Elektroprivreda BIH

[panzer]

Jutros je veza prema Crnoj gori dobro radila. Izlazilo je skoro 1 GW. A tu je bilo značajan udio i tranzita. Vjerovatno je opet aktuelan promet preko podmorskog dalekovoda.

[panzer]

Elektrodistribucija Elektroprivrede BiH priprema se za ukidanje šaltera naplatne službe, ukidanje i reorganizaciju pojedinih službi i pomjeranje oko stotinu zaposlenih sa postojećih radnih mjesta.
Taj scenarij predstavljen je na 2. Savjetovanju bosanskohercegovačkog ogranka međunarodnog vijeća za elektrodistribuciju (CIRED) koje se održava u Mostaru. Predstavnik ove elektroprivrede Mustafa Beća kao autor jerdnog od tri uvodna referata na ovom skupu ove aktivnosti obrazložio je činjenicom da se "djelatnost distribucije prilagođava poslovanju na otvorenom tržištu električne energije"“Najasvio je formiranje novog sektora za proizvodnju iz obnovljivih izvora te otvaranje nove distributivne podružnice u Travniku.

Prof. dr. Mirza Kušljugić se fokusirao na održavanje optimalnog portfolija obnovljivih izvora električne energije ističući. Konstatovao je da je proizvodnja iz malih solarnih elektrane po cijenama konkurentna sa cijenama električne energije za krajnje potrošače, što nije slučaj sa i sa cijenama na veleprodajnim tržištima, solarni PV sistemi već postaju atraktivna investicija za neke kategorije potrošača u Bosni i Hercegovini. Ipak, čitav niz pravnih i administrativnih prepreka i dalje sprječava realizaciju investicija. Govoreći o prodaji električne energije aktuelizirao je problem nepostojanja organizovane berza električne energije. Država je i dalje značajan izvoznik u susjedne zemlje, a na osnovu nekih procjena moguće je da samo u 2020. godini izveze 5TWh, ili oko 40% trenutne potrošnje za električnom energijom u zemlji. Nezavisni operator sistema BiH očekuje da će potražnja opasti za više od 6%, sa 12.330 GWh u 2018, na oko 11.500 GWh u 2020., što će prema riječima dr. Kušljugića još više povećati mogućnost da Bih izvozi električne energije u regionu.

Informisao nje da predstavnici BiH sa Sekretarijatom Energetske zajednice definišu ciljeve za 2030. godinu (uključujući ciljeve za emisije stakleničkih gasova, energetsku efikasnost i ciljeve obnovljivih izvora energije). Preliminarne analize ukazuju da bi BiH mogla da poveća svoj udio OIE sa 40% (u 2020. godini) na 46-48% (u 2030. godini).

[panzer]

Lignit prepolovio.

Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u septembru 2020. godine iznosila je 641 GWh, dok je u istom mjesecu 2019. godine zabilježeno 627 GWh.

Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u septembru ove godine iznosila je 337.306 t, a u istom mjesecu 2019. godine 322.096 t. Proizvodnja lignita u FBiH u septembru 2020. je 137.758 t, a u septembru 2019. godine 256.530 t.

Proizvodnja koksa u FBiH u septembru ove godine evidentirana je u iznosu 64.674 t, a u istom mjesecu 2019. evidentirano je 70.417 t, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

[panzer]

https://www.epbih.ba/upload/documents/o ... _poziv.pdf

Krupna odluka. Imaju namjeru da otkupe privatne elektrane. Sad se ovdje puno ljudi koji imaju MHE mogu javiti.

[panzer]

Da malo razložimo troškove izgradnje novih objekata.

Prema onome što EPBIH ima na svojoj stranici, kapacitet od 1MW bloka 7 u Tuzli košta oko 3,5 miliona KM. 1 MW HE Vranduka bi ih izašao preko 7 miliona KM dok ovo što planiraju na Neretvici( ako izgrade radi ekologa) bi ih koštalo nešto preko 4 miliona po MW.

Prije par godina sam dijelom učestvovao u izgradnji jedne MHE veličine blizu 1 MW i ona je isto tako koštala oko 4 miliona KM.

Obzirom da EPBIH neće dati lošu cijenu pri eventualnoj kupovini, ovaj otkup elektrana bi mogao dobro doći i za EP i za vlasnike elektrana. Ima ih dosta koji su prošli niz peripetija i koji su se zasitili tih objekata jer nije dovoljno samo izgraditi. A isto tako ima ih i koji bi monetizirali ono što su napravili.
Npr, mujina i končareva energonova je imala dvije MHE veličine 2,3 MW. Sad ako to prodaju onda imaju i pare koje mogu sebi isplatiti a opet im ostaje firma koja može imati istu cijenu dionica.

EP može u idućoj godini skupiti 20tak MW za nekih 100 miliona KM što opet dođe jeftinije od Vranduka ili čak da plati i više od 100 miliona opet su uštedili na vremenu.

A što se tiče Neretvice ako bi krenuli imaju ovaj plan:
Investicija

Investicija: 103 miliona KM
Finansiranje: vlastita sredstva EPBiH i kredit EBRD

Planirana realizacija Projekta:

IA Faza 6,4 MW, Jan’20-Apr’21
MHE Srijanski most
MHE Gorovnik ušće

IB Faza 3,0 MW, Apr’21-Aug’22
MHE Crna Rijeka
MHE Gorovnik

II Faza 7,9 MW, Aug’22-Aug’24
MHE Podhum 1
MHE Podhum 2
MHE Donji Obalj
MHE Poželavka
MHE Mala Neretvica – ušće

III Faza 7,2 MW, Jan’24-Apr’25
MHE Obašćica
MHE Duboki potok 2
MHE Ruste
MHE Plavuzi
MHE Prolaz
MHE Duboki potok 1

[novi]

Primjecujem da su se pojavili kupci za nešto veće količine ne toliku za EPBiH (mada se desilo i to) ali za HE u RS-u (kupe lagano od dna).

[panzer]

I dalje stoji ono da bi se ulaskom 3-4 miliona km u dionice ovog emitenta sve promijenilo. Ovo mrcvarenje je dosadilo svima. Čim bi se otklonio taj pritisak sve bi bilo drugačije.
I čudno je da niko ne prepozna tu priliku. Jer prvi koji kaže evo pare da uzmemo te dionice od Biga i od Herbosa, nakon izvjesnog vremena preuzeta količina bi vrijedila nekoliko puta više jer bi se tržište samo regulisalo.

https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih ... zje-603460

[Sitna buranija]

Znači, samo izgradnja koštala 162 mio KM. Očekivani godišnji prihodi prema očekivanoj proizvodnji i postojećim cijenama 16-17 mio KM. Ne znam koliki su troškovi održavanja ovih vjetroelektrana, ali im treba 10 godina da oprihoduju pare koje su dali. Ne znam kolike su subvencije, ali to svskako plate kupci kroz veću cijenu...

[panzer]

I ROI od 10% je sasvim solidan mada sam se ja vodio podatkom sa njihove veb stranice da im je ulaganje 140 miliona pa bi ROI bio veći. A opet logično da su imali dodatnih ulaganja.
Pošto je životni vijek vjetroturbine preko 20 godina(vodi se i kao 25) ovo će biti sasvim dobro ulaganje.
Čini mi se da povrat investicije za novu tuzlu 16 ili 18 godina. Ne sjećam se više tih podataka iz studije o bloku.

[panzer]

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) ostvario je za devet meseci ove godine prihode u iznosu od 37,3 miliona eura, što je za oko 20 odsto (6,3 miliona eura) više nego u istom periodu 2019, pišu Dnevne novine.

Kada je riječ o podmorskom energetskom kablu, ukupni prihodi od tog projekta su premašili sedam miliona eura od početka godine, pri čemu samo od alokacije prekograničnih kapaciteta 3,8 miliona eura.

U jeku pandemije korona virusa, CGES je uspio da smanji rashode, i to za 1,4 miliona eura. Ukupni rashodi, za period januar-septembar, iznosili su 26,5 miliona eura, prenosi portal Cdm.me.

Neto rezultat kompanije u navedenom periodu iznosio je 9,8 miliona eura i veći je za sedam miliona u odnosu na uporedni lanjski period.

Vrijednost projekta povezivanja Italije i Crne Gore podmorskim energetskim kablom iznosi oko milijardu eura, s tim što Crna Gora učestvuje u realizaciji sa 100 miliona eura, podsjeća se u informaciji.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometra, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra.