Sarajevo osiguranje dd Sarajevo

[panzer]

Osiguravajuća društva u BiH u narednom periodu očekuju velike promjene u poslovanju. Ono što slijedi jeste prelazak na poslovanje u skladu sa novim zakonodavnim i regulatornim okvirom koji se već gotovo tri godine primjenjuje u zemljama EU. Ovaj okvir poznatiji je kao Solventnost II koji je konceptualno različiti u odnosu na onaj po kojem sada posluju osiguravajuća društva.

Riječ je o sistem zakonodavnih i regulatornih odredbi baziran na težnji da budu prepoznati i vrednovani svi rizici kojima su društva za osiguranje i društva za reosiguranje izložen.

On bi trebao poticati društva na cjelovito upravljanje rizicima, unaprijediti odnos s nadzornim organom te povećati transparentnost poslovanja.

Dinko Musulin, direktor Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine za Akta.ba je kazao da za razliku od trenutnog regulatornog okvira koji je aktuelan u FBiH i temeljen na principima Solventnost I koji se manifestuje kroz strogo postavljena pravila kada su u pitanju kapitalni zahtjevi i zasnovan je samo na osiguravajućem riziku na bazi indeksa premije ili šteta, Solventnost II režim će donijeti velike promjene u poslovanje društava za osiguranje/reosiguranje u FBiH.

"Da bi društva za osiguranje i reosiguranje mogla ispuniti zahtjeve Solventnosti ll, odnosno da bi mogla na adekvatan način vršiti identifikaciju, upravljanje i procjenu rizika te zadovoljiti zahtjeve za izvještavanjem, neophodna će biti ulaganja kako u tehničkom smislu tako i u dijelu koji se odnosi na ljudski kapital tj. znanje prvenstveno u oblasti aktuarstva i risk management-a. U režimu Solventnost II s obzirom da se uzima u obzir procjena svih rizika kojima je društvo za osiguranje i reosiguranje izloženo kapitalni zahtjevi će biti postavljeni na većem nivou jer društva moraju imati prihvatljivu imovinu koja pokriva zahtjevani solventni kapital što će značiti da na tržištu mogu opstati samo kapitalno/finansijski jaka društva koja će moći uložiti dodatna sredstva u proces upravljanja rizicima i prilagođavanje kapitalnim zahtjevima", kaže Musulin.

EFIKASAN SISTEM UPRAVLJANJA RIZICIMA

Podjećanja radi Zakon o osiguranju koji je stupio na snagu 06.04.2017. godine i kojim je stavljen van snage Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju iz 2005. godine, u svojim odredbama tretira i segment upravljanja rizicima u društvima za osiguranje/reosiguranje, tako da možemo reći da uvodi problematiku upravljanje rizicima u poslovanje društava u cilju približavanja regulatornom okviru koji je u primjeni u zemljama članicama EU.

Prvi put od stupanja na snagu Zakona o osiguranju društva su dužna da imaju uspostavljen efikasan sistem upravljanja rizicima koji obuhvata strategije, procese i postupke izvještavanja koji su potrebni za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i kontinuirano izvještavanje na pojedinačnom i grupnom osnovu o rizicima kojima su izložena ili bi mogla biti izložena te o međusobnoj zavisnosti tih rizika.

Postupajući po odredbama zakona vezano za upravljanje rizicima Agencija za nadzor je donijela podzakonski akt Pravilnik o vrstama i sistemu upravljanja rizicima u društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje kojim se uređuje sistem upravljanja rizicima u društvu za osiguranje/reosiguranje u skladu sa Zakonom o osiguranju u svrhu osiguranja pravilnog i efikasnog poslovanja društva te smanjenja rizika koji proizlaze iz redovnog poslovanja.

Sva društva su dužna uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 31.12.2018. godine.

"U skladu sa ovakvim načinom rada društva su donijela Strategije upravljanja rizicima i iste dostavila Agenciji za nadzor. Uvođenjem sistema upravljanja rizicima u svoje poslovanje društva za osiguranje/reosiguranje u FBiH će napraviti prvi korak ka režimu Solventnost II", govori Musulin.

VEĆA ZAŠTITA OSIGURANIKA

Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u FBiH, kazao nam je da je očigledno da Solventnost II unosi velike promjene u rad osiguravajućih i reosiguravajućih društava, kako u pogledu principa poslovanja tako i u zahtjevima za uspostavljanje novih funkcija unutar organizacije društava.

"Današnji sistem regulacije adekvatnosti kapitala i granice solventnosti društva za osiguranje u upotrebi je već pedesetak godina, a posljednje izmjene doživio je 2002. godine. Zasnovan je na pravilima i mjerama koje definiraju granicu solventnosti koju moraju ispuniti osiguravajuća društva i u obzir se uzima samo rizik osiguranja - underwriting risk, na principu indeksa premije i šteta. Kroz ovaj sistem brojni rizici kojima je društvo za osiguranje izloženo nisu vrednovani i upravljani na adekvatan način, niti su primjereno vrednovani instrumenti zaštite i učinci diversifikacije rizika", kaže Čengić.

Pojašnjava da bi uvođenje Solventnosti II trebalo značiti veću stabilnost tržišta osiguranja odnosno, prije svega, veću zaštitu osiguranika, ali i veću profitabilnost i sigurnost poslovanja.

"Zahtjev za povećanje nivoa potrebnog kapitala bi kao posljedicu mogao imati okrupnjavanje tržišta ili dokapitalizaciju, a kod manjih osiguravajućih društava te onih koji neće moći uložiti dodatna finansijska sredstava u proces upravljanja rizicima i prilagodbu kapitalnim zahtjevima u okviru Solventnosti II moguće je očekivati i određene negativne efekte. Ono što je još značajno napomenuti je da Solventnost II uvodi ekonomsko/tržišno vrednovanje imovine i obaveza bazirano na ukupnom pristupu cjelokupnim bilansnim pozicijama, što znači da će tržišno vrednovati sve rizike kojima su izložene bilansne pozicije", govori Čengić.

Osnovni ciljevi Solventnosti II su zaštita osiguranika, postavljanje granice solventnosti koja će predstavljati ukupnu izloženost svim rizicima, prepoznavanje i predviđanje tržišnih promjena, kao i utemeljenost na principima, a ne na strogim pravilima te održavanje finansijske stabilnosti.

Čengić kaže da u okviru Solventnosti II, svi rizici u poslovanju društava za osiguranje i društava za reosiguranje trebali bi biti kvantitativno i kvalitativno prepoznati i upravljani - risk-based model, a izloženost i upravljanje rizicima društva određuje potrebni nivo kapitala odnosno adekvatnost kapitala.

Na pitanje kada kada će FBiH, odnosno BiH u potpunosti implementirati u svoje propise sve što predstavlja režim Solventnosti II Musulin kažu da je teško reći, za pretpostaviti je da će se potpuna implementacija desiti sa ulaskom BiH u punopravno članstvo EU.

[montypython]

https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/eko ... ici-417112

[panzer]

Uniqa je skočila u prošlom mjesecu. Zanimljivo je sad brokeri iz wienera prelaze u uniqu.

[montypython]

Nažalost Sarajevo osiguranje po svoj prilici neće preći 60 m godišnje premije, dosad 55,3 a novembar sam 4,1 m. Na pola godine izgledalo je to skoro sigurno sa preko 31 m i skoro svaki pojedinačni mjesec preko 5 m a onda su ponovo usporili.

[panzer]

Ako rastu 7% a prošle godine su imali 56,21 mil KM bruto premije, onda bi trebali preći 60 miliona KM. Mada ja bih više volio da dobit pređe 2 miliona KM ali do toga će proći još vremena.

[montypython]

Ako rastu 7% a prošle godine su imali 56,21 mil KM bruto premije, onda bi trebali preći 60 miliona KM. Mada ja bih više volio da dobit pređe 2 miliona KM ali do toga će proći još vremena.

Vidi, 107% im je kumulativni rast od početka godine u poređenju sa prošlom, međutim bili su bolji u prvom polugodištu kad su imali i preko 108 % rast. Nakon toga su usporili pa sad imaju 107% prosječno međutim za novembar 18 imaju premiju 4,16 m a u nov 17 su imali 4,14 m dakle skoro isto. Da ostvare tih 60 m trebali bi u dec imati 4,6 m odnosno prebaciti prošlogodišnji dec za 10%. Dobro nije sad big deal tih 60 m, više je to psihološka stvar, ali na polugodištu mi je izgledalo da će to ići s lakoćom. Ne bih želio da umanjujem rezultate i očitu stabilizaciju firme (i solidnu godinu nema šta), ali nekako imam osjećaj da to može još bolje, premalo su agilni i agresivni, nadam se da je ovo otvaranje novih stanica za pregled i poslovnica najava toga.
I meni je važnija dobit. Mislim da sad nema nekih prepreka, vidim da neki od kokurenata imaju po 5-6 m dobiti znači cca 10% od premije. Kako SOSOR napokon više nema isplate predratnih šteta (ima li?) to bi moralo jako uticati na porast dobiti.

[panzer]

Ja nisam siguran da je ta priča oko isplata prijeratnih šteta još uvijek aktuelna i sumnjam da ih i dalje opterećuje. A što se tiče troškova, nađu oni sebi uvijek nešto da bude troškova. Evo konkretno oko tih obeštećenja za radnike banjalučke poslovnice. Pa troškovi renoviranja pa nova oprema pa novi ugovori sa zaposlenih.
Uvijek će nešto biti.

[montypython]

Ja nisam siguran da je ta priča oko isplata prijeratnih šteta još uvijek aktuelna i sumnjam da ih i dalje opterećuje. A što se tiče troškova, nađu oni sebi uvijek nešto da bude troškova. Evo konkretno oko tih obeštećenja za radnike banjalučke poslovnice. Pa troškovi renoviranja pa nova oprema pa novi ugovori sa zaposlenih.
Uvijek će nešto biti.

Ovo sam nekako za ovu godinu i očekivao, uključivo i eventualne otpremnine za bivše radnike itd i sl tako da ne očekujem spektakularni rast u hajdemo reći godini stabilizacije ali za sljedeću nema razloga da ne bude drastično bolja dobit. Za predratne štete, ne znam stvarno davno su govorili da su pri kraju ili čak da su gotovi s tim, ima 2-3 godine u svakom slučaju bilo je ostalo vrlo malo. Nema razloga da dobit ne bude 8-10% od premije u budućem periodu tj bar 5 miliona tako je mislim kod većine osig. kuća, ako je kod njih to četvrtina ili petina od normalnog/očekivanog iznosa onda su očito troškovi preveliki i stvarno priivatizacija jedini lijek. Privatnik će nakon godinu dana imati dobit 10% od premije.

[panzer]

To je sigurno jer iako su rezultati solidni, nije optimalno. Ali vidjeli smo kakve su bile želje kod privatizacije. Moglo je to dosta drugačije a i trebalo je privatizaciju uraditi na vrijeme.
Sad je situacija takva da država nema svoju naftnu kompaniju a ima nekakvo osiguranje. I doskora je imala fabriku duhana.
Šteta je što volja drugog dioničara po veličini nije bila ista kao volja većinskog vlasnika prilikom prošlog pokušaja prodaje.

[slavuj]

Najveća opasnost po Sarajevo osiguranje je kriminalna družina koja upravlja fondovima!Zif Prof plus je do sada bio svojevrsna brana totalnom ovladavanju Sarajevo osiguranjem od strane grupacije koja već godinama živi samo od kriminala na SASE!Bez obzira na Ibrinu sklonost prema kriminalu,Triglav ipak nije bio skolon tome .Ibri je bilo dosta članstvo u NO i posao sinu u Sarajevo osiguranju!Sad kada je Triglav odlučio prodati dionice Sarajevo osiguranja u vlasništvu PRPF,kriminalci su blizu da tom kupovinoim nadmaše Vladu po procentu vlasništva.A s obzirom da znamo ko je sve u Vladi,ili ko će svakako biti,za njih će to boiti samo prilika da uzmu nešto po sistemu OZON ili UNPL.I to je najveća opasnost!Nekoliko puta smo se uvjerili kako izgleda kada Mujo,Bunjo,Dino i kumpanija prodaju tuđe!Evo primjera FDS.Kako ti kri minalci i oni oko njih,poput recimo onog Elkaza,mogu sad pogledati u lice ljudima kojima su doplačivali do 60 km za dionice FDS koje su sada po 120!Elem,jedini je spas mjera zaštite kojom se zabranjuje upravljanje fondovima onima kjoji su organizirali čitavu kriminalnu organizaciju za pljačku dioničara.I države,svakako!
Onako ,tek da se zna,u ovoj godini su kroz Unioninvest plastiku izvukli iz ZIF BIG oko 4.000.000 km!Valjda će pravosudje shvatiti da je zadnji čas da se spase bar Sarajevo osiguranje.Vrhovni pokrovitelj te kriminalne skupine sad je samo šef stranke.Njegov odlazak na bilo čiji pogreb više nema toliku težinu.Još samo da upratimo hoće li ovi bivši premijeri u aut ili će nastaviti ono što rade već nekoliko decenija.Tu mislim svakako na Novalića,Nikšića i Brankovića!Sve je dakle u rukama grupe za svadbe i sahrane!
PS
Moram ovdje staviti da sam večinu ovog saznao od Halila čengića.Ovo zbog toga da se zna da i oni znaju ko ima muda da ovo javno kaže!