Elektroprivreda BIH

[insider]

evo vec stizu kupovni nalozi

[Sitna buranija]

Ma bolje vam je kupiti OZON ili T3
Joj cirkusa berze, EP koja vrijedi par milijardi su svukli cijenu do džaba, a ovu havu od firmi, pardon OZON prodaju po 7-8 puta većoj cijeni od knjigovodstvene...

[panzer]

Dvadeset godina svi novinari imaji isti šablon za tekstove o elektroprivredi.
Red krivnje politike, red teškog stanja u firmi, red "strašnog otpuštanja" ( u BIH je to ravno streljanju radnika) i red žalopojke o malim platama rudara tj radnika u proizvodnji.
Nikad niko da napravi ozbiljan presjek.

Blok 7, koji je najveća poslijeratna investicija u energetskom sektoru u BiH, još je na čekanju. Sve pripreme su završene, revizija više nema. Sada je samo na Vladi Federacije i Parlamentu da donesu konačnu odluku o realizaciji ove investicije.

Blok 7 od 450 megavata bit će jedini te snage u regionu. Koštat će milijardu i po maraka. Samo zahvaljujući razumijevanju Vlade Kine, koja će kreditirati ovaj projekat, trebao bi biti ekonomski isplativ.

“Kineska vlada je dala preporuku kineskoj Razvojnoj banci da ponudi najkvalitetniji mogući kredit za izgradnju termoblokova. Posebno ističem period vraćanja kredita od pet godina grejs period i 15 godina period vraćanja. Time je projekt postao isplativ”, kazao je direktor EPBiH Bajazit Jašarević.

Revizija Bloka 7 više nema. Vlada i Parlament FBiH moraju u naredna četiri mjeseca donijeti konačnu odluku.

“EPBIH je izvršila sve revizije, na Vladi je da odluči koji stepen provjere studije će izabrati. Mi mislimo da je projekat spreman za konačno odlučivanje”, ističe Jašarević.

No, za budućnost bloka u Tuzli najvažnija će biti stabilnost rudnika koji su u izuzetno teškoj finansijskoj situaciji. Rudnik Kreka, koji će najvećim dijelom snabdijevati ugljem Blok 7, ima više od 200 miliona dugovanja, zbog čega su svakodnevno računi tog rudnika blokirani. Rudari su bez zdravstvenog osiguranja, a i plate su upitne.

“Probali smo sve da učinimo da alarmiramo sve odgovorne da se stanje u rudnicima riješi. Međutim za sada od toge nema ništa nije. Prošle godine u ovo isto vrijeme bili smo svi sretni kada smo dobili obećanje EP-a o milionskim ulaganjima u rudnike Kreka. Realizacija tih ulaganja je, nažalost, izostala”, naveo je Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudnika Kreka Tuzla.

U EP-u vide jedino rješenje u hitnom prestrukturiranju rudnika, pa čak i otpuštanju određenog broja rudara. I plate rudara će biti manje, jer se, kako kažu u EP-u, mora smanjiti i onako niska cijena uglja.

“Cijena energije na tržištu je vrlo niska. Mi sa ovom cijenom uglja ćemo teško ostati konkurentni. Mi moramo raditi na tome da rudnici izmire sve obaveze i da u posljednjoj fazi dođe do smanjenja cijene uglja da bi EPBiH mogla opstati na tržištu”, upozorava Jašarević.

Najveći teret će opet biti na rudarima, koji rade za mizerne plate i u nehumanim uslovima. Za 50 posto će morati povećati proizvodnju uglja, čija će cijena biti sve niža, što će finansijski oslabiti rudnike, koji će, pored otpuštanja rudara, posegnuti i za smanjenem plata.

[montypython]

Ma novinari kod nas su poslovično neinformisani i izvještavaju potpuno šablonski jer imaju slabo obrazovanje generalno a posebno što se tiče cifara i logike. Oni još o rudarima izvještavaju rječnikom 50 ih i spominju "komorate", "hljeb sa 7 kora" "žuljevite ruke" i sl. Ne pitaju se kako se za konkurs za prijem u rudnike pa i za rudare javlja po 50 ili više puta ljudi nego što se nudi mjesta, zašto je mnogo poželjnije ići u rudnik nego biti hirurg inžinjer ili profesor. Umjesto da novinar pogleda cifre i produktivnost, on poturi mikrofon sindikalisti koji onda zakuka nad crnom sudbinom i traži još više plate i cijenu uglja. A prava je istina npr ovo:
U 2013. godini je u rudniku Kreka proizvedeno 2.109.000 tona lignita a bilo je zaposleno 3.255 radnika. Da bi se produktivnost povećala na nivo rudnika u istočnoj Evropi koji su prošli proces tranzicije, broj zaposlenih bi se morao smanjiti 7 puta, na približno 450 radnika. Slična situacija je i u RMU Banovići u kom je trenutno zaposleno 2.798 osoba koji godišnje proizvedu približno 1.330.000 tona uglja, tako da produktivnost rudnika Banovići iznosi 475 tona/zaposlenik/godina dok je taj omjer recimo u Poljskoj 4.800 tona/zaposlenik/godina.

Iz čega slijedi da Istočnoj Evropi npr jedan zaposleni u rudniku ima učinak kao u nas 7-10 ljudi. Da se ovaj nerad, haos i trpanje ljudi namiri i amortizuje digli su cijenu uglja u nebesa. Da je normalna država ovo bi bila prva vijest na dnevniku svaki dan po 15 minuta i bila bi prije i Dodika, referenduma Bakira, Čovića. U nas ovo ne zna niko i ako zna ne smije reći ili čak krije. Ovo je podatak koji uništava rudnike, a preko njih guši EP koja bi inače bila superprofitabilna firma a preko EP guši i čitavu državu.

[Sabur2]

Razumijem potrebe za megavatima, ali nikako da dokučim zašto nema ovako krupne investicije u obnovljive izvore.
Sa milijardu i po maraka koliko bi se vjetrenjača postavilo?
A ne fali nam mjesta gdje vjetra ima uvijek. Zaista se čudim nedostatku vizije i traženju jeftinijih kilovata.

[Sabur2]

Da se dopunim. Meni je ovo jako interesantno jer je dugorocno bolje za sve nas, ali se uporno ide na energiju iz uglja, valjda radi radnih mjesta i socijalnog mira, što su u stvari kratkoročni benefiti, a dugoročno svi gube. Od zdravlja do novca.

[panzer]

Je li "bolja" situacija sa konstantnim vjetrom uz jadransku obalu ili u unutrašnjosti balkana?

[Sabur2]

Kanjon Neretve npr. ima stalno strujanje zraka. Obodi Bjelašnice, Kupres, Biokovo. Svakako imamo mjesta gdje vjetra ima dovoljno da se to isplati.

a izmedju ostalog:

EnerSvs je u Hrvatskoj dosad kod Šibenika uspješno sagradio dvije vjetroelektrane - VE Trtar-Krtolin i VE Orliće. Prva je puštena u proizvodnju u lipnju 2006. godine, ima 14 vjetroagregata ukupne snage 11,2 MW, godišnje proizvodi oko 30 GWh električne energije, a gradnja je stajala oko 13 milijuna eura. Druga, VE Orlića, dovršena je u lipnju 2009. godine, ima 11 vjetroagregata snage 9,6 MW, godišnje proizvodi oko 23 GWh struje, a koštala je oko12,5 milijuna eura. Samardžić objašnjava da se cijena gradnje vjetroelektrana kreće od 1,1 do 1,5 milijuna eura po megawatu instalirane snage.

U strukturi troškova njih 70 do 75 posto odnosi se na vjetroagregate, a ostali se odnose na sekundarnu opremu, građevinske radove, montažu te projektne i troškove financiranja.

Iz čega proizilazi da bi trebalo upola manje novaca za vjetroelektrane 450 MW, nego za TE 450 MW. što znači da se za iste pare može napraviti 900 MW, pa ako rade pola vremena opet imaš isto struje a sa zero troškova i zagađenja.

Naravno da nisam stručan i da je ovo samo pamet uz pomoć Googla, ali eto malo da se razmišlja o tome. Struju iz uglja niko više ne želi u EU.

[Sitna buranija]

Kanjon Neretve npr. ima stalno strujanje zraka. Obodi Bjelašnice, Kupres, Biokovo. Svakako imamo mjesta gdje vjetra ima dovoljno da se to isplati.

a izmedju ostalog:

EnerSvs je u Hrvatskoj dosad kod Šibenika uspješno sagradio dvije vjetroelektrane - VE Trtar-Krtolin i VE Orliće. Prva je puštena u proizvodnju u lipnju 2006. godine, ima 14 vjetroagregata ukupne snage 11,2 MW, godišnje proizvodi oko 30 GWh električne energije, a gradnja je stajala oko 13 milijuna eura. Druga, VE Orlića, dovršena je u lipnju 2009. godine, ima 11 vjetroagregata snage 9,6 MW, godišnje proizvodi oko 23 GWh struje, a koštala je oko12,5 milijuna eura. Samardžić objašnjava da se cijena gradnje vjetroelektrana kreće od 1,1 do 1,5 milijuna eura po megawatu instalirane snage.

U strukturi troškova njih 70 do 75 posto odnosi se na vjetroagregate, a ostali se odnose na sekundarnu opremu, građevinske radove, montažu te projektne i troškove financiranja.

Iz čega proizilazi da bi trebalo upola manje novaca za vjetroelektrane 450 MW, nego za TE 450 MW. što znači da se za iste pare može napraviti 900 MW, pa ako rade pola vremena opet imaš isto struje a sa zero troškova i zagađenja.

Naravno da nisam stručan i da je ovo samo pamet uz pomoć Googla, ali eto malo da se razmišlja o tome. Struju iz uglja niko više ne želi u EU.

Pa izađe skoro isto MW. Ako 1,5 mlrd KM košta blok 450 MW za TE Tuzla, to ti izađe 1,7 mio EUR po MW, a gradnja vjetroelektrane je 1,5 mio EUR po MW (gornja granica). Mada mi se ta cijena čini niskom, mislim da je skuplje. Ne sporim da je to čista eko prihvatljiva energija za razliku od uglja, ali gdje bi ti postavio stotine vjetroelektrana da bi dobio 450 MW?

[Sabur2]

Ne moramo stotine, hajmo deset za pocetak. Mjesta ima, i svi znaju da postoje, vec pominjano Podvelezje, a tu su i brojna druga mjesta koja potencijalno mogu ponuditi isplativu izgradnju, ali naravno prvo treba uraditi godisnja mjerenja i studije, medjutim ni to se cak ne radi.