BH Telecom

[Investitor]

Jesam, oko 5000 kom.

[graditelj]

mašala svaka čast!

[Investitor]

mašala svaka čast!

hvala brate, da se i tebi zazeleni InsAllah.

[graditelj]

Za Telekom Srbije 2,5 milijarde eura?
SRIJEDA, 22 KOLOVOZ 2012 05:17 INDIKATOR.BA


Vlada Srbije spremna je da pokuša novu prodaju Telekoma na tenderu, ali samo pod uslovom da se ostvari cijena od 2,5 milijarde eura za 100 odsto akcija ove kompanije, piše nedjeljnik NIN u novom broju.

Dogovor u Vladi je da se upravo zbog toga stopira izlazak Telekoma na berzu, jer bi moguća niska cijena akcija, koja bi se u ovom trenutku postigla, oborila i cijenu državnog paketa uoči prodaje. To znači da neće biti za septembar najavljene trgovine akcijama, koje su građani i zaposleni dobili uoči majskih izbora.
Dogovor postignut između Aleksandra Vučića, Ivice Dačića i Mlađana Dinkića predviđa da se ide na prodaju putem međunarodnog tendera, sa minimalno postavljenom cijenom i nakon prethodne komunikacije sa zainteresovanima.
Prvo ćemo vidjeti da li ima raspoloženih da plate koliko tražimo i, ako ih bude, raspisaćemo međunarodni tender. U suprotnom, odložićemo tu odluku. Ipak, uvjeren sam da možemo da dobijemo 2,5 milijarde eura, jer kupovina Telekoma znači i kupovinu tržišta RS i Crne Gore. Mislim da bismo pripreme za tender mogli da započnemo već na jesen, a tokom sljedeće godine i da prodamo Telekom - tvrdi isti izvor iz Vlade, napominjući da se u neformalnim razgovorima državi već nude dvije milijarde eura, ali je odbio da kaže da li je ponuda stigla od Telekoma Austrija.
Ipak, zacrtana cijena od najmanje 2,5 milijarde eura čini se “prejakom” za uslove krize, u kojima se prodaje samo iz nužde i uglavnom ispod cijene.
Današnje procjene vrijednosti Telekoma se kreću od 1,9 milijardi eura do tri milijarde. Država je već prodavala Telekom na tenderu raspisanom u oktobru 2010, koji se neslavno završio u maju 2011. Tada je procijenjena vrednost bila 2,4 milijarde eura, a država je za 51 odsto tražila 1, 4 milijarde.
Jedina ponuda tada je stigla od Telekoma Austrija, koji je prvi put ponudio 950 miliona eura za akcije i još 450 za investicije, a u drugoj ponudi 800 miliona eura plus 300 u narednih devet godina. Vlada je tada odbacila ovu ponudu, a očajno organizovan tender je propao.

"dabogda kćeri da te aga uzme, al' oko kuće ti cigani hodaju"

[Investitor]

Ovo, ako se proda telekom Srbije, bi moglo ubrzati i privatizaciju BHT, šta vi mislite.?

Može li isti vlasnik, po trenutnim zakonima u BIH, kupiti više od jednog operatera u BiH, mislim da tu postoje ograničenja zbog monopola i sl. Panzer ti bi ovo mogao znati?

[montypython]

Ovo, ako se proda telekom Srbije, bi moglo ubrzati i privatizaciju BHT, šta vi mislite.?

Može li isti vlasnik, po trenutnim zakonima u BIH, kupiti više od jednog operatera u BiH, mislim da tu postoje ograničenja zbog monopola i sl. Panzer ti bi ovo mogao znati?

Koliko ja znam ne može.
A što se tiče eventualnog uticaja prodaje telekoma Srbije na privatizaciju BHTelecoma mislim da to ne bi ništa ubrzalo i da je privatizacija BH Telecoma pitanje odnosa snaga ovdje u zemlji, potrebe Vlade za krpljenjem budžeta i možda zavrtanjem ruke od strane MMFa ili šire medjunarodne zajednice da se ta privatizacija odradi.

[panzer]

Skoro svake godine se pojavljuju priče o privatizaciji telekoma srbije (a prošle godine su kupovali ono što su ranije privatizovali) pa mi se čini da je i ovo sad samo priča.

Ako ga neko i kupi, slaba slaba je šansa da će se u BIH nešto promijeniti. Nisam siguran koliki su fizički udjeli m.tela i eroneta ali prema prihodima ta dva operatera zajedno nemaju 60 % koliko dozvoljava zakon o konkurenciji da bi imali vladajući položaj odnosno monopolsku poziciju tako da telekom srbije može kupiti i DT ( nekada).

Što se tiče privatizacije bh telecoma, po meni je nelogično da se to prodaje. Potencijalni kupci daju realne ponude pa bi i ovdje mogli davati do 25 KM po dionici ili npr. 740. mil KM za 45% vlasništva odnosno nešto malo više ako bi se vlada odlučila da kupcu prepusti prvo mjesto u top10 a opet da ima uticaja na odlučivanje.
Za firmu koja svake godine da vladi više od 100 mil KM to i nisu neke pare pa je dalje slaba šansa da će se u skorije vrijeme ići na privatizaciju. Normalno, ukoliko se, kao što kaže predhodnik, trenutni kreditori ne odluče da zavrnu ruku vladajućoj strukturi da to uradi.

Moje neko razmišljanje je da se bi teža fiskalna situacija mogla smiriti povećavanjem stope PDV-a. Imamo ogroman broj populacije koja je na budžetu i čiji rad nema konkretan ekonomski doprinos ali sa druge strane prave ogromnu potrošnju u prvom redu proizvoda koji se uvoze i tako prave deficit.
Pa ako su toliki potrošači onda ih oporezujete sa PDV-om od 25% ili više, i tu se dobija još bar 2 miljarde KM godišnje. Domaćim firmama se istovremeno mogu smanjiti nameti da bi bili konkurentniji a ne bi bilo tolike potrebe za privatizacijama.

[graditelj]

Ova cijena koju su postavili kao prag u za Telekom Srbije mislim da je nerealno visoka, (u ovakvom vremenu krize, i pretjeranog opreza investitora) i neznam šta se to tako dramatično popravilo od zadnjeg pokušaja prodaje Telekomu Austrije pa da cijena toliko poraste. Mislim da su ovo pritisci MMF-a na Srbiju, pa sad političari iskazuju dobru volju za privatizaciju, al sa utvrđenom minimalnom cijenom, da bude i vuk sit i ovce na broju.
Mislim da je situacija poprilično slična i u Srbiji i u Federaciji po pitanju telekoma i njihovog procentualnog uticaja na budžete kroz dividende. A realno govoreći, Telekom Srbije se i ne ispalti prodati za manje para (dobit u 2011. bila 200mil eura)

E sad kako bi to moglo uticati na privatizaciju "našeg" telekoma, vjerovatno nikako. Čisto sumnjam da i kad bi mtes dobio novog vlasnika da bi se fokusirao na tržište u BiH, već bi najvjerovatnije nastojao da održi status quo, sve dok mtel ima relativno dobre performanse i dok šalje dobit u Beograd.

PS
Takođe, mi se čini da su se i korisnici usluga, konkretno u BiH, zasitili novih tarifa, novih modela, novih mreža, besplatnih poziva itd. itd, i da su ljudi shvatili da ustvari nikad neće dobiti nešto besplatno ni od jedne mreže ni od jednog opertaera. A to znači da će se ljudi u budućnosti sve teže odlučivati na promjenu mreže ma šta da im ponudite. Možda i griješim ali koliko ja primjećujem ove nove mreže (happy, izimobil) i nemaju baš neku prođu na tržištu i nisu prisutni među ljudima.

[Investitor]

Graditelj, i moje razmišljanje ide u ovom pravcu koji si ti iznio. Mislim da je kod naroda prisutan neki vid patriotizma, te da neće iz neke furke mjenjati operatera, bez obzira o kome se radilo.

[montypython]

Ne poznajem bas situaciju u telecomu Srbije (ne znam kakve su mogućnosti za poboljšanje poslovanja koja je pentracija i sl..)ali ja ne bih rekao da je postavljena cijena visoka. Ovo, ako je istina da je godišnja dobit 200 miliona eura onda (gledajući samo taj parametar) ispada da se taj iznos dobije od same dobiti za 12-ak godina. Tako gledajući to je čak niska cijena. Ne bih se ja puno osvrtao na to da je "recesija", da su investitori plašljivi i sl.
Kad bi recimo i kod nas kao minimalnu cijenu uzeli isti kriterij tj da se proda za iznos 12 godišnje dobiti ispala bi za BH Telecom cijena po dionici oko 25 što je takođe prenisko čak i za vrijeme tzv "krize". Tim više što kod BH Telecoma postoji velika mogućnost unapređenja poslovanja tj povećanja dobiti.
Što se tiče prevelikih izdavanja za socijalu kod nas, nažalost stvorila se čitava filozofija nerada, kuknjave i nekakvog prosjačkog mentaliteta. Ja lično bih ukinuo SVA davanja tzv "borcima" (inače termin koji često upotrebljavaju u medijima je smiješan-nema boraca 17 godina poslije rata) herojima superherojima i ne znam više kome sve ne. Ostavio bih samo invalide ali samo ljude koji stvarno ne mogu da privređuju i nikoga drugog. Dakle ukupno po svim osnovama istalo bi max 500-1000 ljudi u državi. Svima koji su otišli u prijevremenu penziju po bilo kom osnovu treba to hitno ukinuti i nazad na tržište rada itd itd. Ima bezbrojmogućnosti za uštedu (bolje reći smanjenje rasipanja ali trebalo bi početi od glave tj parlamenta ministarstava, savjetnika, pa onda javna preduzeća i sl. a sav tako ušteđeni novac odmah ulagati u javne radove i razvoj.