Pošto stalno spominješ skupi ugalj, evo par pitanja....
Šta misliš koliko košta pretovar u luci za nekoliko miliona tona uglja?
Koliko košta željeznički transport kroz par država?
I koliki su tehničke mogućnosti luke u koje bi se dopremao taj ugalj kao i tehničke mogućnosti odnosno sposobnost željeznica da u svaka doba mogu vršiti prijevoz do Tuzle tj Kaknja?
Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
http://www.eex.com/en#/enpanzer wrote:Pošto stalno spominješ skupi ugalj, evo par pitanja....
Šta misliš koliko košta pretovar u luci za nekoliko miliona tona uglja?
Koliko košta željeznički transport kroz par država?
I koliki su tehničke mogućnosti luke u koje bi se dopremao taj ugalj kao i tehničke mogućnosti odnosno sposobnost željeznica da u svaka doba mogu vršiti prijevoz do Tuzle tj Kaknja?
Iskreno ne znam koliko koštaju troškovi transporta, recimo brodovima u Ploče, ali znam kako funkcionišu evropske elektrane. Uvoze jeftini i kvalitetni ugalj iz USA i Australije. Na ovom linku je cijena glja na njemačkoj berzi...franco Amsterdam ili Hamburg. Mrki ugalj 2 ili 3 puta kaloričniji od Krekinog lignita.
Pitanje svih pitanja jeste zbog čega je skupa i nekonkurentna struja iz termoelektrana? Ako nije zbog rudnika i uglja, šta je razlog?
Re: Elektroprivreda BIH
Trenutno je nekonkurentna i u EU pa opet rade.
Nije problem imati jeftniju cijenu kaloričnog uglja na berzi. Nije problem imati u Amsterdamu ili u ostalim lukama ARA regiona. Ali ništa ne znači za BH energetski sistem.
Tamo će sigurno doći brod sa 200.000 tona dok u npr Ploče dolazi 8 puta manji teret što sigurno utiče i na cijenu. Može se dovući i u ostale luke u Hrvatskoj ili Crnoj Gori gdje je kapacitet veći . Ali gdje je cijena pretovara. I gdje su svi ti troškovi prijevoza. Možda bi cijena opet bila manja nego što je imaju sad iz vlastitih rudnika ali u konačnici to ništa ne znači.
Angažovanje stranih luka i stranih željeznica znači odliv sredstava odnosno prebacivanje profita njima. A na stranu što bi se to značilo razvoj instranih firmi samo na račun toga što se nema volje urediti vlasniti izvor snabdijevanja ugljem na koji je inače i projektovan proizvodni kapacitet Elektroprivrede BIH.
Problem je u lošem vođenju a ne u skupom uglju i lijek za to nije jeftini uvozni ugalj.
Nije problem imati jeftniju cijenu kaloričnog uglja na berzi. Nije problem imati u Amsterdamu ili u ostalim lukama ARA regiona. Ali ništa ne znači za BH energetski sistem.
Tamo će sigurno doći brod sa 200.000 tona dok u npr Ploče dolazi 8 puta manji teret što sigurno utiče i na cijenu. Može se dovući i u ostale luke u Hrvatskoj ili Crnoj Gori gdje je kapacitet veći . Ali gdje je cijena pretovara. I gdje su svi ti troškovi prijevoza. Možda bi cijena opet bila manja nego što je imaju sad iz vlastitih rudnika ali u konačnici to ništa ne znači.
Angažovanje stranih luka i stranih željeznica znači odliv sredstava odnosno prebacivanje profita njima. A na stranu što bi se to značilo razvoj instranih firmi samo na račun toga što se nema volje urediti vlasniti izvor snabdijevanja ugljem na koji je inače i projektovan proizvodni kapacitet Elektroprivrede BIH.
Problem je u lošem vođenju a ne u skupom uglju i lijek za to nije jeftini uvozni ugalj.
Re: Elektroprivreda BIH
I Burundi je za nas Švedska, koji idioti nas vode...u totalnu propast:
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/tu ... laju/70615
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/tu ... laju/70615
Re: Elektroprivreda BIH
Gospodine Jerlagiću, šta je sporno sa Blokom 7 TE Tuzla, da li je on i zašto loš za Federaciju BiH i njene građane?
- Možda je bolje pitanje da li išta dobrog ima oko Bloka 7 u TE Tuzla? Krenut ću od samog početka i prve objave tendera. Prije svega, sporna je izmjena tendera i napuštanje koncepta na koji je bilo privučeno 11 svjetskih ponuđača kako direktnih, tako u konzorcijima. Za to ću vam dostaviti i kopije tenderskog dokumenta, odnosno njegove prve i treće strane gdje se vidi da se projektnom partneru nudi JV partnerstvo, a kasnije ćemo vidjeti da se ‘’ostavlja mogućnost kandidatima da predlože model partnerstva za koji mogu obezbijediti finansiranje projekta!?” To vam je kao da dozvolite nekom od favorizovanih ponuđača da napiše svoje uslove u tenderu. I logično je da su svi drugi odustali, jer se nisu mogli uklopiti u šemu koju su za svoje uslove predložile kineske kompanije. To je kao kad vam ponuđač kaže izaberi moj namještaj jer ima to što drugi nemaju, izaberi moj auto jer ima to što drugi nemaju... i vi upravo te detalje upišete u tender. Naravno, epilog se zna. Prolazi onaj koji je predložio uslove za sebe. Ovo se do sada nije desilo u tenderskoj praksi javnih nabavki i to na poslu od 1,5 milijardi KM! Na ovo sam upozoravao od dana kada sam saznao za ovu promjenu. Od ovog trenutka, počinje kriminal oko Bloka 7. Zbog ovih i sličnih stvari Tužiteljstvo BiH je otvorilo predmet o Bloku 7.
Moglo je jeftinije
Na početku su krenuli sa tenderom “za izbor projektnog partnera za JV – joint venture u projektu izgradnje bloka 7 - 450 MW u TE Tuzla”, a završili su sa potrebom zaduženja BiH na iznos od 1,5 milijardi KM!
Ovakav kako je sada pripremljen je itekako loš za Federaciju BiH i njene građane, jer je užasno skup. Cijena u konačnici dolazi do 1,086 milijardi eura ili 2,4 miliona eura po instaliranom MW. Tu cijenu nije imao niti jedan projekat u regionu. Ovako postavljen projekat je nerentabilan, proizvodit će gubitke i jedini koji će ispaštati i koji će morati pokrivati te gubitke su građani Bosne i Hercegovine, koji će plaćati minimalno 30 posto skuplju struju zbog izgradnje ovakvog Bloka 7 i njegove napuhane cijene. Kažem minimalno 30 posto, a može se desiti da to bude i drastično više. Uz to, na ovom, kako su ga nazvali, “projektu stoljeća”, neće raditi gotovo nikako domaće firme niti će se razvijati domaća pamet. Da zaključim: Zadužit će državu za 1,5 milijardi KM, razvijat će se kineska privreda, neće raditi domaće firme i epilog je skuplja struja za više od 30 posto.
Zašto je taj projekt preskup i da li se to i na koji način moglo uraditi jeftinije?
- Projekat je preskup iz razloga jer se plaća ekskluzivitet samo jednog sličnog rješenja u svijetu. Drugi razlog je što je na gore opisani način eleminisana konkurencija i onda se može raditi šta i kako se želi. Na kinesku cijenu od 722 miliona eura došli su troškovi kineskog kapitala od 180 miliona eura, pa potom troškovi kineskog osiguranja kredita od nekih 50 miliona eura, drugi troškovi vođenja projekta i na kraju vlastito učešće EPBiH, što daje ukupnih 1,086 milijardi eura!!!
Naravno da se moglo uraditi jeftinije. Do kraja tenderskog procesa ne mijenjati početne uslove, imati gotovo svih 11 ponuđača u utakmici i dobiti kroz transparentan proces veću konkurenciju, bolje uslove i nižu cijenu, uz zadovoljenje svih uslova iz tendera.
Kako je FBiH uopšte došla do ovog projekta, čija je to ideja, ko je ugovarač i da li je neko i ko tu imao i lične koristi? Da li je neko, poput bivšeg lidera SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije, imao i lične koristi od ovog?
- Projekat izgradnje zamjenskog Bloka 7 u TE Tuzla je, već sada možemo reći, star preko deset godina. Sjetimo se projekata koje je pripremala SBiH u vrijeme kada je bila dio vlasti 2006 - 2010. godine. Među njima je bio i Blok 7 u TE Tuzla koji je, kao strateški partner trebao raditi njemački EnBW, pa potom u drugom tenderskom pokušaju švicarski Alpiq koji je nudio da osigura preko 680 miliona eura svog vlastitog i/ili kreditnog zaduženja, bez zaduženja države BiH. Upravo je vlast na čelu sa SDP-om i pratećom SDA srušila te projekte pod parolom da ruše “pljačku stoljeća”. Danas vidimo da imamo na sceni zaduženje države stoljeća i poskupljenje struje stoljeća.
Ne mogu tvrditi da li je Lagumdžija imao lične koristi od ovakvog projekta Bloka 7, ali ono što mogu potvrditi jeste da je u vrijeme upravo mandata vlasti koju je vodio SDP i uprava na čelu sa SDP-ovim Čovjekom, učinjena nevjerovatna izmjena tenderskih uslova, stvaranje uslova da kandidat - ponuđač predloži svoj model partnerstva, kao i to da su 18. 8. 2014. potpisali sporazum o projektnoj saradnji sa kineskim konzorcijem, da su 27. 8. 2014. potpisali ugovor o izgradnji “ključ u ruke” sa kineskim konzorcijem. Kao što vidimo sve je to urađeno u sudijsko vrijeme, pred same izbore 2014. godine.
Svojevremeno ste i Vi i SBiH optuživani za određene koristi kad su ovakvi projekti u pitanju?
- Nažalost, u pravu ste. Optuživani smo na svakom koraku. Svi su htjeli da sruše projekte koji su imali svoj vremenski prozor i vrijeme kada su imali smisla. To su bili projekti koji su donosili državi 7 milijardi investicija, koji su predviđali 50.000 radnih mjesta, direktnih i indirektnih. Projekti i investicije koji su planirani prije svjetske recesije. Projekti koji su sa sobom imali renomirana evropska imena i na kraju objekti i postrojenja koji su ostajali 100 posto u vlasništvu države. Za ove projekte nije trebala ni marka zaduženja države BiH, a danas smo svjedoci da se traži saglasnost na zaduženje od 1,5 milijardi.
Valjda je to bio razlog da se sruši SBiH. Vrijeme je pokazalo da, osim silnih političkih optužbi i prijava, nema ničeg drugog. Podsjetit će vas samo na jedan detalj sa početka 2010. godine. SDA je smijenila kompletno svoje ljude u upravi EPBiH. Razlog je bio jer su sarađivali sa Jerlagićem, jer su ljudi savjesno radili svoj posao i sve su se odluke donosile koncenzusom. Rečeno im je: Ne možete vi tamo biti kao “šipka i bubanj”, a na političkom polju se svađaju Silajdžić i Tihić.
Da li je Federaciji potreban blok 7 i najkasnije do kada?
- Federaciji BiH je itekako potreban zamjenski blok, Blok 7 u TE Tuzla, koji će zamijeniti blokove 3, 4 i 5. Oni trebaju da se ugase u narednih sedam godina. Sve su to tzv. lignitni blokovi ili da čitaoci bolje razumiju blokovi za Krekine lignite. Ali, Federaciji ne treba ovakav Blok 7, ovako skup Blok 7. Federaciji BiH je potreban rentabilan Blok 7. Blok koji neće koštati 1,086 milijardi eura, koji neće u startu proizvoditi gubitke, koji će dati šansu i domaćoj privredi, pa ako već hoće da nas zaduže, da to bude za razvoj domaće pameti i domaće privrede, a ne samo kineske. I na kraju, koji na zaduženje BiH, njenim građanima neće donijeti ogromno poskupljenje cijene struje.
Tenderska utakmica
Danas u svijetu postoje na desetine ili stotine blokova nešto niže snage, slične efikasnosti i znatno jeftinije cijene, kako po instalisanom MW, tako i po ukupnoj investiciji. Spreman sam garantovati da postoje rješenja koja su za minimalno pola milijarde KM, pa čak i više jeftinija u odnosu na ovo rješenje i da se neće ništa posebno energetski desiti da se prolongira sadašnje rješenje, izvrši njegova revizija, preprojektuje na snagu koja će ponuditi konkurenciju i niže cijene. Dok se to završi u narednih godinu do dvije, potrebno je uložiti sredstva u rehabilitaciju i modernizaciju stanja u rudniku Kreka, na kopu Dubrave, kopu Šikulje i jami Mramor.
Kako Vi vidite rješenje ove situacije?
- Kako sam već rekao, postoje znatno jeftinija i jednako efikasna postrojenja. Potrebno je preprojektovati tehničko rješenje, smanjiti snagu na 350 MW – rješenja kojih ima na stotine u svijetu. Na bazi toga pripremiti transparentan tender, dobiti jaku međunarodnu konkurenciju i cijenu gotovo za 50 posto nižu od ove o kojoj danas govorimo. Moje procjene govore da se takav blok može dobiti u jakoj i otvorenoj tenderskoj utakmici za maksimalno 400 miliona eura, što je u odnosu na ponuđenih 722 miliona, pa gotovo duplo jeftinije.
Ako već traže da se država BiH zaduži sa tolikim novcem, onda EPBiH treba da upravlja svim tenderskim procesima, a ne da im potencijalni ponuđači nude ono što samo njima odgovara i na taj način prave netransparentne uslove. Za naš novac mi treba da postavljamo uslove, šta i kako želimo.
Upozorenje poslanicima
Apelujem na sve poslanike u Parlamentu FBiH da dobro razmisle kada budu dizali ruku da glasaju za zaduženje države od 1,5 milijardi KM i poskupljenje struje veće od 30 posto. Bez obzira na bilo kakve koalicije, Stranka za BiH u Parlamentu FBiH neće podržati zaduženje države za 1,5 milijardi KM.
-
- Posts: 4102
- Joined: 06 May 2010, 10:52
-
- Posts: 4102
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Elektroprivreda BIH
Nekako mi ovaj podatak da je proizvedeno 150 % struje u odnosu na planirano za ne povjerovati. Kakav je to plan kojeg premaši toliko? Da.nije bio planiran remont tog mjeseca? U svakom slučaju imam utisak da trenutni ministar pokušava da učini nešto, pogotovo sa rudnicima, ne znam koliko mu uspjeva, informacije su limitirane, ali i podaci kao ovi iz linka bar posredno govore da ima nekog napretka.
-
- Posts: 4102
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Elektroprivreda BIH
Evo, uz pomoć "stručnjaka", nadolaze pomalo. Trebaju ekspertni timovi i opsežne studije da nadođu do dijagnoze koju smo im mi neeksperti postavili ovdje ima 5 godina uz pomoć isključivo zdravog razuma i ponovili jedno dvadeset puta. Produktivnost u rudnicima je katastrofalna. To smo znali. Međutim tačni podaci šokiraju čak i mene. U Kreki recimo radi 7 PUTA više ljudi nego što bi radilo u nekom rudniku istočne Evrope sa istom proizvodnjom. U Banovićima opet, još šokantniji podatak, produktivnost 480 tona po zaposlenom godišnje a u Poljskoj 4800 tona po zaposlenom. U rudnicima je dakle totalni nerad i trpanje ljudi i nad zemljom i pod njom.
http://depo.ba/clanak/154502/lazi-i-obm ... nici-u-bih
http://depo.ba/clanak/154502/lazi-i-obm ... nici-u-bih