Na stranici SASE imate Izvještaj o poslovanju ZIF BIG u prva tri kvartala ove godine.Dovoljno je samo pgledati kretanje gotovine u proteklim godinama.Vidi se da godinje pribave oko deset miliona gotovine a isto toliko,ili nešto više ulože,kako kažu!a zapravo toliko opljačkaju.
Dakle,kriminalna družina formalno predvođena Edinom Dizdar,toliko godišnje ukrade samo iz fonda ZIF BIG.I to sve je vrlo transparentno,sve i sami objave!Znaju to i u bankama ,i sigurno neće rizikovati da se ti kriminalci domognu i njihovih para.Sada sve to znaju i u tužilaštvima,i ništa ne poduzimaju.Važno je osuditi nekakvog siromaha,demobilisanog borca bez prihoda,jer je na slučajno promašenim leđima dvukao djeci drva da se ne smrznu!
A umjesto novca građana kojima skoro pa naplačuju deponovanje u bankama,Elektroprivreda je recimo potegla u Kinu po pare.I to po maksimalnim cijenama!Samo ekonomske i građevinske analfabete ne znaju da se prava cijena kapitala naplačuje kroz cijene opreme i radova koje se isporučuje!
I ne može se očekivati nikakve aktivnosti na tržištu vrijednosnih papira sve dok postoje legalni načini pljačke,sve dok Edina Dizdar hoda ulicama ovog grada kao oslobodilac!Jer je sa svojom družinom sa dna ,oslobodila nekoliko desetina hiljada građana,dioničara samo Big-a i Bosfina,njihovih,često krvavo zarađenih sredstava koje su kao keš ili kao nadoknadu za to što su sve preživjeli,dobili od države koju su izgradili i odbranili.Da li je nešto morala podijeliti sa onima koji su je odavno trebali zaustaviti saznat će mo uskoro.Jer odavno je doši vrijemeza onu iz doba kolektivizacije:Ili ori,ili daj u zadrugu!
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Oni će to svako rasprodati i to po bagatelnim cijenama pa kad već prodaju tako jeftino zašto ne kupiti. A onda nek se glođu unutar fondova ko je i zašto prodavao,ako im je stalo.
Koji je to dioničar podigao tužbu za nesavjesno upravljanje fondom tj firmom?
Koji je to dioničar podigao tužbu za nesavjesno upravljanje fondom tj firmom?
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Svijet se mijenja nezaustavljivo u svim segmentima.
Mi u Bosni se nalazimo u intelektualnoj paralizi i hibernanciji.
Opet govore o istraživanju nafte u FBiH i to predstavljaju
Kao veliku šansu. Neko ima sitnosićarski finansijski interes da forsira tu ublehu. Eto čime se bavi naš ministar i mediji.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Imaju neki momci iz Krajne što pucaju ove igrice na svjetskom nivou, čak su i neke transfere pravili kao u "pravom" sportu.Bili su i tekstovi nekad na ljeto o tome.
Generalno glupost žešča.
Generalno glupost žešča.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Srpski preduzetnik i vlasnik kiparske kompanije "Kappa Star Limited" Nebojša Šaranović kaže da je do sada uložio u akcije Kraša preko 45 miliona evra i da je radnicima udruženim u Kraš ESOP ponudio 17.444 evra po udjelu za njihove vlastite akcije koje ne kotiraju na berzi.
"Dobili smo pismo radnika Kraš ESOP-a kojim nas obaveštavaju da Mesna industrija Braća Pivac nudi 50.000 kuna (6.709 evra) za jedan udeo u Kraš ESOP-u. Ta ponuda se odnosi na vlastite deonice Kraš ESOP-a, koje ne kotiraju na Zagrebačkoj berzi. Radnici su nas, smatrajući da je to malo, pozvali da i mi damo ponudu za vlastite deonice Kraš ESOP-a, što smo i učinili", rekao je Šaranović za Jutarnji list.
Preko Uprave Kraš ESOP-a, kako dodaje, "Kappa Star" je za te vlastite dionice ponudio 130.000 kuna (17.444 evra) po udjelu, što je gotovo dva i po puta više od onoga što nudi MI Braća Pivac.
"Ponudu smo uputili poštom juče ujutro s Kipra", navodi Šaranović.
Povodom primjedbe da je cijenu akcije kompanije Kraš podigao sa početnih 400 kuna (oko 53,7 evra) na sadašnjih 1.050 kuna (141 evro), što mnogi smatraju preskupim, kaže da tu cijenu smatra fer vrijednošću koju mali dioničari i zaposleni treba da dobiju.
Srpski preduzetnik, u intervjuu za Jutarnji, takođe otkriva da ga je prokuristica Kraša Marica Vidaković, kada je "Kappa Star" počeo da kupuje akcije, zamolila da se sastanu kad bude u Zagrebu, ali da im se na kraju rasporedi nisu uskladili i da do sastanka nije došlo.
Na pitanje šta će biti ako ne postane većinski akcionar sa udjelom iznad 50 posto, odgovara da "jako vjeruje u pravni sistem" Hrvatske i da smatra da manjinski paket može biti profitabilan, pa je spreman da participira u Krašu i s manjinskim udjelom.
Te mogućnosti smo svesni od početka, što nije promenilo našu odluku da investiramo. Mnogi nas upozoravaju na primere sinhroniziranog delovanja Uprave Kraša i Mesne industrije Braća Pivac, ali mi se time ne bavimo jer verujemo da za sve postoje zakoni i regulatori... Ne bi bilo dobro da Uprava bilo kojim svojim potezom u ovom procesu donese prevagu a na štetu svih radnika, ostalih deoničara i same kompanije".
Objašnjavajući zašto se odlučio na kupovinu akcija Kraša, ističe da niz godina posluje u konditorskoj industriji regiona sa jako dobrim rezultatima i da smatra da Kraš ima velik potencijal, sjajan brend, izvrsne proizvode i odlične radnike.
"Naša grupacija je vlasnik Jaffe i Baninija, kompanija čiji su proizvodi dobro poznati u Hrvatskoj. Otkad smo mi vlasnici, one su znatno uspešnije. Neprestano investiramo u tehnologiju i razvoj. Samo smo u Jaffu uložili 28,6 miliona evra. Od našeg preuzimanja kompanija je učetvorostručila prihode, višestruko smo povećali proizvodnju i broj zaposlenih", naveo je Šaranović.
Spekulacije u hrvatskoj javnosti da bi ako postane većinski vlasnik Kraša premjestio proizvodnju u Srbiju ili da bi, ako proizvodnja ostane u Hrvatskoj, otpustio veliki broj radnika, ocjenjuje kao zlonamerna tumačenja i potpunu neistinu.
"U karijeri sam imao šest fabrika i nijedna nikada nije premeštena niti ugašena... Najveća vrednost Kraša su njegovi stručnjaci i zaposleni jer, verujte mi, niko drugi na svetu ne zna da proizvede Bajaderu ili Griote i druge brendove koji se proizvode u Zagrebu", rekao je Šaranović u intervjuu za Jutarnji list.
"Dobili smo pismo radnika Kraš ESOP-a kojim nas obaveštavaju da Mesna industrija Braća Pivac nudi 50.000 kuna (6.709 evra) za jedan udeo u Kraš ESOP-u. Ta ponuda se odnosi na vlastite deonice Kraš ESOP-a, koje ne kotiraju na Zagrebačkoj berzi. Radnici su nas, smatrajući da je to malo, pozvali da i mi damo ponudu za vlastite deonice Kraš ESOP-a, što smo i učinili", rekao je Šaranović za Jutarnji list.
Preko Uprave Kraš ESOP-a, kako dodaje, "Kappa Star" je za te vlastite dionice ponudio 130.000 kuna (17.444 evra) po udjelu, što je gotovo dva i po puta više od onoga što nudi MI Braća Pivac.
"Ponudu smo uputili poštom juče ujutro s Kipra", navodi Šaranović.
Povodom primjedbe da je cijenu akcije kompanije Kraš podigao sa početnih 400 kuna (oko 53,7 evra) na sadašnjih 1.050 kuna (141 evro), što mnogi smatraju preskupim, kaže da tu cijenu smatra fer vrijednošću koju mali dioničari i zaposleni treba da dobiju.
Srpski preduzetnik, u intervjuu za Jutarnji, takođe otkriva da ga je prokuristica Kraša Marica Vidaković, kada je "Kappa Star" počeo da kupuje akcije, zamolila da se sastanu kad bude u Zagrebu, ali da im se na kraju rasporedi nisu uskladili i da do sastanka nije došlo.
Na pitanje šta će biti ako ne postane većinski akcionar sa udjelom iznad 50 posto, odgovara da "jako vjeruje u pravni sistem" Hrvatske i da smatra da manjinski paket može biti profitabilan, pa je spreman da participira u Krašu i s manjinskim udjelom.
Te mogućnosti smo svesni od početka, što nije promenilo našu odluku da investiramo. Mnogi nas upozoravaju na primere sinhroniziranog delovanja Uprave Kraša i Mesne industrije Braća Pivac, ali mi se time ne bavimo jer verujemo da za sve postoje zakoni i regulatori... Ne bi bilo dobro da Uprava bilo kojim svojim potezom u ovom procesu donese prevagu a na štetu svih radnika, ostalih deoničara i same kompanije".
Objašnjavajući zašto se odlučio na kupovinu akcija Kraša, ističe da niz godina posluje u konditorskoj industriji regiona sa jako dobrim rezultatima i da smatra da Kraš ima velik potencijal, sjajan brend, izvrsne proizvode i odlične radnike.
"Naša grupacija je vlasnik Jaffe i Baninija, kompanija čiji su proizvodi dobro poznati u Hrvatskoj. Otkad smo mi vlasnici, one su znatno uspešnije. Neprestano investiramo u tehnologiju i razvoj. Samo smo u Jaffu uložili 28,6 miliona evra. Od našeg preuzimanja kompanija je učetvorostručila prihode, višestruko smo povećali proizvodnju i broj zaposlenih", naveo je Šaranović.
Spekulacije u hrvatskoj javnosti da bi ako postane većinski vlasnik Kraša premjestio proizvodnju u Srbiju ili da bi, ako proizvodnja ostane u Hrvatskoj, otpustio veliki broj radnika, ocjenjuje kao zlonamerna tumačenja i potpunu neistinu.
"U karijeri sam imao šest fabrika i nijedna nikada nije premeštena niti ugašena... Najveća vrednost Kraša su njegovi stručnjaci i zaposleni jer, verujte mi, niko drugi na svetu ne zna da proizvede Bajaderu ili Griote i druge brendove koji se proizvode u Zagrebu", rekao je Šaranović u intervjuu za Jutarnji list.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Commerzbank uvodi negativnu kamatu "od prvog eura" na računima klijenata pravnih lica,..
Kud nas vodi negativna kamata tek ćemo da saznamo,..
https://de.yahoo.com/finance/nachrichte ... 32659.html
Kud nas vodi negativna kamata tek ćemo da saznamo,..
https://de.yahoo.com/finance/nachrichte ... 32659.html
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Porezna uprava Federacije BiH obavijestila je javnost da su porezni obveznici Federacije BiH, u periodu januar - novembar 2019. godine, uplatili 4.795.651.583 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, što je za 90.153.257 KM više u odnosu na isti period prošle godine.
U strukturi direktnih poreza za period januar – novembar 2019. godine porez na dobit naplaćen je u iznosu od 351.879.840 KM, a za mjesec novembar 26.274.648 KM i porez na imovinu 96.816.153 KM, a za novembar 9.572.908 KM.
Ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 574.453 KM, a za novembar 39.366 KM.
Porez na dohodak naplaćen je u iznosu od 380.917.534 KM, a za novembar 35.264.105 KM.
Naknade i takse naplaćene su u iznosu od 382.090.637 KM, a za mjesec novembar 37.425.400 KM.
U periodu januar – novembar 2019. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 3.318.337.318 KM, a za novembar 304.987.569 KM.
U strukturi doprinosa za ovaj period naplaćeno je za PIO/MIO 1.847.181.794 KM, a za novembar 169.551.094 KM, za zdravstveno osiguranje 1.317.747.116 KM, a za mjesec novembar 121.427.895 KM i doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 153.408.408 KM, a u novembru 14.008.580 KM.
Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa, broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika 30.11.2019. godine je 536.779.
Porezna uprava je zahvalila svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obaveze i pozvala sve porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima. Također, pozvani su svi radnici koji rade nacrno da o tome obavijeste Poreznu upravu.
Svaka prijava uživat će punu diskreciju, a prijave možete dostaviti anonimno putem e-maila: [email protected] i [email protected], SMS-a na broj mobitela 061 724 610, besplatnog poziva na broj 080 020 333 i pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“, saopćeno je iz ove uprave.
Kratka analiza:
- u odnosu na isti mjesec predhodne godine porezni obveznici uplatili su 90.153.257 KM direktnih poreza,doprinosa, taksi i naknada, a u mjesecu novembru 2019 u odnosu na novembar 2018 MANJE za cca 6.500.000 KM
-u strukturi dikretnih poreza u odnosu na isti mjesec predhodne godine sve kategorije su zabiljele pad naplate u zbirnom iznosu cca 77,1 miliona KM
-zbirno svi doprinosi bilježe rast naplate od cca 204,5 miliona u odnosu na isti mjesec predhodne godine
-broj uposlenih u FBIH u odnosu na prošli mjesec je veći za 11 uposlenika.
Rezime :
Po prvi put u ovoj godini imamo pad javnih prihoda u odnosu na isti period prošle godine i to u iznosu na 6,5 miliona KM.
Unatoč tome trebalo bi da se kalendarska godina završi sa povećanjem od 100 miliona KM.
Direktni porezi osjetno manji , ali isto tako i zbirno doprinosi dosta veći iz prostog razloga što je trenutno rekordan broj uposlenih prema evidencijama PUF-a od 536.779.Ovome treba pridodati sve one koje prihode ostvaruju po osnovu ugovora o djelu, privremenim i povremenim poslovima i ugovora o autorskom djelu
U strukturi direktnih poreza za period januar – novembar 2019. godine porez na dobit naplaćen je u iznosu od 351.879.840 KM, a za mjesec novembar 26.274.648 KM i porez na imovinu 96.816.153 KM, a za novembar 9.572.908 KM.
Ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 574.453 KM, a za novembar 39.366 KM.
Porez na dohodak naplaćen je u iznosu od 380.917.534 KM, a za novembar 35.264.105 KM.
Naknade i takse naplaćene su u iznosu od 382.090.637 KM, a za mjesec novembar 37.425.400 KM.
U periodu januar – novembar 2019. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 3.318.337.318 KM, a za novembar 304.987.569 KM.
U strukturi doprinosa za ovaj period naplaćeno je za PIO/MIO 1.847.181.794 KM, a za novembar 169.551.094 KM, za zdravstveno osiguranje 1.317.747.116 KM, a za mjesec novembar 121.427.895 KM i doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 153.408.408 KM, a u novembru 14.008.580 KM.
Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa, broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika 30.11.2019. godine je 536.779.
Porezna uprava je zahvalila svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obaveze i pozvala sve porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima. Također, pozvani su svi radnici koji rade nacrno da o tome obavijeste Poreznu upravu.
Svaka prijava uživat će punu diskreciju, a prijave možete dostaviti anonimno putem e-maila: [email protected] i [email protected], SMS-a na broj mobitela 061 724 610, besplatnog poziva na broj 080 020 333 i pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“, saopćeno je iz ove uprave.
Kratka analiza:
- u odnosu na isti mjesec predhodne godine porezni obveznici uplatili su 90.153.257 KM direktnih poreza,doprinosa, taksi i naknada, a u mjesecu novembru 2019 u odnosu na novembar 2018 MANJE za cca 6.500.000 KM
-u strukturi dikretnih poreza u odnosu na isti mjesec predhodne godine sve kategorije su zabiljele pad naplate u zbirnom iznosu cca 77,1 miliona KM
-zbirno svi doprinosi bilježe rast naplate od cca 204,5 miliona u odnosu na isti mjesec predhodne godine
-broj uposlenih u FBIH u odnosu na prošli mjesec je veći za 11 uposlenika.
Rezime :
Po prvi put u ovoj godini imamo pad javnih prihoda u odnosu na isti period prošle godine i to u iznosu na 6,5 miliona KM.
Unatoč tome trebalo bi da se kalendarska godina završi sa povećanjem od 100 miliona KM.
Direktni porezi osjetno manji , ali isto tako i zbirno doprinosi dosta veći iz prostog razloga što je trenutno rekordan broj uposlenih prema evidencijama PUF-a od 536.779.Ovome treba pridodati sve one koje prihode ostvaruju po osnovu ugovora o djelu, privremenim i povremenim poslovima i ugovora o autorskom djelu
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
ANALIZA - Ljubljanski SBI TOP indeks je jeftiniji od glavnih svjetskih indeksa i perifernih regionalnih indeksa, a razlikuje se i po najvišim isplatama dividendi.
Dividendni prinos glavnog ljubljanskog indeksa je iznad 6 posto, dok je dividenda na prinosu na talijanskom FTSEMIB indeksu 4,2 posto, a hrvatskog CROBEX-a, austrijskog ATX-a i mađarskog BUX-a 3,6, 2,8 i 2,6 posto, pišu analitičari ljubljanske Ilirike.
Tvrtke uključene u domaći indeks također su među najmanje zaduženima. Omjer neto duga i EBITDA za domaći indeks iznosi samo 0,2 i viši je od indeksa CROBEX u grupi susjednih zemalja na 0,2, dok je s očitanjem 6,2 najviši u talijanskom FTSEMIB indeksu.
Uz aprecijaciju dionica, visoku isplatu dividendi i vrlo nisku zaduženost, velike se kompanije u sastavu indeksa SBITOP ove godine mogu pohvaliti dobrim poslovnim učinkom, pokazujući da će prvih sedam nakon tržišne kapitalizacije premašiti vlastite planove za 2019.
Cinkarna Celje tako je planirani profit za cijelu 2019. daleko premašila već u prva tri tromjesečja ove godine.
U tom razdoblju Krka je već realizirala cjelogodišnji plan dobiti i objavila obećavajući plan za 2020. Stoga ne čudi da se njezina cijena dionica povećala za više od 20 posto od posljednjeg pada kamatne stope ECB-a. Unatoč tome, Krkine dionice ostaju podcijenjene u odnosu na slične inozemne kompanije u farmaceutskoj industriji. S obzirom na današnju razinu cijena, Krka može očekivati dividendni prinos od oko 5% u 2020. godini
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Zaplijenjene dionice. I to se dešava.
Slovenačka regulatorna agencija AVK privremeno je oduzela Agrokoru deonice Merkatora, saopštila je danas Fortenova grupa.
Kako se navodi, time je neosnovano oduzeto privatno vlasništvo i to prema zakonu koji se primjenjuje na saobraćajne prekršaje, kao i previsoke kazne zbog neprijavljivanja koncentracije, prenosi Index.
"Odlukom bez presedana u dosadašnjoj praksi rada ove slovenačke regulatorne agencije de facto je počinjena eksproprijacija privatnog vlasništva Agrokora d.d., kojem su dionice Merkatora privremeno oduzete bez ikakve sudske odluke i bez valjanog zakonskog osnova", saopštila je Fortenova.
Zbog toga Agrokor smatra da je ovaj postupak oduzimanja dionica "gruba i namjerna pogrešna primjena i zloupotreba zakona" od strane regulatornog tijela, koje bi trebalo da sprovodi nacionalne zakone, prenosi zagrebačka N1 televizija.
Kako se navodi, Zakon o prekršajima koji je u ovom slučaju primjenjen radi oduzimanja dionica, načelno predviđa mogućnost da se strancu koji prebrzo vozi privremeno zaplijeni vozačka dozvola ili automobil dok ne plati kaznu, jer postoji opravdana mogućnost da bi optuženi mogao da pobjegne, što bi rezultiralo mogućim neplaćanjem kazne.
Primjenom ovog zakona AVK je Agrokoru zaplijenio 69,57 odsto udjela u Merkatoru d.d., navodno kao sredstvo osiguranja za plaćanje nepravosnažne kazne u iznosu od 53,9 miliona evra, protiv koje je Agrokor na osnovu čvrste agrumentacije zatražio sudsku zaštitu.
Dodaje se i da je oduzimanje Agrokorovih dionica Merkatora sprovedeno bez ikakve sudske odluke, a takvi postupci čine Sloveniju izrazito nesigurnom za strane investiture i dovode u pitanje predanost Slovenije da postupa u skladu sa članom 63.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Nadam se da nije previše off-topic... http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ga ... ri-balkans