ZIF-ovi
Re: ZIF-ovi
Da malo iskoristimo tabelu sa stranice UAIFRS. Pregled transakcija ZIFova iz prošlog tromjesečja je vrlo dobro odrađen. Zanimljivi su fondovi iz RS koji kupuju u inostranstvu. Iako to nisu značajnije transakcije ipak je dobro kada imaju portfolio sa više različitih tržišta. ZIFovi sa SASE su se najviše bavili Bosnalijekom a Prevent se pojačavao na postojećim pozicijama. Energoinvest, IK banka(ASA i šibicarenje) i Elektroprivredi BiH.
- Attachments
-
- PortfolioChanges20120701-20120930.pdf
- (67.63 KiB) Downloaded 242 times
Re: ZIF-ovi
objavili su i analizu povezanosti svih pifova u RS i FBiH
http://www.uaifrs.com/
http://www.uaifrs.com/
Re: ZIF-ovi
Sad je "strah" od inostranih ulagača:
Ministarstvo finansija RS, više od godinu dana, intenzivno priprema izmjene Zakona o investicionim fondovima, kojima je osnovni cilj usklađivanje sa direktivama EU i transformacija zatvorenih u otvorene investicione fondove.
Naime, u Komisiji za hartije od vrijednosti (KHOV) RS, smatraju da se ovim zakonskim izmjenama pokušava dovesti u red poslovanje investicionih fondova, te žele da implementiraju model transformacije zatvorenih u otvorene investicione fondove, koji je provela Crna Gora.
Međutim, prema pisanju crnogorskih medija, nakon donošenja tog zakona nastao je „opšti haos u poslovanju investicionih fondova“, a transformacija pojedinih fondova rješava se uglavnom na sudu ili problematičnim rješenjima Komisije. Tako je, na primjer, zbog posljedica novog zakona i ne postojanja detaljne procjene efekata istog, Fond zajedničkog ulaganja „Trend“ a.d. Podgorica, donio Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji fonda, kako bi na taj način smanjio negativne efekte ovog zakona i u najvećoj mjeri zaštitio interese manjinskih akcionara. U obrazloženju za to navedeno je da će doći do naglog pada cijene akcija, odnosno rasprodaje i na kraju likvidacije otvorenih fondova.
Drugi primjer je Fond zajedničkog ulaganja „Mig“ a.d. Podgorica, koji se transformisao u akcionarsko društvo za menadžment poslove i upravljanje nekretninama, s ciljem racionalizacije troškova i oslobađanje od daljeg nadzora Komisije za hartije od vrijednosti, kojoj su za tu kontrolu morali plaćati godišnju naknadu. Kako prenose crnogorski mediji, usljedilo je podnošenje inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona pred Ustavnim sudom Crne Gore, gdje pokušavaju da ospore ustavnost i zakonitost tih odredbi i krenu putem „Mig“-a. Ono što je najindikativnije je da se upravo KHOV RS, u svom obrazloženju prijedloga nacrta ovog Zakona, poziva na zakonodavstvo Crne Gore neuvažavajući štetne efekte koji se javljaju zbog iznošenja velike količine kapitala van granica i to od strane stranih investitora koji su i bili najveći lobisti donošenja ovakvih odredbi.Identičan scenario sprema se i u RS, o čemu se javno oglasilo i predsjedništvo Boračke organizacije RS (BORS), ističući da će borci kao najveći akcionari „Bors invest fonda“ izgubiti svoj fond. Prema prijedlogu zakona, BORS kao povezano lice sa Fondom, nema pravo glasa na skupštini akcionara Fonda koji je osnovala i kojim upravlja, osim kod izbora predsjednika skupštine.
„Obaveznost otvaranja zatvorenih investicionoh fondova, na način kako to predlaže KHOV RS odgovara grupi slovenačkih i hrvatskih investitora, koji su bili i najaktivniji učesnici pomenutih promjena u Crnoj Gori i koji imaju interesa da se isti zakon usvoji u RS, jer bi za vrlo kratko vrijeme, zbog obaveznosti otvaranja i isplate, na razlici u cijenama ostvarili ogromne prihode, novac izvukli izvan RS, a iza sebe ne bi ostavili ništa malim akcionarima, odnosno građanima. Postavlja se pitanje, čije interese štiti KHOV RS, građana RS ili raznih stranih špekulanata“, kažu u BORS
Ministarstvo finansija RS, više od godinu dana, intenzivno priprema izmjene Zakona o investicionim fondovima, kojima je osnovni cilj usklađivanje sa direktivama EU i transformacija zatvorenih u otvorene investicione fondove.
Naime, u Komisiji za hartije od vrijednosti (KHOV) RS, smatraju da se ovim zakonskim izmjenama pokušava dovesti u red poslovanje investicionih fondova, te žele da implementiraju model transformacije zatvorenih u otvorene investicione fondove, koji je provela Crna Gora.
Međutim, prema pisanju crnogorskih medija, nakon donošenja tog zakona nastao je „opšti haos u poslovanju investicionih fondova“, a transformacija pojedinih fondova rješava se uglavnom na sudu ili problematičnim rješenjima Komisije. Tako je, na primjer, zbog posljedica novog zakona i ne postojanja detaljne procjene efekata istog, Fond zajedničkog ulaganja „Trend“ a.d. Podgorica, donio Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji fonda, kako bi na taj način smanjio negativne efekte ovog zakona i u najvećoj mjeri zaštitio interese manjinskih akcionara. U obrazloženju za to navedeno je da će doći do naglog pada cijene akcija, odnosno rasprodaje i na kraju likvidacije otvorenih fondova.
Drugi primjer je Fond zajedničkog ulaganja „Mig“ a.d. Podgorica, koji se transformisao u akcionarsko društvo za menadžment poslove i upravljanje nekretninama, s ciljem racionalizacije troškova i oslobađanje od daljeg nadzora Komisije za hartije od vrijednosti, kojoj su za tu kontrolu morali plaćati godišnju naknadu. Kako prenose crnogorski mediji, usljedilo je podnošenje inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona pred Ustavnim sudom Crne Gore, gdje pokušavaju da ospore ustavnost i zakonitost tih odredbi i krenu putem „Mig“-a. Ono što je najindikativnije je da se upravo KHOV RS, u svom obrazloženju prijedloga nacrta ovog Zakona, poziva na zakonodavstvo Crne Gore neuvažavajući štetne efekte koji se javljaju zbog iznošenja velike količine kapitala van granica i to od strane stranih investitora koji su i bili najveći lobisti donošenja ovakvih odredbi.Identičan scenario sprema se i u RS, o čemu se javno oglasilo i predsjedništvo Boračke organizacije RS (BORS), ističući da će borci kao najveći akcionari „Bors invest fonda“ izgubiti svoj fond. Prema prijedlogu zakona, BORS kao povezano lice sa Fondom, nema pravo glasa na skupštini akcionara Fonda koji je osnovala i kojim upravlja, osim kod izbora predsjednika skupštine.
„Obaveznost otvaranja zatvorenih investicionoh fondova, na način kako to predlaže KHOV RS odgovara grupi slovenačkih i hrvatskih investitora, koji su bili i najaktivniji učesnici pomenutih promjena u Crnoj Gori i koji imaju interesa da se isti zakon usvoji u RS, jer bi za vrlo kratko vrijeme, zbog obaveznosti otvaranja i isplate, na razlici u cijenama ostvarili ogromne prihode, novac izvukli izvan RS, a iza sebe ne bi ostavili ništa malim akcionarima, odnosno građanima. Postavlja se pitanje, čije interese štiti KHOV RS, građana RS ili raznih stranih špekulanata“, kažu u BORS
Re: ZIF-ovi
Sad su primjetnije razlike u cijeni i NAVu kod fondova,mada performansi nisu realni. Prevent mi bode oči ali pošto je sve nelikvidno onda ni trenutna cijena nije čudna.
- Attachments
-
- NAV.png (114.12 KiB) Viewed 5912 times
-
montypython
- Posts: 4122
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: ZIF-ovi
Ekstra informativne tabele, jasno pokazuju ono sto je odavno ocigledno. Fondovi su strahovito potcijenjeni, cak do dva do tri PUTA bi trebala porasti trzisna cijena nekih samo da dodju na neki realniji odnos trz cijene i NAV npr 80-90 %. I to sve uz ove niske cijene firmi iz portfelja. Nema teorije da to tako ostane na duzi rok cak ni sa ovako ekstremnom naknadom za upravljanje DUFovima. A ako se ona smanji, ZIFovi ce postati daleko najisplativiji papiri na berzi, ne bi me zacudio brz i trocifren postotak rasta trzisne cijene.
Re: ZIF-ovi
Neočekivan rast broja investitora
19.11.2012 14:10:00 | Autor/Izvor PressCut
U listopadu se po prvi put, nakon godinu i pol, povećao broj ulagača u otvorene investicijske fondove u Sloveniji. Prema visini neto priljeva kapitala, prošli je mjesec bio jedan od najboljih i za dioničke fondove. Mnoge akcijske ponude i agresivniji marketinški pristup pozitivno su se odrazili i na priljev novca u zajedničke fondove. Dionički fondovi domaćih tvrtki uspjeli su prikupiti gotovo sedam milijuna eura, što je najbolji rezultat od prošlog siječnja.
19.11.2012 14:10:00 | Autor/Izvor PressCut
U listopadu se po prvi put, nakon godinu i pol, povećao broj ulagača u otvorene investicijske fondove u Sloveniji. Prema visini neto priljeva kapitala, prošli je mjesec bio jedan od najboljih i za dioničke fondove. Mnoge akcijske ponude i agresivniji marketinški pristup pozitivno su se odrazili i na priljev novca u zajedničke fondove. Dionički fondovi domaćih tvrtki uspjeli su prikupiti gotovo sedam milijuna eura, što je najbolji rezultat od prošlog siječnja.
Re: ZIF-ovi
Proći će još dugo vremena prije nego što se ljudi ponovo zainteresuju za dionice. Jedan dio ulagača u međuvremenu i dalje polako prikuplja bez velike žurbe i pod vlastitim uslovima odnosno po željenim cijenama.