Autor: SEEbiz / jutarnji.hr
ZAGREB - Predstojeća skupština dioničara Čakovečkih mlinova bit će na domaćoj poslovnoj sceni najnovije poprište sukoba većinskih vlasnika koji zbog rastuće poslovne neizvjesnosti predlažu prebacivanje dobiti u imovinu tvrtke i manjinskih dioničara koji smatraju da se dio dobiti treba iskoristiti za dividendu i isplatiti jer za to postoje uvjeti.
Budući da su u potonjem slučaju "pobunjeni" manjinski dioničari obvezni mirovinski fondovi s tisućama članova koji očekuju prinose na svoje buduće mirovine, primjer Čakovečkih mlinova, kao i Končara - Elektroindustrije, gdje su mirovinci također tražili dividendu nakon što je uprava društva predložila prebacivanje dobiti u imovinu, pokazuje da se ne radi samo o pitanju koje se tiče izravnih sudionika na tržištu kapitala, piše Jutarnji list.
U svakom slučaju, u posljednjih nekoliko mjeseci zadržavanje cjelokupne dobiti iz 2020. u imovini društva izglasale su - ili je takav prijedlog uprava društava - među ostalim, skupštine dioničara Nexe Grupe, Jadranskih galenskih laboratorija, Instituta građevinarstva Hrvatske, Podravske banke, Koteksa i Adriatic osiguranja.
Primjer Čakovečkih mlinova prikladan je za ilustraciju sraza protivnika i zagoravatelja isplate dividendi i zbog toga što se, prema argumentima dviju strana, ne radi o sporu koji traje od jučer.
Naime, dioničar Čakovečkih mlinova PBZ Croatia osiguranje za upravljanje mirovinskim fondovima, tražeći isplatu dividende od 500 kuna za dionicu, napominje, među ostalim, kako nije prvi put da se pretežiti dio ili cjelokupna dobit društva pretače u imovinu tvrtke.
"S obzirom na to da Društvo raspolaže više nego dovoljnom razinom visokolikvidnih sredstava, smatramo da eventualna isplata predložene dividende ne može utjecati na poslovnu stabilnost kompanije. Slijedom toga i činjenicom da Društvo posjeduje vrlo visoko stanje zadržane dobiti, smatramo da je opravdano isplaćivanje dividende", navodi se u prijedlogu PBZ CO. S druge strane, Uprava Čakovečkih mlinova predlaže isplatu dividende iz dobiti tvrtke za 2001., 2002. i 2011., ali u upola manjem iznosu od onog koji traže mirovinci.
U istome tonu, podsjetimo, izbio je nedavno spor između dioničara varaždinske Koke, čija je Uprava na skupštini društva 25. lipnja predložila izglasavanje odluke o zadržavanju lanjske dobiti, od 11,1 milijuna kuna, u njezinoj imovini. Nakon što su dioničari Koke Pero Vlainić i Danijel Labaš uputili protuprijedlog o isplati dividendi, na kraju je ipak izglasana odluka o izdvajanju dijela Kokine dobiti za dividendu.
Slična situacija nastala je u Auto Hrvatskoj, čija je upravljačka struktura za skupštinu dioničara predložila prebacivanje 44,7 milijuna kuna dobiti iz 2020. u imovinu, a isplatu dividende od 40 kuna po dionici iz dobiti prethodnih godina. Udruga malih dioničara Auto Hrvatske nije se složila s time. Na kraju je izglasana dividenda od 40 kuna iz dobiti ostvarene prethodnih godina.
- Dioničari kompanija moraju biti svjesni da se dobit koju društva iskazuju, u pravilu, ne čuva na nekom posebnom računu tvrtke - napominje konzultant Andrej Grubišić. Ona se, pojašnjava, upotrebljava u svakodnevnom poslovanju tvrtke, primjerice, za investicije ili pokriće gubitaka iz prethodnih godina.
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ovako i mujini fondovi traže isplate dividende.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Od kada ja govorim da će se ovo desiti, (ne samo u Njemackoj) nego u svim zemljama koje imaju ugalj, a neki su popušili propagandu pa se izruguju.
Rekordno visoke cijene plina na europskom tržištu i niže cijene ETS dozvola za trgovanje ugljičnim dioksidom u EU-u pogurali su njemačku proizvodnju električne energije na ugljen iznad proizvodnje na plin ovog ljeta, prvi put od 2019. a prema forwardima, prebacivanje s plina na ugljen moglo bi se nastaviti i do zime
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
I ne samo to. Začuđujuće je da niko od svih pametnjakovića nije primjetio da je od svih energenata najviše poskupio ugalj. Sa 45 $ na 168 $ trenutno. Zašto nešto što nema budućnosti tako poskupljuje?
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
jedan google prijevod slovenačkog komentatora:
ESG povlači kapital iz fosilne energije, koja je oduvijek bila dominantna u pokrivanju potrošnje; ako je teže doći do novca na tržištu, cijele podindustrije koje su o tome ovisile (kao ona iz škriljaca) propadaju, firme obraćaju više pažnje na bilancu i manje hrabro otvaraju nove proizvodne kapacitete. Stoga je odgovor na veću potražnju na strani ponude skroman, a cijene odgovarajuće.
(najbolji trenutni primjer takve situacije je ugljen)
sada, naravno - ovo se može uzeti i kao "koliko je lijepo što su fosilni resursi skuplji (i zajedno sa njima uz lanac) jer će ubrzati prelazak na druge" .
Da, lijepo je ako ti troškovi energije predstavljaju mikroskopski udio ukupnih troškova EU
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Navikao sam na licemjerje zapadnih dušebrižnika svih vrsta.
Jedno pričaju, drugo rade a treće misle. Većina zemalja je već skuzila prevaru i nedaju više svoje resurse za njihove papire. Ovaj rat protiv virusa je u stvari maska za transformaciju energetike na svijetu. Potrošnje i tokova energije. Uveli im kvote na potrošnju nafte, plina i struje. Naravno ne važi za one koji imaju svoje resurse.
Jedno pričaju, drugo rade a treće misle. Većina zemalja je već skuzila prevaru i nedaju više svoje resurse za njihove papire. Ovaj rat protiv virusa je u stvari maska za transformaciju energetike na svijetu. Potrošnje i tokova energije. Uveli im kvote na potrošnju nafte, plina i struje. Naravno ne važi za one koji imaju svoje resurse.
Last edited by beka26 on 12 Aug 2021, 10:26, edited 2 times in total.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Samo polako. Doći će vrijeme kada će se i ovi naši energetski resursi vrjednovati 10 pa i 20 puta više od trenutnih cijena.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://www.index.hr/vijesti/clanak/zna ... x_vid=5224
Evo ga, sad je plin opasniji od uglja..
Ne znaju jesu li pošli ili su došli.
Evo ga, sad je plin opasniji od uglja..
Ne znaju jesu li pošli ili su došli.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Treba staviti porez na sve što proizvodi metan.
Nije otvorena tema o Dobojputevima pa da se ovdje prokometariše polugodišnji izvještaj.
Bilans je manje više isti jedino što imali veću amortizaciju i veći iznos kamata jer su prošle godine ulagali u novu opremu i nova vozila.
Nije otvorena tema o Dobojputevima pa da se ovdje prokometariše polugodišnji izvještaj.
Bilans je manje više isti jedino što imali veću amortizaciju i veći iznos kamata jer su prošle godine ulagali u novu opremu i nova vozila.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Skladišta plina u EU su prazna, a Rusi zavrnuli pipu. Moraju da pređu na ugalj, jer samo njega imaju. Zato će pokušati da se domognu rudnika uglja gdje god mogu dok je narod zbunjen.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Di su zeleni, onaj Šisko i Greta da malo plaču.
jer su napravljeni energijom koja je proizvedena iz uglja.
To uključuje obuću, odjeću, telefone, auta itd.itd...
A ovi zeleni licemjeri neka prestanu da koriste sve proizvode proizvedene u Kini, Indiji, Vijetnamu itd ,Kina, ugljen, termoelektrane na ugljen
Proizvodnja energije iz ugljena u Kini usporava svjetske trendove izlaska iz ugljena i trenutno raste. Nacionalno povjerenstvo za nacionalni razvoj i reforme (NDRC) prošlog je tjedna objavilo da će se operacije nastaviti u desecima rudnika ugljena. Ponovno otvaranje posljedica je rastuće potražnje u prošloj godini, dok se kinesko gospodarstvo oporavlja od pandemije koronavirusa. Prema brojnim izvješćima, Kina sada ima više od polovice svjetskih proizvodnih kapaciteta na ugljen. U prošloj je godini tamošnja proizvodnja iz ugljena porasla za gotovo 2 posto,
jer su napravljeni energijom koja je proizvedena iz uglja.
To uključuje obuću, odjeću, telefone, auta itd.itd...