Elektroprivreda BIH

[panzer]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/policij ... /210401133

https://zurnal.info/novost/23882/odusta ... biti-plate

https://www.istraga.ba/pozadina-blokade ... -direktor/

Bilo bi dobro da u ovoj godini sve kulminira i da rudničke organizacije odu u stečaj a da RMU Banovići prestane imati ovakve situacije i pređe pod profesionalno upravljanje.

A valjda elektroprivreda ima plan i za takve scenarije.

Što prije padne ovaj sistem prije će se sve uredovati.

[Sitna buranija]

Ovo se i Crobih malo pojačavao. Onih 2900 komada u utorak su oni kupili. Ne vidi se ko je prodavao, nije među prvih 10.

[panzer]

U BiH je u jednoj godini došlo do ogromnog skoka snage postrojenja za proizvodnju električne energije, i to prvenstveno zahvaljujući gradnji novih solarnih, odnosno vjetroelektrana. Informacije o radu i poslovanju Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju za 2018. i 2019. godinu pokazuju zanimljive tendencije u kontekstu korištenja novih izvora energije poput solarnih i vjetroelektrana, a pritom je vidljivo kako Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne prednjači po broju objekata koji koriste solarnu energiju za proizvodnju struje, piše Večernji list BiH.

Izvori Trenutačno se u okviru sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH električna energija dobiva iz triju primarnih izvora - hidroenergije, solarne energije i vjetroenergije. Postotni udio hidroenergije u ukupno proizvedenoj energiji iz OIE u 2019. godini je oko 91,5%, a 8,45% je iz solarnih elektrana.

Povećanje proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana (bez obzira na status proizvođača) u 2019. godini, u odnosu na 2018., može se pripisati povećanju broja izgrađenih i priključenih solarnih elektrana, odnosno povećanju ukupne instalirane snage tih postrojenja. Dokaz snažnom povećanju je i podatak kako je u 2018. godini instalirana snaga solarnih postrojenja iznosila 11,643 MW, dok je u 2019. porasla na 18,119 MW. Značajno povećanje vidljivo je i u kontekstu iskorištavanja energije vjetra. Naime, u 2018. godini postrojenja su imala snagu tek 0,4 MW da bi u 2019. snaga porasla na 87 MW.

Rast bilježe i postrojenja koja struju dobivaju iz hidroenergije, tako je u odnosu na 2018. i instaliranu snagu od 50,082 MW, u 2019. godini snaga iznosila 75,208 MW. Ukupno gledajući, snaga električnih postrojenja sa 60,125 MW u 2018. porasla je na čak 180,327 MW u 2019. godini. Uvidom u stanje na dan 31. prosinca 2019. vidljivo je kako je Elektroprivreda HZ HB imala 107 solarnih postrojenja ukupne snage 12.776 kW. Istodobno, to je poduzeće, pokazuje izvješće, imalo sedam postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra, ukupne snage 86.700 kW. Kada je riječ o hidroelektranama, Elektroprivreda BiH imala je 57 postrojenja ukupne snage gotovo 70 tisuća kW, a Elektroprivreda HZ HB 8 postrojenja. Gledajući zbirno, u Federaciji BiH postojalo je 268 objekata za proizvodnju električne energije ukupne snage 180.081 kW.

Krajnja potrošnja u 2019. iznosila je ukupno 6.917,90 gigavat sati, a najveći iznos energije potrošen je u okviru naponske razine od 0,4 kV (4.138,36 gigavat sati), slijedi naponska razina 110 kV u okviru koje su potrošena 1.325,62 gigavat sata te naponska razina 10 (20) kV, gdje je potrošnja iznosila 1.157,35 gigavat sati. Najmanje je potrošeno u okviru naponske razine 35 kV (296,56 gigavat sati). Analizom podataka za krajnju potrošnju električne energije u Federaciji BiH može se reći kako je krajnja potrošnja u opadanju u odnosu na 2018. godinu.

Za krajnju potrošnju u 2019. godini može se konstatirati kako je zabilježen pad u odnosu na krajnju potrošnju u 2018. godini od 12%. Kada je pak riječ o prihodima Operatora, oni su se sastojali od triju izvora: naknade za poticanje, administrativne naknade za obradu zahtjeva te isporučene električne energije, plaćene po referentnoj cijeni. Prihod Operatora u razdoblju od siječnja do prosinca 2019. godine po osnovi prikupljene naknade za poticanje iznosi 11,949.524,87 KM. Uplatama podnositelja zahtjeva po toj osnovi Operator je imao prihod od 190.285,12 KM (bez PDV-a).

Treći izvor sredstava iz kojih se financirao sustav poticanja u 2019. godini su uplate sredstava po osnovi isporučene električne energije opskrbljivačima u FBiH plaćene po referentnoj cijeni za razdoblje od siječnja do prosinca 2019. godine. U izvještajnom razdoblju električna energija je, u skladu s pravilnikom o obveznom udjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz OIE, prodavana svim opskrbljivačima koji su bili aktivni na tržištu električne energije u FBiH. U skladu s naprijed rečenim, u 2019. godini na račun Operatora je uplaćeno ukupno 43,070.946,83 KM (bez PDV-a).

[panzer]

NOS izmijenio web stranicu

https://www.nosbih.ba/bs/ees/ace/

[panzer]

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač apelovao je na federalne parlamentarce da, poštujući sve procedure, hitno usvoje novi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

Na početku pisma, adresiranog na predsjedavajućeg Predstavničkog Mirsada Zaimovića i Doma naroda Tomislava Martinovića, Kopač podsjeća da je Vlada Federacije BiH 26.2.2021. godine Parlamentu FBiH dostavila prijedlog Zakona o dopuni Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije na usvajanje po hitnom postupku.

“Vlada predlaže samo jedan član, po kome se važenje obavezujućeg cilja za udjel obnovljivih izvora energije do 2020. godine produžuje do daljnjeg, dok se ne usvoji novi cilj do 2030. godine. To znači i produženje implementacije potpuno neefikasne i daleko preskupe sheme podsticaja za obnovljive izvore energije”, piše Kopač.

Navodi da je cilj do 2020. godine iskazan u Akcionom planu za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH (APOEF). Prema zakonu, član 5 (3), Ministarstvo dostavlja Vladi Federacije izveštaj o implementaciji APOEF-a do 30. septembra svake naredne godine.

“Nema dostupne informacije da li je ovaj izvještaj ikada dostavljen Vladi. Pored toga, BiH se obavezala da dostavlja Sekretarijatu Energetske zajednice redovne izveštaje o napretku u oblasti obnovljivih izvora energije”, potcrtava Kopač.

Naglašava da je je posljednji izvještaj trebao biti dostavljen najkasnije do kraja prošle godine, međutim još uvijek nije. Posljednji dostavljeni izvještaj je za period 2016-2017. Prema tom izvještaju, kao rezultat mjera sheme podsticaja, do kraja 2017. godine u Bosni i Hercegovini registrirano je 113 MW malih hidroelektrana, 16 MW solara i 1 MW bioplina.

– Ovo je dokaz neefikasnosti postojeće sheme i potrebe za novom. Na osnovu prijedloga za donošenje Zakona dostavljenog Parlamentu, nije jasno koliko je FBiH daleko od dostizanja cilja za OIE u 2020. godini, kao i šta prolongiranje važenja APOEF-a znači u praksi”, navodi se u pismu.

Sa padom cijena novih tehnologija, dodaje se, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora postaje sve konkurentnija. Da bi se osigurao isplativ razvoj obnovljive energije, nivo cijene podsticaja mora se odrediti u konkurentnom aukcijskom procesu u kojem tržište odlučuje o najjeftinijoj ponudi za navedeni izvor energije ograničavajući tako nivo potrebnog podsticaja na minimum.

RED II zahtijeva usklađivanje šeme podsticaja sa zahtjevima iz Smjernica o državnoj pomoći za zaštitu okoliša i energiju kako bi se osiguralo isplativo uvođenje obnovljive energije.

“Administrativno postavljene feed-in tarife (FiT) zastarjeli su i neefikasan način dodjeljivanja podrške projektima OIE, stoga sve ugovorne strane Energetske zajednice rade na pripremi nove, tržišno zasnovane šeme podsticaja nakon 2020. godine”, kaže Kopač.

Prema njegovim riječima, Federacija Bosne i Hercegovine ima među najvišim nivoima FiT-a. Za hidroelektrane (snage do 10 MW) FiT se kreće između 110 i 168,98 KM/MWh. Za vjetroparkove (snage do 10 MW) FiT 2 se kreće između 120 i 227,77 KM/MWh, i za solar (snage do 1 MW) se kreće između 177,16 to 290,63 KM/MWh.

U isto vrijeme, referentna cijena, za kvalifikovane proizvođače koji nisu stekli status privilegovanog proizvođača i pravo na FiT ali su dobili pravo na obavezan otkup električne energije kako bi doprinjeli dostizanju 2020. cilja, iznosi 112,211 KM/MWh.

Poređenja radi, na aukciji za solar (70 MW) u Albaniji postignuta je cijena od 24,89 EUR/MWh (48,5 KM/MWh). Preskupa shema rezultira u veoma ograničenim kvotama za nova postrojenja OIE, jer bi nepotrebno preskupe subvencije previše poskupele cijenu električne energije za krajnje potrošače.

Feed-in, dakle, nije potsticaj za razvoj OIE nego je u današnjim okolnostima kočnica. Također, član 28 (6) Zakona glasi: Operator za OIEiEK će posebnim pravilnikom utvrditi metodologiju za raspodjelu troškova balansiranja za privilegovane i kvalifikovane proizvođače kao i udio koji će se plaćati sredstvima iz naknada prikupljenih za poticanje.

[Sabur2]

Invetivni su ovi naši u smišljanju legalnih načina za prebacivanje novca javnih kompanija u privatne džepove.

[panzer]

Ovo plaćaju direktno građani a opet zanemariv je procenat malih elektrana koje bi se vodile kao slijevanje u privatne džepove. Već ove godine dvije vjetroelektane u javnim kompanijama bi trebale uzeti veći dio subvencija od svih ostalih zajedno.

[brzi]

https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx ... id=2268940

"Poslovanje s ugljem, naftom i plinom tradicionalno čini velik dio portfelja javnih agencija koje podržavaju izvoz jamčenjem financiranja uz potporu države i osiguranjem od gubitaka u inozemstvu."

A nama energetska zajednica prebacuje za državnu garanciju.

[panzer]

Nikad nije prestala politika jačeg. To je tako i u EU među njima. Ako je državi u vlastitom interesu da nešto uradi onda će pristati na neki zakon a ako nije jednostavna ga ne poštuje. Nema nametanja.
A nama bi kao nametnuli iako nismo u EU. U ovom slučaju bitno je imati dobru strategiju i držati se nje ali da bude efikasna i produktivna. Jesu na tom tragu iako ostaju problemi nefunkcionalnih rudnika ali i niske cijene domaćim potrošačima.

S tim da kod niske cijene domaćem tržištu ima "olakšica" što to tržište polako pada. Evo trenutno 1800MW proizvodnja a 860 MW potrošnja unutar države. Više ide za izvoz nego što se ovdje troši a na HUPX-u je cijena za za 9 i 10 ujutro oko 100eur po MW.
Još prozvodnja radi sa 40% manjim kapacitetom u odnosu na februar.

[panzer]

Cijene struje u EU i dalje rastu. Od početka mjeseca za skoro 30% na EEXu a za termin u 9h na HUPX je na 116 EUR.