi koji bi trebali znati.
Obzirom da je standard jednog dijela građana značajno porastao i ovaj KUPITov limit od 30.000 KM bi se morao revidirati.
Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Nedavno čovjek osnovao firmu u Sloveniji. Sve fino odradio. I kad je trebao da uplati novac za kupovinu mašina,.. neće banka da odradi transakciju.
Navodno ne može, ne dopušta zakon.
Morao je nositi novac sa potvrdama da je novac podigao u banci i polagati na račun u Sloveniji. Smješna situacija.
Banke ne štite tebe nego sebe.
Ne žele da im dođe kakva kontrola.
Navodno ne može, ne dopušta zakon.
Morao je nositi novac sa potvrdama da je novac podigao u banci i polagati na račun u Sloveniji. Smješna situacija.
Banke ne štite tebe nego sebe.
Ne žele da im dođe kakva kontrola.
Re: Bankarski sektor
Od svakog sluzbenika s kojim sam ovih dana imao kontakt sam trazio da mi kaze sta konkretno trebam jos dostaviti ali svi kazu nije njihov dio posla a službu za provjere i kontrolu niko ne smije nazvati.
Pa sam odlučio to malo zaobići pa da vidim šta će ta kontrola uraditi i tražiti od dokumentacije kada budem predmet provjere pošto mi sad niko ne zna proaktivno pomoći.
Pa sam odlučio to malo zaobići pa da vidim šta će ta kontrola uraditi i tražiti od dokumentacije kada budem predmet provjere pošto mi sad niko ne zna proaktivno pomoći.
Re: Bankarski sektor
Dovoljno je pogledati zakon o deviznom poslovanju i shvatiti u kakvoj smo banani.
Karticom mogu platiti robu van BiH, mogu podići novac,.. ali ne mogu kupiti dionice i investirati van BiH.
Karticom mogu platiti robu van BiH, mogu podići novac,.. ali ne mogu kupiti dionice i investirati van BiH.
Re: Bankarski sektor
I zato ovo treba iskoristiti jer će inflacija napraviti ulaganja od kredita daleko isplativijim.Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle izjavio je da su kamatne stope u BiH na historijski niskom nivou i da je teško očekivati dalje smanjenje.
Kutle podsjeća da su kamate padale zbog smanjenja kamata na evrotržištu, kao i da je registrovan pad kamatne stope na depozite kao domaći izvor za kredite.
- I jedna i druga kamata su pale do svog minimuma i kao takve ne mogu generisati dalji pad kamata na kredite - rekao je Kutle za zagrebački "Večernji list.
Kada je riječ o trenutnoj situaciji, kao i prognozama za budućnost, Kutle kaže da se, uslijed rasta inflacije u svijetu, pa i u BiH, može očekivati povećanje kamatnih stopa na izvore kredita, a onda i prelivanje na kredite, što neće biti kratkoročno.
- Kamatna stopa na kratkoročne kredite kreće se od 0,5 do tri posto, što varira od banke do banke i kvaliteta klijenata. Na dugoročne kredite od dva do pet posto, opet zavisno od dužine otplate i kvaltiteta klijenata - rekao je Kutle.
Re: Bankarski sektor
Eto, došlo vrijeme da neko prevari i Bankare. Sve ono što su
"zaradili" od lihvarskih kamata pojela inflacija. Banka koja je prije
recimo pet godina izdala krdit nekome, danas ne može kupiti
ni pola realnih dobara koliko je mogla tada sve uključujući i
zaradu od kamata. U prošlom ekonomskom sistemu (koji je ukinut
samo mnogi toga nisu svjesni) oni koji su izdavali novac (bankari)
kontrolirali su ekonomiju , jer je bilo dovoljno energenata i resursa
za takvo nešto. Sada je obratno, oni koji imaju energente i resurse
kontrolišu ekonomiju, jednostavno smanjujući ili povećavajući
opskrbu svijeta istim. Isto onako kako su bankari povećavali ili smanjivali
količinu novca u opticaju i tako kontrilisali ekonomske cikluse.
Prema tome ovakav bankarski sistem je zastario i uskoro će biti
ukinut. "Novac" e ipak može stvarati na pristisak entera, a realni
resursi ne mogu. Neka sad neko stvori dodatne količine nafte, plina
uglja, struje , bakra i sl. ako može. Ko bude imao realne resurse
pod svojom kontrolom, taj je glavni, zato se Rusi sada smiju.
"zaradili" od lihvarskih kamata pojela inflacija. Banka koja je prije
recimo pet godina izdala krdit nekome, danas ne može kupiti
ni pola realnih dobara koliko je mogla tada sve uključujući i
zaradu od kamata. U prošlom ekonomskom sistemu (koji je ukinut
samo mnogi toga nisu svjesni) oni koji su izdavali novac (bankari)
kontrolirali su ekonomiju , jer je bilo dovoljno energenata i resursa
za takvo nešto. Sada je obratno, oni koji imaju energente i resurse
kontrolišu ekonomiju, jednostavno smanjujući ili povećavajući
opskrbu svijeta istim. Isto onako kako su bankari povećavali ili smanjivali
količinu novca u opticaju i tako kontrilisali ekonomske cikluse.
Prema tome ovakav bankarski sistem je zastario i uskoro će biti
ukinut. "Novac" e ipak može stvarati na pristisak entera, a realni
resursi ne mogu. Neka sad neko stvori dodatne količine nafte, plina
uglja, struje , bakra i sl. ako može. Ko bude imao realne resurse
pod svojom kontrolom, taj je glavni, zato se Rusi sada smiju.
Re: Bankarski sektor
Problem jeste višak odštampanog novca. A kako ga povući to je pitanje.
Inflacija raste, cijena proizvoda ide sve više i doći će do jedne tačke kada će ljudi prestati trošiti. Nije to više kontrolisana inflacija, sad ulazi u fazu nekontrolisane a razlozi će se naći.
Sinoć sam kupovao alkaloidov Kafetin pa nešto očekujem da je opet poskupio. Govorim sam sebi, vjerovatno će reći da je bila "loša berba ove godine, suša i sl". pa će poskupiti.
Kako rekoh doći će se to te faze kada će se prestati trošiti a onda će firme, koje su već davno trebale propasti, propasti a onda će to povući ekonomije nizbrdo kao i naplate kredite. Pa će se banke, one koje opstanu opet suočiti sa velikim otpisima. A to će svakako biti taj odštampani novac.
Vjerovano je ovo neki uopšteni scenario ali čini mi se da se poklapa sa onim ekonomskim ciklusima od 15tak godina. Korona je to malo odgodila.
Inflacija raste, cijena proizvoda ide sve više i doći će do jedne tačke kada će ljudi prestati trošiti. Nije to više kontrolisana inflacija, sad ulazi u fazu nekontrolisane a razlozi će se naći.
Sinoć sam kupovao alkaloidov Kafetin pa nešto očekujem da je opet poskupio. Govorim sam sebi, vjerovatno će reći da je bila "loša berba ove godine, suša i sl". pa će poskupiti.
Kako rekoh doći će se to te faze kada će se prestati trošiti a onda će firme, koje su već davno trebale propasti, propasti a onda će to povući ekonomije nizbrdo kao i naplate kredite. Pa će se banke, one koje opstanu opet suočiti sa velikim otpisima. A to će svakako biti taj odštampani novac.
Vjerovano je ovo neki uopšteni scenario ali čini mi se da se poklapa sa onim ekonomskim ciklusima od 15tak godina. Korona je to malo odgodila.
Re: Bankarski sektor
Zato raiffeisen opet svojim klijentima nudi da depozite prebace u njihov keš fond.
Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) je na sjednici održanoj 27.10.2021. godine donijelo odluku da se od 01.01.2022. godine izvrši korekcija stope naknade na sredstva iznad obavezne rezerve na računima rezervi banaka kod CBBiH.
U skladu sa navedenom odlukom naknada na sredstva iznad obavezne rezerve iznosi -0,75 %.
Ova mjera predstavlja podršku valutnom odboru i podsticaj bankama da aktivnije iskoriste značajna finansijska sredstva koja se nalaze na računima rezervi kod Centralne banke za podršku privrednom sistemu zemlje, saopćeno je iz Centralne banke BiH.
Re: Bankarski sektor
Čak i Solana ima udio.
Saziva se 52. vanredna Skupština dioničara “NLB Banka” d.d. Sarajevo za 06.12.2021. godine , sa početkom u 16,15 sati, u prostorijama sjedišta Banke u Sarajevu, ul. Koševo 3. Za Skupštinu je predviđen slijedeći Dnevni red: 1-2. Izbor radnih tijela Skupštine, 3.Donošenje Odluke o isplati dividende iz akumulirane dobiti Izvor, dnevne novine "Oslobođenje", 19.11.2021. godina
Re: Bankarski sektor
Piše isplata iz akumulirane dobiti a prema zadnjem godišnjem izvještaju 31 milion KM odnosno preko 80 KM po dionici.