Da, samo ima problem, kao što se porast potražnje možda neće moći pokriti konvencionalnim izvorima, još pogotovo se neći moći pokriti samim obnovljivim izvorima. Tako da članak jedva da ima smisla. Iz osnovane pretpostavke da će doći do povećanja tražnje slijedi da treba povećati i proizvodnju a NE SLIJEDI da treba smanjiti proizvodnju, čak ni iz fosilnih izvora. Ne vidim naime način da se kompletno tržište snabdjeva iz vjetroelektrana kad vjetar ne puše ili iz sunca noću ili zimi čak i da te elektrane prekriju planetu, sve dok se ne pronađe način za uskladištenje elektroenergije. Ne znam još za zemlju koja pokriva veliki dio svojih potreba vjetrom osim vrlo malih površinom na specifičnom vjetrovitom položaju (kao npr Danska). Mreža je već ugrožena i ovim do sada smanjenjem broja TE i bukvalno se raspada, (samo što aktuelni zagovornici toga ne priznaju grešku) tako da nema nikakve realne osnove da će sve te manjkove pokriti vjetroelektranama. Lično nemam ništa protiv zelene energije kada se temi pristupi realno i trezveno ali imam problem kada zaključke iznuđuju prištava trendi srednjoškolka i veliki proizvođači vjetroturbina. Nisam siguran, neka neko potvrdi ako zna ali mislim da svaka ozbiljna zemlja sad zasad mora imati 100 % potražnje pokriveno klasičnim izvorima (nuklearke, TI, HE, gasne) a vjetro i solarne mogu biti samo dodatak za rasterećenje. Mada možda mogu proizvoditi i 30 40 ili više % u nekom trenutku.panzer wrote: ↑25 Jan 2021, 14:45 Nije čudo što je veliki pritisak na proizvođače električne energije da koriste i ove obnovljive izvore. Kako raste standard tako raste i potrošnja, a ne bi se moglo pokriti samo konvencionalnim izvorima.
Prije više od 200 godina i njezinog otkrića, električna energija pomogla je poboljšati životni standard. Omogućila je društvu da se širi i napreduje.
Potaknuta potrebom sprečavanja klimatskih promjena, kompanija Hitachi ABB Power Grids, kao jedan od lidera industrije, okreće se energetskoj budućnosti neutralnoj prema ugljičnom dioksidu, svjesna da je energetska tranzicija presudna u budućnosti.
Stručnjaci kompanije, u kojoj su osiguranje dostupnosti i pouzdanosti električne energije jedni od osnovnih ciljeva, analizirali su glavne studije i poduzeli vlastita istraživanja. Svi rezultati dovode do istog zaključka: ugljično neutralna budućnost je električna. Od sada do 2050. godine globalna će se potrošnja električne energije udvostručiti s 20 % ukupne energije na više od 40 %.
Sukladno navedenom, tri temeljna čimbenika za ugljično neutralni električni sustav su:
1. Ubrzani prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energiju
2. Sve veća elektrifikacija sektora prijevoza, industrije i zgradarstva
3. Uvođenje održivih i komplementarnih skladišta energije (poput zelenog vodika) i na mjestima gdje je izravna elektrifikacija neučinkovita ili čak nemoguća.
Navedeni čimbenici osigurat će temelj na kojem će električna energija biti okosnica cijelog našeg energetskog sustava. Rast u proizvodnji obnovljive energije donosi izazove kao što su rješavanje složenosti koja proizlazi iz većeg broja manje predvidivih mjesta za proizvodnju električne energije i potreba za proširivanjem mrežnog kapaciteta.
„Kada spominjemo električnu energiju i njezinu proizvodnju, visokonaponske mreže Hitachi ABB Power Grids kompanije prisutne su na kontinentima i regijama. Od mega gradova do zabačenih otoka, Hitachi ABB Power Grids isporučuje obnovljivu energiju na globalnoj razini. U ugljično neutralnom sustavu čista energija mogla bi se generirati tisućama kilometara od mjesta gdje se troši. Neće biti važno dolazi li iz solarnih elektrana u pustinji ili off shore vjetroelektrana. U budućnosti, Hitachi ABB Power Grids želi zamisliti da bismo mogli koristiti arktičke vjetrove kao globalni izvor energije“, istakli su iz Hitachi ABB Power Grids.
Potražnja za električnim vozilima te razvoj zgradarstva i industrije uvjetuju proširenje elektroenergetske mreže. Fleksibilnost je ključna za upravljanje izazovima i iskorištavanje prilika. Inovativne komponente koje koriste energetske mreže pružit će operativnu fleksibilnost potrebnu za poboljšanje učinkovitosti. Digitalna rješenja obrađivat će veću količinu podataka kako bi podržala brže donošenje odluka u mnogo dinamičnijem okruženju nego što smo ikada prije vidjeli.
Sve navedeno sukladno je glavnim ciljevima Europske unije: promicanju inovativne i pametne gospodarske preobrazbe, zelenijoj Europi s niskom razinom ugljika, jačanju mobilnosti i regionalnoj povezanosti ICT-a, provedbi europskog stupa socijalnih prava te jačanju održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja. Pri tome se najviše pažnje usmjerava energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, kružnom gospodarstvu i zelenoj infrastrukturi te sinergiji digitalizacije i energetske tranzicije za pametne i održive gradove i sela. Podsjetimo, u razdoblju 2021. – 2027. Hrvatska će imati na raspolaganju 24 milijarde eura, što je 2.2 puta više nego u razdoblju 2014. – 2020. godine.
Elektroprivreda BIH
-
- Posts: 4122
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
Čini mi da se ovdje računalo na ono, ako pustiš tržište da samo traži rješenje za značajno povećanje proizvodnje ono će i dalje tražiti ono što je jeftinije a to su konvencionalni izvori i to bi vjerovatno značilo nastavak većeg zagađenja bez da iko pomisli na veća ulaganja u ove OIE.
Pa su onda zakonski krenuli u stimulaciju OIE a destimulaciju konvecionalnih. Iako konvencionalne nisu zatvorili nego su im dali 20tak godina. To ne znači da će ih tada i zatvoriti ako ne nađu rješenje za stabilan sistem gdje većinu struje daju OIE. Moguću je da se oslanjaju na pretpostavku razvoja tehnologije tokom godina.
Što se tiče pritiska na našu zemlju, čim se nisu bunili za TE Stanari, ne bi riječi rekli ni za TE Tuzla da kredit nije od Kineza. Ovdje je dobro što se EP okreće i vjetro i solarnim elektranama jer je otkupna cijena struje dobra pa ako ne mogu direktno dizati cijenu struje, onda mogu naplatiti kroz naknade za OIE.
Pa su onda zakonski krenuli u stimulaciju OIE a destimulaciju konvecionalnih. Iako konvencionalne nisu zatvorili nego su im dali 20tak godina. To ne znači da će ih tada i zatvoriti ako ne nađu rješenje za stabilan sistem gdje većinu struje daju OIE. Moguću je da se oslanjaju na pretpostavku razvoja tehnologije tokom godina.
Što se tiče pritiska na našu zemlju, čim se nisu bunili za TE Stanari, ne bi riječi rekli ni za TE Tuzla da kredit nije od Kineza. Ovdje je dobro što se EP okreće i vjetro i solarnim elektranama jer je otkupna cijena struje dobra pa ako ne mogu direktno dizati cijenu struje, onda mogu naplatiti kroz naknade za OIE.
Re: Elektroprivreda BIH
Država je rudnike "poklonila" Elektroprivredi.
Ono što mene muči,.. da li postoji rizik da privali i dug od 500 miliona KM, koliko rudnici duguju poreskoj za doprinose i poreze.
"Pravni osnov za zaključivanje ovih ugovora su ugovori o prijenosu udjela između Vlade Federacije BiH i JP Elektroprivreda BiH d.d - Sarajevo, zaključeni u julu 2009. godine, a na osnovu Odluke o prijenosu udjela FBiH u rudnicima uglja u FBiH na JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo i Odluke o preuzimanju udjela FBiH u privrednim društvima - rudnicima uglja u FBiH.
Potpisivanjem ugovora o prijenosu udjela JP Elektroprivreda BiH je stekla vlasnička prava i nad udjelima u rudnicima uglja."
Ono što mene muči,.. da li postoji rizik da privali i dug od 500 miliona KM, koliko rudnici duguju poreskoj za doprinose i poreze.
"Pravni osnov za zaključivanje ovih ugovora su ugovori o prijenosu udjela između Vlade Federacije BiH i JP Elektroprivreda BiH d.d - Sarajevo, zaključeni u julu 2009. godine, a na osnovu Odluke o prijenosu udjela FBiH u rudnicima uglja u FBiH na JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo i Odluke o preuzimanju udjela FBiH u privrednim društvima - rudnicima uglja u FBiH.
Potpisivanjem ugovora o prijenosu udjela JP Elektroprivreda BiH je stekla vlasnička prava i nad udjelima u rudnicima uglja."
-
- Posts: 4122
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Elektroprivreda BIH
Teško da će to privaliti EP. U članku od neki dan Isović iz porezne rače da nema mogućnosti da se oprosti dug ako se ne donese zakon o tome. implicitno slijedi da itekako ima ako se donese zakon o tome. Što nije teško ako znamo da je država s obje strane tog duga i dužnik (rudnici) i povjerilac. Ako sama sebi duguje lako je zamisliti donošenje zakona kojim se to jednostavno briše. Čak je u istom članku pomenuto da je i bez zakona sama porezna već predložila brisanje/oprost dijela duga, svega starijeg od 5 godina. Ako možeš obrisati sve do 5 godina onda možeš i do 3, 2 itd do nule po potrebi. Da i ne pominjem da prostim dizanjem cijene struje za 15 % EP zarađuje 150 miliona više. Kad bi im kojim slučajem i privalili dio duga nakon otpisa i kad bi ostalo recimo par stotina m to bi se moglo vratiti za godinu dvije a nakon toga osta EP kao cash cow za budućnost.
https://www.klix.ba/biznis/privreda/iso ... /210114068
https://www.klix.ba/biznis/privreda/iso ... /210114068
Re: Elektroprivreda BIH
EP je dala preko 500 miliona za rudnike. I tek kad je vlast vidjela da nema svrhe davati tolike pare, onda su promijenili mišljenje. Nekakve političke strukture su mislile da ovo stanje u rudnicima može trajati vijekovima.
Sama činjenica da su eliminisali nadzorne odbore u rudnicima i da su (vjerovatno) odlučni da se riješe administracije oko rudnika govori da se ide prema novom rasporedu.
U ovom trenutku kada je EP duboko zagazila u obnavljanje proizvodnih resursa i kad im trebaju sredstva da imaju stabilne pogone za narednih 30 godina, niko neće ni pomisliti da uzme pare od njih i baci u rupu od koje nema nikakve koristi.
Prije ili kasnije taj zakon ili propis o otpisu dugova će biti donesen.
Sama činjenica da su eliminisali nadzorne odbore u rudnicima i da su (vjerovatno) odlučni da se riješe administracije oko rudnika govori da se ide prema novom rasporedu.
U ovom trenutku kada je EP duboko zagazila u obnavljanje proizvodnih resursa i kad im trebaju sredstva da imaju stabilne pogone za narednih 30 godina, niko neće ni pomisliti da uzme pare od njih i baci u rupu od koje nema nikakve koristi.
Prije ili kasnije taj zakon ili propis o otpisu dugova će biti donesen.
Re: Elektroprivreda BIH
https://www.ems.rs/page.php?kat_id=38
Srbija sad izvozi u Rumuniju. Nešto sam mislio da Rumunija obično izvozi ostalima.
Srbija sad izvozi u Rumuniju. Nešto sam mislio da Rumunija obično izvozi ostalima.
-
- Posts: 4122
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Elektroprivreda BIH
Nisam siguran da li je to razlog ali izgleda da je veliki udar na evropsku mrežu prije par sedmica, koji je skoro doveo do nestanka struje u Evropi potekao upravo iz Rumunije. Mislim da je došlo do pada frekvencije ispod 50 HZ a vjerovatno zbog prevelikog broja izvora struje iz obnovljivih izvora koji trebaju konstantno harmoniziranje. Morale su se uključivati gasne elektrane da bi se izbjeglo najgore (a i da se prikrije nedostatak TE kojih je dosta ugašeno. Takve intervencije su prije sa stabilnim izvorima bile rijetke a sad su maltene na dnevnom nivou, tako da EU mreža praktično visi u zraku.panzer wrote: ↑26 Jan 2021, 10:26 https://www.ems.rs/page.php?kat_id=38
Srbija sad izvozi u Rumuniju. Nešto sam mislio da Rumunija obično izvozi ostalima.
"
"...The event is discussed intensively in the Austrian media. Numerous power plants had to immediately supply additional energy to stabilise the grid.
Pumped storage power plants and the gas-fired power plants still available had to be mobilised. “The latter, however, are massively fought against by environmentalists,” noted the Kronen Zeitung pointedly. In France, despite the rescue operation from Austria, large electricity customers had to be disconnected from the grid.
The safety net worked, “but such fire-fighting operations are not a viable long-term business model,” warned Wien Energie managing director Michael Strebl. “Thank God it went well again,” said Werner Hengst, Managing Director of Netz Niederösterreich GmbH. “We estimate that the situation will get worse in the next few years.”
The reason is the strong expansion of volatile renewable electricity generation and the elimination of large backup power plants in Europe. The output of 50 gigawatts going offline in Europe corresponds to “more than two hundred Danube power plants”. According to Wien Energie, the electricity grids are exposed to ever greater fluctuations. The number of emergency operations has increased from around 15 to up to 240 per year in recent years...."
"The VIK points out that there was an electricity bottleneck “at the same time” as the near blackout in France because 13 nuclear power plant units are not connected to the grid. “There are no power interruptions”, the French transmission network operator RTE assured days ago, but at the same time appealed to the French population to save electricity: the lights should stay off between 7 a.m. and 1 p.m., washing machines should not run and unused internet access should be cut off. Whoever leaves the house should turn the heating down to 17 degrees."
Re: Elektroprivreda BIH
Kada sam postavljao link frekvencija je bila 49,75 Hz a sada je preko 50.
Re: Elektroprivreda BIH
Znači Prof-plus prodavao Cementaru Kakanj i od Biga kupio onih 48.000 dionica
Re: Elektroprivreda BIH
Nije loše trgovao za jednu dionicu Cementare, skoro tri dionice Elektroprivrede.
Za 16 KM knjigovodstvene vrijednosti u jednoj firmi dobio 200 KM knjigovodstvene u drugoj firmi.
Za 16 KM knjigovodstvene vrijednosti u jednoj firmi dobio 200 KM knjigovodstvene u drugoj firmi.