Vlada FBiH

[montypython]

Ne znam jesmo li se razumjeli. Nije mi žao što se nisam razbolio i iskoristio ono što sam uplatio, nego i kad se razbolim nemam uslugu koju sam (pre)platio. Znači uplatim godišnje nekoliko hiljada i sve je OK dok me nema tamo, a kad se razboliš gledaju te kao ispljuvak i kad tražiš najmanju uslugu tipa lab nalaza od 30 KM. Izračunajte koliko uplatite za zdravsteno u radnom vijeku pa ćete vidjeti da su vas mogli rastaviti i sastaviti na atome 10x za te pare. I opet ne dobiješ uslugu. Ne dobiju je ni penzioneri ni djeca, ni nezaposleni. Niko ovdje nije sretan, nije dovoljno imati nominalno "socijalni" sistem ako ne funkcioniše u praksi. U mom kantonu uveli i nekakve markice (od 20-30 KM mislim) koje moraš dokupiti i nalijepiti u knjižicu, uz postojeće doprinose, inače nema usluge. A bolnice dužne (npr u HNK) 130 miliona maraka. Frapirao sam se kad sam neki dan pročitao da u jednoj bolnici radi mislim 2500 ljudi. U čitavom gradu nema toliko zaposlenih u realnom sektoru a nije jedina bolnica u gradu. Uhljebilo se tu kao da je BH Telecom ili EP. Nisam ja sad vampir pa da jedem ljude i ostavljam ih bez zdravstvene zaštite. Na kraju krajeva i ti penzioneri koji bi umjesto uplatili nefunkcionalnoj državi dobili bi na ruke recimo 150 hiljada KM u svom radnom vijeku, mogu s tim odraditi štošta, ako nisu puno bolesni većina će im ostati, mogli bi uplatiti u alternativne zdravstvene fondove, mogu svašta s tim. Moguće su mnoge varijante, između ovakvog sistema u kao u nas i potpune privatizacije tako da se pokriju sve nezaštićene kategorije i da svi budu zadovoljni. Uostalom nije to ništa novo, mnogi su prepoznali problem evo npr Švajcarska oni svakako nisu glupi niti su država koja se ne brine o svojim građanima imaju privatno zdravstvo, a po mnogim pokazateljima najzdraviju naciju u zapadnj hemisferi. A što rekoše u Peščaniku "Ako vam je ovo sad dobro, onda ništa".
http://www.jutarnji.hr/arhiva/svicarski ... m/2315993/
http://www.nasiljudi.hr/clanak.php?id=98
http://www.6yka.com/novost/45089/5-razl ... a-svijetu-

[Sabur2]

Mislim da reformu zdravstva treba početi sa izjednačavanjem privatne i javne prakse. Dakle sa knjizicom osiguranja biras gdje ces. U drugoj fazi se moze umanjiti doprinos za javni sektor, a osloboditi dio novca za privatno osiguranje u onoj mjeri u kojoj korisnik ima potrebu. I tako lagano dok se sistem ne preorijentise na jedan dio obaveznog koji je fond solidarnosti i drugi dio koji je privatni po licnom izboru i potrebi.

Penziono također. Umanjiti izdvajanja za obavezni fond a rupe krpiti iz budzeta dok se broj korisnika ne smanji. Svima garantovati npr drzavnu penziju 350 maraka, a kome je malo nek izdvaja za radnog vijeka u neki privatni fond. Jedno vrijeme ce trebati poptora iz budzeta, ali ce vremenom postati stabilan i samoodrziv sistem. da se na vrijeme pocelo, do sad bi bilo gotovo.

[montypython]

Zamislite da recimo umjesto da kupujemo hljeb u pekari svaki dan, imamo recimo doprinos za hljeb u plati, kojim izdvajamo neki postotak od plate za hljeb a zauzvrat možemo u državnim pekarama kad hoćemo doći i uzeti hljeb, besplatno. Problem je samo što nama treba 30 hljebova mjesečno koji koštaju 30 KM a izdvajamo državi za "hljebarinu" 60 KM. Onaj koji međutim ima 3x veću platu platiće proporcionalno 180 KM za hljebarinu iako i on može pojesti i treba mu samo 30 komada mjesečno koji koštaju 30 km. Možda bi ovaj sretnik kupio i malo više mesa ali ne može jer je već dao 150 KM za hljeb koji mu ne treba. Besmislica? Naravno, samo što između ovoga i gornje priče o zdravstvenom nema skoro nikakve razlike.

[Sabur2]

Bravo, lijepa analogija.

[montypython]

Mislim da reformu zdravstva treba početi sa izjednačavanjem privatne i javne prakse. Dakle sa knjizicom osiguranja biras gdje ces. U drugoj fazi se moze umanjiti doprinos za javni sektor, a osloboditi dio novca za privatno osiguranje u onoj mjeri u kojoj korisnik ima potrebu. I tako lagano dok se sistem ne preorijentise na jedan dio obaveznog koji je fond solidarnosti i drugi dio koji je privatni po licnom izboru i potrebi.

Penziono također. Umanjiti izdvajanja za obavezni fond a rupe krpiti iz budzeta dok se broj korisnika ne smanji. Svima garantovati npr drzavnu penziju 350 maraka, a kome je malo nek izdvaja za radnog vijeka u neki privatni fond. Jedno vrijeme ce trebati poptora iz budzeta, ali ce vremenom postati stabilan i samoodrziv sistem. da se na vrijeme pocelo, do sad bi bilo gotovo.

Tako nešto. Treba ljude i polako odvikavati od socijale, puno nam je štete nanijela, posebno jer se zloupotrebljava, niko neće da radi, svi bi da budu potpuno zaštićeni kao polarne sove. U penzijama ljudi od 45-50 g, volu bi rep iščupali. U ratu je bilo možda 200 hiljada vojske a kako su uveli materijalne naknade za to, (???) sad čujem narastao broj na 600 hiljada. Znam čitave porodice na penzijama i invalidninama, ni vidjeli nisu rata niti im šta fali, sve uz dva svjedoka ili merhametli doktora plus koverta. Sve to neko plaća, ništa s neba ne pada, a nema ko nego realni sektor. I onda se neko čudi kako su veliki nameti a ja koji to spominjem ispadam "srca kamenoga".

[panzer]

Jedan lijep pregled novog poretka.

P R E G L E D
Akata kojima su uvedena nova opterećenja za poslodavce, koja su usvojena ili se nalaze u proceduri usvajanja

1. Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ( „Sl. novine FBiH“ broj 52/16 i 59/16)
- Neoporezivi dio toplog obroka smanjen je sa 2% na 1% od prosječne neto plaće u FBiH;
- Smanjen neoporezivi dio regresa za godišnji odmor u visini od 50% prosječne plaće;

2. Zakon o porezu na dobit ( „Sl. Novine FBIH“ broj 15/16)
- Ukidanje podsticaja za izvoznike;
- Ukidanje podsticaja za zapošljavanje invalidnih osoba;
- Smanjen podsticaj za investiranje sa 100 % na 50 % ;

3. Zakon o finansijskom poslovanju ( „Sl novine Federacije BIH“ broj 48/16)
Uvođenje obavezne kompenzacije putem banaka,koja do sada nije postojala, uz proviziju banaka;

4. Uredbu o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila („sl. Novine FBIH“ broj 9/16)
- Povećana naknada za korištenje javnih cesta samo za vozila iz privrednog programa;
- Povećana nakanada za registraciju motornih vozila, samo za privredni program;

5. Izmjene Uredbe o uslovina i načinu plaćanja gotovim novcem („ Sl. Novine FBIH“ broj 72/15 i 82/15)
Nameće se obaveza pologa pazara i uvođenje naknada za polog pazara;

6. Saglasnost na Tarifu revizorski usluga
Povećana cijena obavezne revizije poslovanja;

7. Izmjena Zakona o akcizama BiH
 uvođenje dodatne posebne akcize na bezalkoholna pića od 0,15 KM;
 povećanje akciza na pivo od 0,15KM /l;
 Povećanje akciza na naftu (sa 10 na 15 feninga po cijeni litra benzina);

8. Pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada
Povećava se naknada za odlaganje ambalažnog otpada; (ustavni sud ukinuo navedenu mjeru u međuvremenu)

9. Pravilnik o zbrinjavanju elektroničkog otpada
Povećava se naknada za odlaganje elektroničkog otpada; (ustavni sud ukinuo navedenu mjeru u međuvremenu)


10. Uredba o poticaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i određivanje naknada za poticaj iz 2016. godine

Uvedeno 100% povećanje naknade za podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora

11. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Povlaštena osnovica za uplatu doprinosa za niskoakomulativne grane sa 29% povećana na 39% uz isplaćenu neto plaću koja ne prelazi 80 posto od prosječne mjesečne neto plaće odnosno nominalno povećanje iznosa doprinosa po zaposleniku iznosi 53 KM.

12. Nacrt Zakon o porezu na dohodak

- Stopa poreza na dohodak povećava se sa 10% na 12%.
- Ukidaju se povlastice koje su građani imali zbog broja članova porodice koje izdržavaju, odnosno djece.
- Poreski opseg proširen je i na prihode po osnovu dividende,
- Oporezuju se i kamate na štednju;

13. Nacrt Zakona o doprinosima

- Oporezivanje toplog obroka, regresa i prevoza sa posla i na posao. Na ovaj način doći će do rasterećenja poslodavca koji isplaćuju visoke plaće, dok će se niža primanja dodatno opteretiti a što predstavlja većinu plaća u realnom sektoru.

14. Elektroprivreda HZ HB Mostar podnijela zahtjev za povećanej cijene električne energije

15. Odluka Vlade FBiH o smanjenju poticaja poslodavcima za zapošljavanje za 50%

[brzi]

Kao neka 30. tačka bi moglo biti uvođenje poreza na porez.
Jer iz pregleda se vidi da ide sve ka poskupljenju poslovanja ( kompenzacije preko banaka uz proviziju, naknada za polog pazara,.. ) povećanju poreza i akciza, i manjem neto dohotku.
Ukinuti podsticaj na zapošljavanje invalidnih osoba u zemlji kao što je naša može samo debil.

[proleter]

Ono što smo mi ovdje počeli sumnjati već nakon prvog Novalićevog intervjua, sada je jasno svima : imamo totalnog idiota, neznalicu, beskrupuloznog lažova i marionetu u rukama HDZ-a za premijera Vlade FBiH !
Ogromna većina ovih mjera, uključujući i Zakon o državnim službeniciima koji je EU ocjenila jako lošim, je doneseno na prijedlog Jelke Mililićević i HDZ-a, najretrogradnije stranke u zemlji.
Bez ikakvog liderstva, vođen od bankara, tajkuna, kriminalaca i već spomenute hercegovačke klike, Novalić je već na pola mandata ocjenjen kao najgori premijer od nastanka BiH, odnosno FBiH.
SDA je sve popustila Čoviću, za uzvrat nije dobila NIŠTA.
Od početka godine BDP stagnira, prvi kvartal rast 1,9 %, drugi 1,4 % a DEP je objavio da je u trećem svega 0,1 %, što znači da nema teorije da se dostigne 3 %, kako nam trube Zvizdić i Novalić.
Hvale se rastom od 3,1 % u 2015. a pri tome ne govore da je 2014. zbog katastrofe izgubljeno 18 BDP-a, tako da je osnova jako niska.
Sada zbog izostanka velikih investicija zbog političke blokade HDZ-a i SDA se pokazuje realno stanje, koje se može nazvati katastrofom, imamo ubjedljivo najgore makroekonomske pokazatelje na Balkanu.
Ali smo predali pismo namjere i dobićemo UPITNIK !!

[Sabur2]

Ima i ovaj aspekt:

Dodik se osvrnuo i na činjenicu da BiH ne upravlja Centralnom bankom BiH, što je jedan od ključnih ekonomskih problema u zemlji. Prema njegovom mišljenju, Centralnom bankom BiH upravljaju stranci kojima nije u interesu prosperitet BiH, već prosperitet vlastitih zemalja i banaka.

"Nemoguće je da u ovim ekonomskim okolnostima dominantnu ulogu imaju i dalje stranci. Bez obzira na to što njih formalno nema nijednoga, znamo na koji način se vlada", rekao je Dodik.

Dodik je podsjetio da Centralna banka BiH ima milijardu KM više od obaveznih rezervi, pri čemu stranci ne dozvoljavaju da se štampa novac.

"Umjesto toga, oni nas tjeraju da se zadužujemo kod njihovih banaka po kamati od 4 do 5 posto. Time mi njima održavamo te njihove banke, a Centralna banka pare čuva negdje van BiH", kazao je Dodik direktno prozvavši najveću banku u BiH.

Rekao je da je ovo zajednički interes svih u BiH jer bi intervencija centralne banke značila prosperitet za sve. Rekao je da je o ovome otvoreno pitao i Bakira Izetbegovića, kao i druge političare, poručivši da se on ne boji stranaca. Pozvao je da se o ovome postigne dogovor svih strana u BiH.

"Možda je bilo razumno 1996. godine, 1997. i 1998. da imate 5-6 posto veću podlogu za emisiju novca. Sada je ovo pogubno za BiH", rekao je Dodik dodavši da se sa pokrićem u BiH sada može emitovati do milijardu KM, što je više od svih deficita budžeta u BiH.

Dogovor o ovom pitanju BiH, prema Dodikovom mišljenju, koče stranci.

Dodik je rekao i da su stranci pritiskom izdejstvovali da se privatiziraju sve kompanije, čak i u onim malim općinama kao što su Rudo, Kalinovik...

"Nikada nisam sreo investitora koji je rekao želim investirati u Kalinovik, u Rudo", rekao je Dodik, poručivši da je jedini spas za ove općine da država osnuje neku kompaniju koja bi radila na bazi lokalnih resursa te da nakon pokretanja kompanije koja bi bila samoodrživa dionice podijeli lokalnom stanovništvu.

Dodik je govorio i da fiksni odnos eura i marke (1:1,95) ide isključivo u korist uvozu u BiH, pri čemu to opstruiše domaću proizvodnju. Spomenuo je proizvodnju vode kojom je cijela BiH izuzetno bogata.

"Onda nam ti isti stranci dođu i kažu zašto ne možete da razvijete realnu proizvodnju? Pa naravno da ne možemo jer je kurs KM nerealan. Valjda će se naći neko u BiH ko je spreman inicirati jedan sastanak o ovome. Ako sam to ja, ja sam spreman", rekao je Dodik.

Rekao je da u RS-u i u FBiH postoje ukupno dvije kompanije koje proizvode vodu, dok se sve ostalo uvozi. Prema njegovom mišljenju, određeni oblik zaštite domaćih proizvođača mora postojati kako bi oni ojačali i bili konkurentni na svjetskom tržištu.

"Ovdje nam dolazi meso koje subvencioniraju sa eurom po kilogramu i onda ovdje nema niko računa da proizvodi. Tako vam je i sa mlijekom, sve zemlje štite svoju proizvodnju. Samo ovdje nema niko da štiti, samo zato što neko iz EU kaže da se ljuti. E pa ljutite se koliko hoćete", rekao je Dodik dodavši da naprimjer Norveška u vrijeme dospijeća poljoprivrednih proizvoda ima zabranu uvoza od 60 dana.

"Oni to mogu, a mi ne možemo. Zašto? Pa imamo li pameti. RS to ne može sama uraditi kao ni FBiH, ali to možemo uraditi zajedno", dodao je Dodik.

[panzer]

Jah, kad bi bilo iskrene namjere a znamo da ih svi oni imaju "iskrenu namjeru".