ASA BANKA

[horvatc]

Kako prošla skupština,jel bilo nekih novih ideja sa strane preventa i ASA grupe?

[Damirko]

Koliko sam cuo od brokerice, ASA je povukla zahtjev za otkup svojih dionica, ali je trazila vanrednu reviziju FI za 2009.

[horvatc]

Pa rvizija je bila napravljerna,čime osporavaju Fi
Vjerojatno im smeta pozitivan ishod poslovanja,,ne vidim ništa drugo,

[panzer]

Skupština je odbila prijedlog kupovine udjela u ASA Finance-u. Ovo postaje zanimljivo. Asini "lavovi" već drugi put imaju odbijenice za njihove zahtjeve.Ako proradi sujeta, može biti svega. Značajan dio vlasništva su kupili kada su pojedini ulagači odlučili da izađu bez obzira na nisku cijenu. Teško da bi sada mogli povećati udio odnosno da će neko ponuditi veću količinu po ovoj cijeni a dokapitalizacija im je odbijena. Da su do sada pokazali strpljivost, moglo bi se očekivati da ostanu duži period ostanu pasivni i da čekaju. Ovako, nešto će uraditi. Pitanje je šta.

[panzer]

Dobro. Malo promjene u investicionoj politici.
http://www.biznis.ba/index.php?option=c ... 0&Itemid=2

Isti se pronalaze. Nakon što je napustio Raiffeisen banku Muftić je bio poprilično skučen u FIMI pa bi mu ovo dobro došlo jer bi ušao u ASA-inu ekipu. S druge strane, oni bi dobili ono što im nije išlo u IKB. Dobijaju 51% vlasništva i pravo da uključe poslovanje banke u svoje planove, iako tvrde da im to nije namjera.

Valjda će popustiti pritisak na IKB. Bili su nestrpljivi i sa 20-tak % vlasništva su imali previše zahtjeva pa su pokvarili čitav "umjetnički dojam". Sada bi bilo dobro da postanu pasivni vlasnici i da menadžmentu prepuste da se bave svojim poslom.

[Damirko]

Ovaj dio mi je dobar...

Ozbiljni problemi s kojim su se u međuvremenu suočili većinski vlasnici u Hrvatskoj nisu se negativno reflektirali na rad i poslovanje Fima banke u BIH, ali su svakako uticali na izvjesnu korekciju poslovnih planova koji su, pored ostalog, podrazumijevala i potragu za novih investitorima koji bi u banku ubrizgali svjež kapital...

Ovdje Hastor moze sa punim pravom reci da ubrizgava svjez kapital u poljuljanu banku. U koje ce je svrhe koristiti, do njih je.
Mene sada zanima kako ce se povuci iz IKB, sa sto manje gubitaka. Mozda ponude cijeli paket po nominali?

[panzer]

Prema polugodišnjem finansijskom izvještaju, malo su se popravili u odnosu na prošlu godinu. Dobit je nešto preko milion KM pa iako nije na nivou onih iz predhodnih godina ipak se vraća polako. Smanjena su rezervisanja i to je vjerovatno za one sporne centrotransove kredite od par miliona.

[panzer]

Zakonom o deviznom poslovanju od 01.10. došlo je do novog momenta u poslovanju banaka. Skoro sav gotovinski opticaj deviza mora ići preko banaka što ranije nije bio slučaj. Imajući u vidu da zbog dijaspore BIH ima velike devizne prilive to će značajno povećati promete u bankama koje za poslove mijenjanja valuta uzimaju proviziju. Prema prvim informacijama zbog ovih izmjena zakona o deviznom poslovanju filijale banaka su dosta angažovanije nego što je to ranije bio slučaj. Rezultate ćemo vidjeti do kraja godine.

[panzer]

rev.izvještaj :

Tokom 2009. godine, Banka je primila 3.571 hiljada KM obveznica od Vlade FBiH. Vlada je odobrila ova potraživanja na ime namirenja obaveza Republike Bosne i Hercegovine nastalih u ratnom periodu u od 1992. do 1995. godine. Kamata ne obveznice iznosi 2,5% godišnje. Obveznice su podijeljene na pet serija A, B, C, D, E sa dospijećem kako slijedi:
Serija A – dospijeva 30. juna 2019. godine
Serija B - dospijeva 30. juna 2020. godine
Serija C - dospijeva 30. juna 2021. godine
Serija D - dospijeva 30. juna 2022. godine i
Serija E - dospijeva 30. juna 2023. godine.
S obzirom da je Banka imala obaveze prema Vladi FBiH u iznosu od 1.327 hiljada KM, vrijednost obveznica se umanjila na 2.244 KM i diskontovala po stopi umanjenja
od 7%. Kao rezultat toga, Banka je priznala 1.081 hiljada KM kao obveznice koje se drže do dospijeća.
Na dan 31. decembra 2009. godine Banka je imala prihoda po kamatama u iznosu

Nisu uopšte spominjali da imaju 2,2 mil KM u obveznicama

[panzer]

Evo ovdje, da ne pišem na bosnalijeku. Tokom rata država je vjerovatno iskoristila preostala sredstva u bankama i tako odnosno postala njihov dužnik. Na osnovu toga privredna banka je imala potraživanja između 10 i 15 mil KM koje je kompenzirala udjelom u BOR banci a IKB je dobila obveznice. Vjerovatno je nešto slično bilo i sa Tuzlanskom bankom ali se to više ne može znati jer je NLB potpuni vlasnik i više nema pristupa tim informacijama.