Vijesti iz ekonomije/privrede

[panzer]

Nije čudo što raste kad dosta firmi koje kotiraju na berzi isplaćuju dividendu.

SBITOP završio je jučerašnji trgovinski dan s porastom od 0,78% i premašio je granicu od 1.000 bodova.
Indeks Ljubljanske borze je trgovanje završio na 1.003,38 bodova, što je zadnji put viđeno prije više od jedanaest godina (veljača 2010.).

Indeks je zabilježio prilično snažan početak godine, budući da se nastavio pozitivan sentiment na regionalknim tržištima. Spomenuti je rezultirao porastom indeksa za 11,4% od početka godine, čime je nadmašio većinu globalnih indeksa (S&P 500, Dow Jones, Nasdaq itd.).

Kad se gledaju slovenski bluechipovi, svi su oni otprilike zelene boje, dok je njih pet ubilježilo dvoznamenkasti rast. Od toga je Sava Re zabilježila najveći rast cijene dionice od 27,6%, a slijedi Cinkarna Celje (+ 19,1%). Sljedeći je Petrol s rastom od 15,4%, bilježeći najveći pojedinačni utjecaj na SBITOP. Slijede Telekom Slovenije i NLB s rastom od 14,7%, odnosno 12,7%.

[panzer]

Dobro je da je nisko ali je loše što nije više a da je uloženo u infrastrukturu.

Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2020. godine iznosi 12 milijardi i 154,56 miliona KM, od čega se na spoljni dug odnosi 8 milijardi i 662,66 miliona KM ili 71,27%, a na unutrašnji dug 3 milijarde i 491,90 miliona KM ili 28,73%, navodi se u Informaciji Ministarstva finansija i trezora BiH koju je usvojio Savjet ministara BiH.

U odnosu na 31.12.2019. godine, javni dug se povećao za 943,32 miliona KM ili 8,41%, od čega se spoljni dug povećao za 519,89 miliona KM ili 6,38%, a unutrašnji dug za 423,43 miliona KM ili 13,80%. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 51,14%, Republika Srpska sa 47,91%, institucije BiH sa 0,52%, a Distrikt Brčko sa 0,44%.

Učešće javnog duga BH u bruto društvenom proizvodu (BDP) u 2020. godini iznosi 35,08%, što BiH svrstava u red najmanje zaduženih zemalja u regionu.

Kada se posmatra struktura spoljnog duga po kreditorima, najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 30,74%, Evropska investiciona banka sa 23,20%, Međunarodni monetarni fond sa 10,48%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,16% i Pariški klub kreditora sa 6,29%, a što predstavlja 77,87% ukupnog stanja spoljnog duga.

Servis spoljnog duga BiH u 2020. godini iznosi 771,32 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 622,38 miliona KM ili 80,69%, a na kamatu 148,94 miliona KM ili 19,31%.

U ukupnom iznosu servisa spoljnog duga BiH Federacija BiH učestvuje sa 63,80%, Republika Srpska sa 33,90%, a Distrikt Brčko i institucije BiH sa 1,20%, odnosno 1,10%.

[panzer]

https://www.biznisinfo.ba/u-sarajevu-po ... -mil-eura/

Lijepe cifre ulažu u zadnje dvije godine. Da li su to kreditne linije ili vlastita zarada.

[panzer]

Cijene mnoštva industrijskih materijala na rekordnim su razinama.

Smirivanje pandemije koronavirusa koje cijeli svijet željno iščekuje posljednji je komadić makroekonomske slagalice koja će postaviti temelj za skok cijena sirovina kakav nije viđen već najmanje jedno desetljeće, smatraju inozemni ekonomisti.

Kako piše Financial Times, prije 10 godina tržište sirovina – željezne rudače, bakra, nafte, pšenice ili kukuruza – doseglo je vrhunac “superciklusa” kako se trgovac sirovinama Glencore pripremao za izlazak na Londonsku burzu vrijedan 60 milijardi dolara.

Strukturno bikovsko tržište

Desetljeće kasnije izraženi uspon cijena ključnih sirovina oživio je procjene o dolasku “strukturnog bikovskog tržišta” s obzirom na snažnu potražnju kineskog gospodarstva koje se od koronakrize već praktički oporavilo, zatim goleme fiskalne poticaje razvijenih država namijenjenih oporavku te trendu “zazelenjavanja” gospodarstva. “Ako ćemo vidjeti relativno brzo smirivanje epidemiološke situacije u Indiji, tada će se posložiti makroekonomski okvir kakav nismo vidjeli za našega života”, ocjenjuje Saad Rahim, glavni ekonomist Trafigure, jednog od najvećih svjetskih neovisnih trgovaca sirovinama.

Za sada je situacija u Indiji još daleko od smirivanja. Ta je država u ponedjeljak registrirala više od 300.000 novozaraženih koronavirusom, već 12. dan zaredom. Ukupno je 19,93 milijuna zaraženih, a ukupni broj umrlih od COVID-19 iznosi 218.959, prema podacima ministarstva zdravstva. No, zdravstveni stručnjaci kažu da stvarni broj širom zemlje od 1,35 milijardu ljudi može biti do 10 puta veći od službenih podataka. Unatoč tome, cijene nekih sirovina na rekordnim su razinama. Proteklog tjedna cijene željezne rudače – ključne sirovine u proizvodnji čelika – pa paladija koji se koristi u automobilskim katalizatorima za pročišćavanje ispušnih plinova te drveta dosegle su najviše razine u povijesti. Poskupjele su i poljoprivredne sirovine, poput žita, suncokretovih sjemenki, šećerne repe i mlijeka, a cijene kukuruza sa 7 dolara za bušel najviše su u osam godina. Na osmogodišnjem maksimumu su i cijene soje. Istovremeno, bakrom – najznačajnijim industrijskim metalom – trenutno se trguje iznad 10.000 dolara po toni, prvi put nakon 2011. godine.

Uspon cjelokupnog tržišta najbolje oslikava kretanje indeksa S&P GSCI koji prati kretanje cijena 24 sirovine, a za ovu godinu bilježi rast od 21 posto. Ovakvi trendovi privući će investitore kojima su sirovine posljednjih 10-ak godina bile na margini ulagačkog interesa, s obzirom na predviđanja o novom “superciklusu”, odnosno produženom razdoblju visokih cijena zbog potražnje koja nadmašuje ponudu. Tržište također privlači i podršku fond menadžera koji traže imovinu koja će profitirati od ubrzanja oporavka globalnog gospodarstva, a može ujedno poslužiti i kao štit od inflacije. “Predsjednik Biden sada je predložio još dva plana poticaja uz jedan već odobren. Ako bilo što od toga prođe, dodatno će potaknuti cijelo tržište. Ovo je tek početak”, smatra Saad Rahim.

Dolijevanje ‘ulja na vatru’

Brzi oporavak Kine – i dalje najvećeg potrošača sirovina – te ubrzanje oporavka gospodarstava Europe i SAD-a dolili su “ulje na vatru”. “Ne znam jesmo li ikada prije vidjeli ovako nešto”, kaže Ulf Larsson, izvršni direktor švedske kompanije za preradu drveta SCA. Kompanija je prošli tjedan objavila rast neto dobiti u prvom tromjesečju od 66 posto. Materijali koji se koriste u proizvodnji električnih vozila i baterija također su znatno traženi. Potražnja iz Kine više je nego udvostručila cijene litij karbonata i litij hidroksida tijekom ove godine, čime je prekinut trogodišnji trend pada cijena.


Cijene rijetkih metala koji se koriste i proizvodnji električnih motora skočila su za 40 posto, kao i vrijednost kobalta, neizostavnog materijala za baterije. “Imate superciklus u sirovinama za električna vozila, a povrh toga dodajte superciklus u industrijskim sirovinama i imate san svih rudarskih kompanija”, komentirao je Simon Moores, direktor konzultantske tvrtke Benchmark Mineral Intelligence. No, rastu i sirovine koje se koriste u proizvodnji klasičnih automobila s benzinskim motorima. Cijena paladija u petak je porasla na rekordnih 3000 dolara za uncu na krilima strožih standarda emisija ispušnih plinova u Europi i Kini.

[beka26]

Već odavno govorim da će cijene sirovina da odlete u nebo.U Bih trenutno diskontne ponude. Osim toga novca ima plasirano deset puta više nego sve sto vrijedi na zemlji, zato i služe kripto valute da se višak prelije u ništa, jer da se kupovalo resurse i prave stvari cijene bi već bile u nebu.

[montypython]

Gornji članak Financial Timesa je istinit što se tiče cijena sirovina ali poprilično iskrivljuje generalnu sliku. Autor veže priču o eventualnom smirivanju pandemije u Indiji za nekakav oporavak ekonomije. Treba reći da je smrtnost od korone u Indiji cca 160/milion dok je u Njemačkoj cca 1000 a u UK 1870/na milion ljudi tj umrlo je 11,6 puta više ljudi. Drugim riječima "situacija" u Indiji je potpuno iskonstruisana izvještajima zapadnih medija i fotošopiranim slikama krematorija koji su u Indiji bili uobičajena slika i prije korone. Vidi se želja svih zapadnih medija da prenesu sliku nekakve katastrofe a u biti je katastrofa bila u njih. Na isti način se pisalo o Švedskoj do prije par mjeseci, i to baš mediji iz UK i Njemačke. Osim priče s Indijom nekakvu svijetlu budućnostr autor vidi i u Bidenovim planovima poticaja koji će eto "dodatno potaknuti cijelo tržište". Autor članka kao da živi na nekoj drugoj planeti. U Njemačkoj i SAD stotine hiljada firmi je pred bankrotom a milioni radnih mjesta su izgubljeni i neće biti vraćeni. Cijene na berzama posebno američkim su na rekordnim nivoima se nevjerovatnim P/E odnosima. na najvišim nivoima su i cijene firmi koje ne mogu isplatiti same sebe ni od stogodišnje dobiti. Tesla prema tržišnoj vrijednosti dionica ispada veći od Toyote ili VWa koja prozvodi 20 PUTA više auta. Sve je u stvari ogromni balon koji je odavno pred pucanjem. Bidenovo dijeljenje novaca u hiljadama milijardi je u biti odgađanje neumitnog pucanja svega štampanjem (sve manje vrijednih) dolara koji će postati obični papir. Koristi se prilika jer dolar nije vezan za zlato a zlatne rezerve niko ne kontroliše. Jasno je da politika štampanja i dijeljenja novca i suludo trošenje bez prozvodnje mora dovesti do rasta cijena robe samo što je autor članka time oduševljen mada je to u stvarnosti uvođenje inflacije. Zasad se ta inflacija ne priznaje mada će se uskoro vidjeti da nije 1-2 % nego možda 15-20 a uskoro možda i više. Lijek za to će morati biti dizanje kamatnih stopa što će trenutno oboriti tržište nekretnina a i bull market na berzi jer niko neće kupovati firmu sa P/E 100 kad kamate budu 5%. Autor je dakle iz ispravne konstatacije da cijene sirovina rastu izvukao potpuno pogrešan zaključak o predstojećem ekonomskom bumu a ustvari se radi o početku najgore krize ikad. Nije čudo kad su svi mediji upregnuti da lažu. U Kaliforniji se ne može hodati od beskućnika koji spavaju na ulicama jer su izgubili kuće i posao. Manhattan je napušten, ljudi se iseljavaju. U Njemačkoj stotine hiljada firmi posebno malih i srednjih je pred bankrotom, ima porodica gdje se već javlja glad. Autodivovi VW, BMW, Daimler svako malo prekidaju posao zbog nedostatka sirovina a ne znam baš kome će prodavati luksuzna auta, mogla bi biti veća potražnja za strujom, vodom ćumurom i brašnom. Lanci snabdjevanja su ugroženi a cijene sirovina i tamo divljaju. Pitanje je samo koliko dugo će zanos trajati a štampanja novca funkcionisati, mjesec ili godinu ali ne vidim šanse da se krah ne dogodi u skoroj budućnosti.

[beka26]

Neće oni baš tako uništiiti vrijednost svojih fiat valuta, naročito
dolara, jer bi time nestalo dugova i država i naroda, a to im
nije cilj. Možda kad dugove vežu za nešto čvrsto.
Osim toga većina novca koji se ubacuje u sistem ne završava kod običnog
naroda, a oni kod koga je većina toga znaju gdje uložiti.
Cijene raznih sirovina će ići gore zato što energija poskupljuje,
a i količine su ograničene i konačne. Prije da preko ovih
kriptovaluta izvrše pljačku, ali tek kad dovoljno ljudi namame
da uđu tamo.

[montypython]

Ne bi oni svjesno uništili svoje valute-da ne moraju. Po svoj prilici oni su se sami zadužili prodajući svoje obveznice drugim zemljama koje su ih kupovale misleći "nije šala američke obveznice to je ko' beton". Američka vlada garantuje. I tako štampajući papir još od vremena kada je ukinuta zlatna podloga, sami su sebi štelili visok životni standard. Američka bi familija imala po 2 džipa veličine manjeg kamiona a još bi i dječica imala svoj da mogu naveče u provod. Sve bez ikakvog rada. I dok bi neko u svijetu izrađivao proizvod za par dolara na sat u SAD bi za isti taj proizvod radnik dobio 20 dolara. Usput bi se imalo i za odbranu, NASU, ratove zvijezda, itd isl. Samo bi se naštampalo dolara i prodalo obveznica. Faktički oni bi obaranjem dolara poništili svoje dugove a ne tuđe. Mislim da to moraju jer se teško više može kriti. Neki već postavljaju pitanje stvarne količine zlate koje se drži u trezorima naravno opet u SAD. Pitanje je šta će onda zemlje koje imaju hiljade milijardi njihovih bezvrijednih obveznica, da li su vlasnici možda i penzioni fondovi drugih država. Ako to grohne od čega će isplaćivati penzije? Očito da se radi o mogućoj kataklizmi koju bi građani teško prihvatili, izbili bi nemiri, revolucije i sl. Pa kako im prenijeti tu vijest? Možda da se prije toga uvede još veća, smrtna opasnost u vidu npr smrtonosne bolesti, takoreći pandemije. Što bi se reklo kreira distrakcija. Pa se onda u cilju zaštite od bolesti, uz pomoć medija, pojača disciplina, uvedu zabrane kretanja i mišljenja, izvede policija i vojska na ulice u biti uvede totalitarni rigidni sistem u kojem vlade u potpunosti kreiraju javno mišljenje. I kad se nakon par godina nerada i nekretanja na planeti uništi ekonomija (koja je u SAD već davno bila uništena), može se polako za propast te ekonomije, valuta berze i prazne penzione fondove, voila optužiti-virus. Kreirati nove digitalne valute, zelene ekonomije, države itd i sl.

[panzer]

Sudeći po rastu cijena u proteklih par mjeseci ova vrsta inflacije nimalo ne obećava. Iako je monetarne instutucije željno očekuju ovaj nagli rast a pogotovo ako bi se nastavilo, ne bi povoljno uticalo na ekonomiju. Imalo bi suprotan učinak. Pored velikog broja ljudi koji su ostali bez posla, ni oni koji rade nisu imali koristi od ogromnog štampanja novca u proteklom periodu.
Pa veliki rast inflacije može samo ograničiti potrošnju bar u kraćem periodu.

Što se tiče USA i ekonomije kod njih, (jeste da nije naše da im uzimamo mjeru) prije par dana gledam Vlog jedne amerikanke koja se preselila u Antaliju i posebno naglašava kako je iznenađena onim što Turska proizvodi. Kaže svaki proizvod koji uzmem je domaći. Mi u USA smo davno zaboravili taj osjećaj ponosa kada vidimo da je nešto proizvedeno kod nas.

[montypython]

Koja slučajnost mislim da sam gledao taj isti video prije desetak dana Moving to Antalya Turkey. Žena, Amerikanka, snima jedan po jedan proizvod na polici i ne može da vjeruje, svaki ali bukvalno svaki, od šampona, bojica Faber Castell, boja za slikanje, potošačke elektronike, igračaka, sve je proizvedeno u Turskoj, ljudi rade i proizvode, nema šuplje.