Nama poznati autor ima neka promišljanja o obveznicama. Trebalo bi dobro razlučiti sve posljedice izdavanja obveznica da bi se došlo do pravog zaključka. A možda sve ovo stoji,možda je sav cilj vladajuće strukture da im neko od socijalnih kategorija (uključujući i adminnistraciju) ne zapali zgradu koja je jednom bila u plamenu:
Prethodna Vlada FBiH prije dvije-tri godine emitovala je nekoliko serija obveznica i to obveznice za ratna potraživanja FBiH te obveznice za staru deviznu štednju. Investitori koji su tada kupovali obveznice plaćali su te vrijednosne papire sa vjerom da će im Vlada FBiH isplatiti po isteku roka na koji se emituje obveznica glavnicu, dok su se kamate na obveznice isplaćivale periodično prije dospijeća. Naravno, u svemu tome je najveći dio onih koji su te obveznice jednostavno dobili umjesto, recimo, stare devizne štednje ili potraživanja po osnovu ratne štete. Međutim, bez obzira na sve, tim se obveznicama kako-tako trgovalo na Sarajevskoj berzi, a svi koji su posjedovali obveznice su željno čekali rok prispijeća kako bi se ti vrijednosni papiri pretvorili u keš novac. No, ostavimo sada to malo po strani.
Krajem prošle godine Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu shvatila je da će ove godine biti velikih minusa u budžetu (ekonomisti to zovu deficit) pa je u decembru 2011. objavila da je za pokrivanje budžetskih rupa predviđeno izdavanje dugoročnih obveznica i trezorskih zapisa, te zaduživanjem kod Evropske komisije i međunarodnih finansijskih institucija. Federalna je Vlada tada napravila i jednu brzinsku kalkulaciju te je objavila da će za krpljenje rupa u budžetu emitirati dugoročnih obveznica u vrijednosti od oko 230 miliona KM te još dodatnih 60 miliona kratkoročnih papira od vrijednosti i trezorskih zapisa. Nakon toga federalna se Vlada "bacila na posao". Prvo je tokom januara i februara ove godine krenula sa kratkoročnim dužničkim papirima, sa rokom dospijeća od šest mjeseci, a potom i sa dugoročnim papirima, sa trogodišnjim i petogodišnjim obveznicama. Već u maju 2012. Vlada FBiH je investitorima ponudila trogodišnje obveznice, a u julu ove godine i petogodišnje.
U početku je među investitorima (a riječ je uglavnom o ovdašnjim bankama) još i bilo interesovanja za vrijednosne papire federalne Vlade, ali je taj interes ubrzo splasnuo. Naprimjer, u julu je Vlada na Sarajevskoj berzi ponudila petogodišnje obveznice sa kamatom od 6,1 posto u vrijednosti od 30 miliona KM, ali je po okončanju aukcije prikupljen samo 17,1 milion KM, odnosno preciznije 22,3 miliona KM, od čega se 5,2 miliona KM odnosi na kamate koje se "odmah" isplaćuju.
Pogledajmo sada, dakle, šta se to najednom desilo sa interesom za federalne obveznice. Zašto je interes za ove vrijednosne papire kod investitora najednom splasnuo? Naravno, postoji mnogo razloga za objašnjenje ovog iznenadnog gubitka interesa i sva ta objašnjenja uglavnom zavise od toga ko će ih interpretirati - Vlada, investitori ili neko treći. Međutim, postoji paralelno s tim i jedno veoma argumentirano objašnjenje koje se jednostavno ne može ignorisati, a koje se može čuti u kuloarima ovdašnjeg tržišta kapitala. Evo o čemu se radi.
U toku ove godine sve aukcije, odnosno prodaje Vladinih trezorskih zapisa i obveznica, padale su samo par dana uoči dospijeća starih obveznica ili kamata na njih, tako da investitorima zapravo uopće nije bilo teško "povezati" da Vlada FBiH i nema novca da isplati svoje obaveze po prethodnim emisijama, stare, dakle, samo dvije - tri godine. A kada se to ima na umu, onda se kao logično postavlja i slijedeće pitanje: ako neko kupi danas federalne obveznice, može li se desiti da neka naredna Vlada FBiH emituje nove obveznice da bi isplatila svoje obaveze po novim, tek kupljenim? Može, naravno. A hoće li ta nova vlada te nove obveznice moći prodati? E, to je već pitanje na koje se teško može naći odgovor. A može li ta nova vlada, ako ih ne proda, emitovati nove obveznice i dati ih investitorima umjesto isplate glavnice po dospijeću? Pa naravno, može se i to desiti. A ko ne vjeruje u to, neka slobodno pita stare devizne štediše čije je uloge u bankama garantirala država - oni su umjesto svog novca dobili obveznice!
Dakle, čim je postalo jasno da se nove obveznice prodaju par dana uoči dospijeća roka za stare, splasnuo je interes za obveznicama federalne Vlade. Jer, ako je sadašnja Vlada prodavala nove obveznice da isplati svoje obaveze po starim od prije dvije godine, onda to zapravo i ne predstavlja tako siguran instrument za investiranje, zar ne? Pa evo, poštovani čitatelji, zapitajte se i vi da li biste sada posudili svoj novac nekome ko od vas traži pozajmicu kako bi vratio svoj stari dug od prije dvije godine? Ili biste u tom slučaju bili, najblaže rečeno, krajnje obazrivi prema toj pozajmici?
Sada je svima jasno da je federalna Vlada u prvoj polovini ove godine jako puno uradila na tome da na izvjestan način sama "devalvira" svoje obveznice. Kao što vidimo, interes postojećih investitora za dugoročnim obveznicama je naglo splasnuo, a novih investitora jednostavno nema. Nažalost, to ujedno ne znači i da "vrijedni" pregaoci iz zgrade u Alipašinoj ulici miruju. Nedavno je objavljen Vladin novi "briljantni" plan prema kojem bi sva profitabilna javna preduzeća, poput telekoma, elektroprivreda i slično, trebala svoj višak sredstava uložiti u vladine obveznice. A ako se to desi, nastaće haos! Zašto?
Pokušajmo to objasniti na jednom zamišljenom primjeru. Vlada će, recimo, naložiti BH Telecomu da 100 miliona KM, koje sada ova kompanija drži oročene na računima u ovdašnjim bankama, podigne i kupi obveznice. BH Telecom će to i uraditi - podići će pare i kupiti obveznice. Međutim, kada se toliki depoziti odjednom povuku sa računa ovdašnjih banaka, banke će morati tu "nestašicu" nadoknaditi novim sredstvima. A kako će to uraditi? Podići će pasivne kamate da bi privukle nove deponente. A šta nakon toga slijedi? Nakon toga slijedi povećanje aktivnih kamata, dakle kamata na kredite koje banke odobravaju ovdašnjim građanima i kompanijama, tako da ćemo na kraju svi zajedno morati platiti (ali bukvalno platiti) ono što su "vrijedni" pregaoci iz zgrade u Alipašinoj sada zakuhali.