Vijesti iz ekonomije/privrede

[beka26]

U konteksu rasta cijena energije interesantan je ovaj članak napisan sredinom 2019 g.
kada se govorilo da gasa ima napretek i bio je jeftin.

A ZBOG GASA ĆE NASTATI HAOS... zemlje veoma
nerado izvoze svoj prirodni gas. I sada je veoma mali
broj onih koje to rade i to iz nužde ili pod pritiskom...
što naravno niko ne želi da kaže baš tako.
Ako se anticipira razvoj događaja, prvenstveno stanje proizvodnje u S.A.D., postaje jasno da će upravo
zbog opskrbe gasom nastati haos. Kada se pogleda
koje će sve zemlje ostati bez resursa za izvoz dok
Amerika ostane bez vlastitog gasa postaje jasno
da će, ako se pogleda trenutni nivo izvoza, sve one
države koje u tom momentu budu izvozile gas, jedva
moći da zadovolje samo američke potrebe.
Upravo iz ovog razloga, pripreme za tu situaciju,
Amerika uporno sabotira bilo koji gasovod na planeti, ne samo ruske. Cilj je da se u međuvremenu što
više međunarodne razmjene prirodnog gasa iz gasovitog stanja koje se tranportuje gasovodima prebaci
na razmjenu tečnog gasa koji će ići brodom. A onda
ide ista logika kao i za naftu... da vidimo kome će
prvo da ode brod...
Obzirom da je, tehnološki, proces prelaska ovog
energenta iz gasovitog u tečno stanje, kao i obratno,
veoma skup i zahtjevan ovdje će, po mom mišljenju,
uslijediti brojna spektakularna iznenađenja. Energetski i finansijski ovaj proces neuporedimo manje
košta u ledenim morima Rusije nego u Persijskom
zalivu i lako se može desiti da se sistemom gasovoda
koji se planiraju između Rusije i Irana ovaj resurs
prenese na hladnije podneblje i od tuda ide... tamo
gdje već treba...
Takođe, kada je u pitanju spremnost zemalja izvoznica da izvoze gas treba napomenuti da je najveći
dio njih već sada u kritičnoj fazi kada je u pitanju
eksploatacija nafte i da se lako može desiti da kako
budu ostajale bez nafte odluče da sve manje izvoze
gas i koriste ga za vlastite energetske potrebe.
Planovi, koje zvanično niko da potvrdi, o ekspanziji
nuklearne energije na Arabijskom poluostrvu kao
i na kompletnom Bliskom Istoku treba najozbiljnije
shvatiti jer su suštinski jedini način da se održi kakvo
takvo globalno tržište prirodnim gasom. Osim
Katara ostale zalivske zemlje ne izvoze gas, čak
što više, neke i pored značajnih vlastitih rezervi isti
uvoze. Obzirom da ovim zemljama treba velika količina energije da bi se tehnološki i socijalno održala
eksploatacija nefte ne može se od njih očekivati da
izvoze više gasa dok im se ne omogući novi izvor
energije. Upravo se zbog ovoga ova zona svijeta koja
se do sada držala u stanju „bureta baruta“ mora
pacifikovati i to ne privremeno već strateški.
Kada se napravi projekcija ubrzane eksploatacije,
koja će u strateškim zonama neminovno uslijediti
kada ostale zemlje ostanu bez energonositelja, jasno
je da će u narednih 40 do 50 godina, a moguće i prije, ovaj dio svijeta biti iscijeđen do kraja. Stoga, dolazi se polako u zonu u kojoj mir nema alternativu...


p

Današnja vijest:"Rusija nudi Kazahstanu izgradnju nuklearne elektrane
F.F.ruj 30, 2021
Rusija može izgraditi nuklearnu elektranu u Kazahstanu, ali i pružiti druge vrste podrške ovoj republici, ponudio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin, prenosi RIA.

“Rusija nudi našim partnerima, uključujući Kazahstanu, pomoć i podršku u izgradnji i održavanju nuklearnih elektrana ako oni donesu takvu odluku”, rekao je Putin. “Konkretno, mogli bismo govoriti o izgradnji nuklearne elektrane koju je projektirala Rusija i sadrži rusku tehnologiju”, rekao je Putin dodajući kako bi Moskva sudjelovala i u obuci osoblja. “Utjecaj nuklearnih elektrana na zagađenje zraka zanemariv je, a naši stručnjaci nastoje i dalje smanjivati ​​zagađenje atmosfere”, naglasio je ruski čelnik."

Zanimljivo je da Kazahstan ima velike zalihe nafte, ali nema toliko plina.

[beka26]

I ovaj tekst je nastao 2019 godine prije "pojave virusa" i u jeku
propagande o prelasku na auta na struju:

Na početku želim da iznesem tri
zapažanja na kojima se temelji
tekst koji je pred vama. Prvo,
„lagano“ gašenje i efikasno
ograničavanje dostupnosti
svetskim rezervama nafte, gasa
i uranijuma, uz istovremenu
izgradnju sistema za njihovo
usmeravanje budućim korisnicima u “povlašćenim” zemljama.
Na to ukazuju brojni statistički
podaci i procene iz relevantnih
izvora, te aktuelni međusobni
obračuni glavnih aktera globalne
politike, kao zastupnika interesa krupnog kapitala. Drugo,
kao potvrda prethodne tvrdnje,
iznuđeno ponašanje zemalja
kojima ponestaju sopstvene rezeve ili ih uopšte nemaju. Treće,
završetak priprema za preuzimanje globalne kontrole novčanih
tokova kroz potpuni prelazak
u digitalni oblik, čime će nova
svetska valuta, kako god se zvala
i praktično ozvaničiti promenu
svoje podloge, od zlata, preko
nafte, do nosača aviona. Sve
navedeno, omogućiće vodećoj
eliti potpunu kontrolu pristupa
izvorima sirovina više nego ikada
pre, a time i budućeg standarda i
razvoja ostatka sveta.
Pametni ljudi već odavno ukazuju da je održivi razvoj planete,
na ovom tehnološkom nivou,
nemoguć u sistemu stalnog
nastojanja za povećanje profita,
koji zbog toga veći deo postojeće energije troši na neobuzdanu
i nekontrolisanu proizvodnju sve
većeg broja nepotrebnih stvari i
otpada. Povećanje broja stanovnika samo po sebi nije nikakav
problem, jer je prirodnih resursa
oduvek bilo dovoljno za zadovoljenje osnovnih potreba. Problem
ne bi trebalo da predstavlja ni
zadovoljenje nešto hedonističkih poriva. Međutim, mnogobrojni znaci ukazuju na to, da u
bliskoj budućnosti neće biti više
dovoljno energetskih resursa za
razuzdano troškarenje. Neslaganje nas dobronamernih, koji
jasno vidimo da do toga mora
doći, može biti samo oko toga,
kada će tačno biti saopšteno
da je taj trenutak nastupio. Zapravo čeka se rasplet obračuna
unutar malobrojne elite vlasnika
krupnog kapitala, koji suvereno
upravljaju, bezmalo, svim značajnim resursima na planeti, oko
preuzimanja prava na njihovu
buduću preraspodelu. Tada će
nam biti saopštena nova pravila
ponašanja i na koji način, kome i
koliko će biti omogućen pristup
preostalim sirovinama.
Nasuprot tome, mediji nas neprekidno zasipaju tvrdnjama da
će četvrta industirjska revolucija
rešiti sve naše probleme i učiniti
svet boljim i čistijim mestom za
život. Pod boljim se misli na povećanje globalnog nivo prihoda
i poboljšanje kvaliteta života, a
pod čistijim, dobijanje enegije
iz obnovljivih izvora. Podsetimo
se samo šta su neki njeni delovi:
veštačka inteligencija, robotika,
autonomna vozila, nanotehnologija, biotehnologija, novi
matrijali, 3D štampanje, kvantno
računanje i skladištenje energije.
Dakle, kada kažemo skladištenje
energije, tu se misli na njeno
veličanstvo bateriju, kao sastavni
deo svih prethodno nabrojanih
sistema. Neki pristojni ljudi ovaj
pogled na budućnost nazvaše
kvazi-religioznom ideologijom,
što po svom agresivnom nastupu
ona i jeste, ali nasuprot njoj još
uvek nepokolebljivo stoje surovi
zakoni fizike, koji, kao što već
rekosmo, na ovom tehnološkom nivou mogu koristiti samo
postojeće, ograničene sirovinske
resurse. Jednom rečju, četvrta
tehnološka revolucija je po svom
dosegu veoma ograničena, sve
dok se ne pronađe nov tehnološ
ki, ekonomski i ekološki prihvatljiv način za korišćenje, transport
i skladištenje nepotrošivih vrsta
energije.
Zbog toga ću u nastavku pred
vaš sud i analizu izneti podatke
koji treba da pokažu verodostojnost gore iznetih tvrdnji, a preko
servisa Kosmopolitike, učiniti
dostupnim prikupljene materijale
i odgovarajuće linkove.
Problem baterija je vešto ubačen
u priču o klimatskim promenama, koja, uz zaglušujuću
propagandu vodećih medija,
kazuje o nužnosti prelaska na
masovno korišćenje energije iz
obnovljivih izvora, kao i transformaciju ostalih, “prljavih”, izvora
energije u “čistu”, električnu, kao
neophodnom uslovu za opstanak
planete i nastavak razvoja čovečanstva. U to ime, naročito u EU,
doneti su mnogobrojni planovi,
strategije, preporuke, a na kraju
i grupa „energetskih“ zakona u
okviru zajedničke politike EU.
Proklamovani cilj je smanjenje
emisije ugljendiksida, smanjenje
devastacije i poboljšanja kvaliteta životne sredine. Za njihovo
sprovođenje staraju se razne
interesne grupe, preko uticaja na
postojeće vlade, medije, NVO, a
naročito mnogobrojne ekološke
pokrete. To bi trebalo postići uz
maksimalno povećanje učešća
obnovljivih izvora u proizvodnji
električne energije, uz istovremeno zatvaranje proizvodnih
kapaciteta koji koriste „prljave“
sirovine. I tu na scenu stupaju
baterije, u koje će se skladištiti
sva proizvedena energija. Međutim, čak i da u budućnosti budu
rešeni sadašnji problemi vezani
za njen mali kapacitet u odnosu
na težinu, problemi sa radom pri
niskim i visokim temperaturama,
samozapaljivošću, degradacijom,
ograničenim brojem ciklusa pu-
njenja i pražnjenja, velikom proizvodnom cenom, to nikada neće
rešiti 4 glavna problema. Prvi,
da se mora iz drugih izvora proizvesti i transporotovati dovoljno
energije da bi se one napunile,
što nas ponovo vraća na početak
priče o ograničenim energetskim
resursima i prenosnim putevima.
Drugi, da je sama njihova proizvodnja zasnovana na korišćenju, već pomentih, izuzetno „prljavih“ resursa. Treći, da se mora
pronaći način za njihovo efikasno
recikliranje umesto sadašnjeg
toksičnog odlaganja. I četvrto,
da su baterije samo skladišta
energije, a ne izvor. To znači da u
procesu transformacije energije
postoji jedan proces više, što
ovaj način korišćenja neminovno
čini skupljim. Svedoci smo da
veliki igrači, uprkos svemu, ulažu
velika sredstva u dalji razvoj,
kako bi, pre svega, povećali gustinu energije i smanjili težinu. To
je, uz drastično smanjenje cene,
osnov za prihvatljivu upotrebljivost, veći radijus kretanja/radni
sat, brzo punjenje i po potrebi
laku zamenu. I nije nemoće da
će se kroz neki novi hemijski
proces to i desiti. Međutim, šta
god se od postojećih problema
bude rešilo, svaka baterija i dalje
ima svoj energetski kapacitet
koji treba odnekud napuniti i
stalno dopunjavati.
Već na samom početku probijali
su se malobrojni glasovi koji su,
iznošenjem pojedinačnih analiza, ukazivali na lažne tvrdnje i
neodrživost čitavog poduhvata
zvanog obnovljivi izvori energije
i baterije. Danas je taj narativ
u potpunosti “torpedovan”, ali i
pored toga malobrojne interesne grupe koje su započele
njegovo sprovođenje, ne žele da
se zaustave. Naprotiv, stvari se
ubrzavaju, a one koji ukazuju na
pogubnost takvog ponašanja,
guraju u zabiti sve užeg slobodnog Internet prostora. Zašto?
Pa, sagledajmo ovo kroz priču o
električnom automobilu.
Električni automobil,
ma je li to moguće...?
Svakome ko uloži barem malo
truda u analizu na osnovnom
nivou narativa zvanog „električni
automobil“, jasno je da slavodobitno reklamiraje ekološkog
spasioca čovečanstva, neprikosnovenog čuvara kućnog budžeta i pouzdane, gotovo nepokvarljive mašine, ne može da sakrije
prevaru veka. Čak se i osećaj
neizmernog zadovoljstva, dok u
tišini gledate druge automobile u
retrovizoru i policajci vam traže
letačku, umesto vozačke dozvole,
brzo razbije na prvom punjaču,
dok čekate na beskrajno dugu
dopunu. E da, nemojte slučajno
da pomislite na avanturu van
druma, jer nećete daleko dospeti
po blatu ili snegu. Pa zašto je
onda električni automobil, izgleda, osuđen na uspeh?
Preskočiću detalje rezultata
uporednog testiranja prednosti
i mana električnog i običnog
automobila koji se mogu pronaći
u medijima (u prilogu je dato nekoliko izvoda). Onu su nepobitno
utvrdili da električni automobili,
sa postojećim baterijama, ako se
gleda ukupan trošak korišćenja,
ne mogu da budu ni izbliza eko-
nomičniji u odnosu na klasični,
upravo zbog te iste baterije. Što
je najgore, električni automobili
su u stvari ekološke bombe, jer
u zagađenju združeno učestvuju devastacioni efekti kopanja i
obrade rude, proizvodnja baterija
koja iziskuje veliku potrošnju
„prljavih“ sirovina i energije iz
el. centrala na fosilna goriva i
još uvek nedovoljno razvijeni
procesi recikliranja baterija.
Ako izostavimo iznudicu zbog
budućeg ograničenja pristupa
sirovoj nafti i gasu, pokušaj da
se automobil, kao i ostala transportna sredstva, posredstvom
baterije, u budućnosti pokreću
na ugalj, vetar i sunce, teško da
će biti ostvariv. Navešću primer
EU koja se najviše zalaže za brzu
primenu visokih ekoloških standara. Trenutno u EU ima oko 300
miliona registrovanih automobila
i taj broj neprekidno raste. Uzmimo sada za primer Dansku, kao
jednu od ekoloških perjanica,
koja želi da u narednih 10 godina
svi automobili idu na struju. Danska ima oko 5,7 miliona stanovnika, oko 3 miliona automobila i
standard koji bi teoretski mogao
da omogući kupovinu novih
automobila. Proizvodni kapaciteti električne energije u 2018.
godini dostigli su 14,9 GW, od
čega skoro polovinu čine obnovljivi izvori (Danska ima najviše
vetroparkova u Evropi). Iz njih
se godišnje dobija oko 33.000
GWh. Koristići samo najgrublje
proračune, bez uzimanja mno
gobrojnih elemenata prozvodnje
i potrošnje, u proseku dnevno
je na raspolaganju oko 90 GWh,
odnosno 3,75 GW na sat. Ako bi
se ostvarila namera Danaca, to
bi značilo da se ulicama kreće 3
milona automobila sa prosečnim
kapaciteom baterije snage 60
KWh. Neka se automobili pune
svaki drugi dan, prema, ponavljam, najprostijoj računici (1,5
miliona automobila x 0,00006
GWh), potrebno je za njih proizvesti 90 GWh dnevno, što je,
kao što vidite, na nivou sadašnje
ukupne dnevne potrošnje. Dakle,
za potpunu elektrifikaciju automobila potrebno je udvostručiti
sadašnju proizvodnju el. energije, što je, čak i u državi Danskoj,
apsolutno nerealno.

Pogledajmo sad tabelu jednog
broja zemalja u kojoj se, po istom
principu iz primera Danske,
vidi sledeće: broj automobila i
godišnja proizvodnja el. energije.
Sledeće kolone pokazuju, ukoliko
bi svi automobili bili električni,
koliko bi dnevno bilo potrebno el.
energije za punjenje automobila,
kolika je trenutna dnevna proizvodnja i za koliko bi u odnosu

na nju bilo potrebno, izraženo u
procentima, istu povećati. Ako
bi se u proračun ubacili u ostali
mnogobrojni elementi za svaku
zemlju ponaosob, rezultati bi bili
još više poražavajući. Napominjem da je reč samo o putničkim
automobilima, a gde su autobusi,
kamioni, avioni, radne mašine,
brodovi, leteći automobili, dronovi, roboti, rast industrije......?

Znači u budućnosti će se strujom pokretati vjerovatno bicikli i neki manji gradski
auti.

[one]

The Czech Republic raised interest rates by the most in nearly a quarter century, surprising analysts to become the most-aggressive European Union state in confronting soaring inflation. The koruna strengthened.

The central bank lifted the benchmark rate by 75 basis points to 1.5% on Thursday, exceeding expectations for a half-point increase by all analysts in a Bloomberg survey. The move followed August’s surge in consumer-price growth to the fastest in 13 years, which prompted several policy makers to signal a quicker pace of rate increases.

The koruna jumped 0.8% to 25.314 per euro after the announcement, the biggest gain in six months. Governor Jiri Rusnok will comment on the decision at a news conference scheduled for 3:45 p.m. in Prague.

[one]

banke koje pocnu davati kamate imat ce priliv dok ce one koje to ne uvedu mogu imat problema sa likvidnoscu,kapital se brzo seli

[beka26]

Trenutno je plin u EU i Aziji pet puta skuplji nego u SAD, što
će SAD prisiliti da zabrane izvoz plina.

Sept 30 (Reuters) - U.S. natural gas futures rose almost 4% as worries Europe will not have enough gas in storage for the winter heating season boosted global prices to fresh record highs, keeping demand for U.S. liquefied natural gas (LNG) exports strong.

With gas prices in Europe up about 9%, traders noted U.S. prices were held back by mild U.S. weather in recent weeks that has allowed utilities to inject more gas into U.S. stockpiles than is usual for this time of year.

The U.S. Energy Information Administration (EIA) said utilities added a bigger-than-usual 88 billion cubic feet (bcf) of gas into storage during the week ended Sept. 24.

That was a little over the 87-bcf build analysts forecast in a Reuters poll and compares with an increase of 74 bcf in the same week last year and a five-year (2016-2020) average increase of 72 bcf.

Last week's injection boosted stockpiles to 3.170 trillion cubic feet (tcf), or 6.3% below the five-year average of 3.383 tcf for this time of year.

Looking ahead, analysts expect U.S. inventories will reach about 3.5 tcf at the start of the winter heating season in November, which they said would be a comfortable level even though it falls short of the 3.7 tcf five-year average for that time of year. That is nowhere near as dire as in Europe where analysts say gas storage is over 20% below normal in some countries.

In a volatile week of trade, gas futures for November delivery rose 20 cents, or 3.7%, to $5.677 per million British thermal units (mmBtu) at 10:38 a.m. EDT (1438 GMT). So far this week, gas prices closed up 11% to their highest since February 2014 on Monday and dropped 6% on Wednesday. Traders said price swings were amplified by speculative trading around the expiration of the October future on Tuesday.

For the month, the front-month was up about 29%, its highest since October 2020. That puts the contract on track to rise for a 6th month in a row for the first time since hitting a record seven months in June 2008. During those six months, the contract has soared 84%.

With gas prices at or near record highs of around $32 per mmBtu in Europe and $30 in Asia versus just about $6 in the United States, traders said buyers around the world would keep purchasing all the LNG the United States could produce.

Despite reductions at several plants this month, data provider Refinitiv said the amount of gas flowing to U.S. LNG export plants has slipped modestly to an average of 10.4 billion cubic feet per day (bcfd) so far in September from 10.5 bcfd in August. read more

But no matter how high global prices rise, the United States only has the capacity to turn about 10.5 bcfd of gas into LNG. Global markets will have to wait until later this year to get more from the United States when the sixth liquefaction train at Cheniere Energy Inc's (LNG.A) Sabine Pass and Venture Global LNG's Calcasieu Pass in Louisiana were expected to start producing LNG in test mode.

[beka26]

Trenutno je plin u EU i Aziji pet puta skuplji nego u SAD, što
će SAD prisiliti da zabrane izvoz plina.

With gas prices at or near record highs of around $32 per mmBtu in Europe and $30 in Asia versus just about $6 in the United States, traders said buyers around the world would keep purchasing all the LNG the United States could produce.

[beka26]

Juče gas poskupio 10 posto. U Americi 6 $ dok je u Evropi i Aziji skuplji pet puta 32 $.
Ugalj na 218 $. Eropljani molili Ruse da im isporuče još uglja, jer su im zalihe pri kraju.
Cijena Al i ostalih metala se smirila , jer su Kinezi pustili u opticaj robne rezerve 70.000 tona Al .
Većina tvornica Al u Kini radi s smanjenom kapacitetom zbog nedostatka struje.
Šta će biti kad se potroše robne rezerve s cijenama istih pitanje je.

[panzer]

Ništa. Ući će se u recesiju. Koliko je prošla godina bila loša za ekonomiju idući period će biti još gori jer sad tržišta diktiraju situaciju. A prošle godine su svi prihvatili da treba zaustaviti vanjski život pa nije bio pravi kolaps.
Ovaj put će nedostatak sirovina okrenuti kolo ekonomije u negativnom smjeru.

[panzer]

Po svaku cijenu moraju imati struju. Zanimljivo.

China Orders Top Energy Firms to Secure Supplies at All Costs

(BLOOMBERG) - China's central government officials ordered the country's top state-owned energy companies - from coal to electricity and oil - to secure supplies for this winter at all costs, according to sources familiar with the matter.

The order came directly from Vice-Premier Han Zheng, who supervises the nation's energy sector and industrial production, and was delivered during an emergency meeting earlier this week with officials from Beijing's state-owned assets regulator and economic planning agency, the sources said.

Blackouts will not be tolerated, the people said.


Chinese coal futures earlier surged to a record as the country grapples with shortages of the fuel ahead of a week-long holiday. Prices have more than doubled this year amid soaring electricity demand from factories and slow output growth from mines.

The emergency meeting underscores the critical situation in China. A severe energy crisis has gripped the country, and several regions have had to curtail power to the industrial sector, while some residential areas have even faced sudden blackouts. China's power crunch is unleashing turmoil in the global commodities markets, fueling rallies in everything from fertiliser to silicon.

Calls to the state council went unanswered outside business hours.


Volatility in the energy markets is poised to intensify on the order from the central government, said SEB chief commodities analyst Bjarne Schieldrop.

China's statement "to me implies that we are in no way on a verge of a cool-off. Rather it looks like it is going get even more crazy", he said, adding that they will bid whatever it takes to win a bidding war for a cargo of coal or liquefied natural gas.

In a sign of how worried Chinese officials are, Premier Li Keqiang has vowed that every effort will be taken to maintain economic growth. China will ensure the needs of basic livelihoods are met and will keep industrial and supply chains stable, Mr Li was cited as saying by China National radio during a meeting with foreign diplomats on Thursday.

China's move "brings security of supply back on the forefront", said Ms Leslie Palti-Guzman, president of New York-based consultancy Gas Vista.

This is bad news for European governments and consumers who will deal with elevated gas and electricity prices for the rest of the winter as they compete with China for supply, she said.

[beka26]

Sada se vide strateški potezi Rusa kad su oteli rezerve uglja u Donbasu i
Amerike kad su Australiju stavili pod svoju kontrolu.
A vidi se ko kome može udariti sankcije. Kina Australiji ili obratno.
Ili EU Rusiji , a Rusi mogu da ih unište samo zavrnuo plin i naftu.
Ne znam ima li uglja u Afganistanu, pa se Kinezi tamo uvlače.