Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[panzer]

Standard furniture factory, u prošloj godini oko 21 mil KM prihoda i ok 1,5 mil KM dobiti. Poprilično su umanjili proizvodnju u odnosu na ranije godine. Šteta je što je sve krenulo nizbrdo, to je bila dobra firma prije nekoliko godina.

[insider]

Jos uvijek su odlicna firma. Samo je pitanje sta je sve proslo kroz finansijske izvjestaje....

Bh telecom treba kupovati, izgleda da se sprema rast dionice, poslije minimuma...

[one]

Sasvim je izvjesno da će hrvatske tvornice prije svega duhana i duhanskih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina nakon ulaska Hrvatske u EU preseliti licenciranu proizvodnju na prostor BiH. Ovakav poslovno-tržišni scenarij nije plod poslovnih špekulacija, već činjenica do koje su u razgovoru s predstavnicima pojedinih tvrtki i kolegama iz Hrvatske gospodarske komore došli ekonomski stručnjaci u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Seli proizvodnja u BiH

To potvrđuje i dr. Duljko Hasić savjetnik za makroekonomska pitanja u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, voditelj studije pod nazivom “Analiza efekta pristupanja RH Europskoj uniji na BiH”. Zbog promjena vanjskotrgovinskog režima između BiH i RH, odnosno primjena odredbi SSP-a umjesto CEFTA 2006. u bilateralnoj trgovini, suštinski će promijeniti odnose u pojedinim gospodarskim sektorima, odnosno nova carinska i povećana porezna opterećenja učinit će neracionalnim i nekonkurentnim uvoz određenih proizvoda u BiH. To se odnosi, prije svega, na mlijeko i mliječne proizvode, mesne prerađevine, keks i konditorske proizvode i duhanske prerađevine. Osim izvjesnog smanjenja, a u nekim slučajevima i potpunog prestanka uvoza ovih proizvoda u BiH iz RH, realno je očekivati brojne dodatne pozitivne učinke. Prije svega, možemo očekivati povećanje vrijednosti stranih ulaganja, kako u proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta onih kompanija koje već posluju u BiH. Ove procjene stoje u studiji, za koju u izjavi za Večernjak dr. Duljko Hasić tvrdi da je plod razmijenjenih informacija s Hrvatskom gospodarskom komorom i pojedinim hrvatskim tvrtkama.

Licencirani proizvodi

Spominje se i proširenje i izgradnja novih proizvodnih kapaciteta onih kompanija koje već posluju u BiH kao što su Kraš d.d. Zagreb u Mira a.d. Prijedor, Zvečevo d.d. Požega u Zvečevo-Lasta d.d. Čapljina, Dukat d.d. Zagreb u Inmer d.o.o. Gradačac, Atlantic Grupa d.d. Zagreb u Argeta d.o.o. Sarajevo, itd. Preuzimanje domaćih ili izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, odnosno ugovaranje licencnih aranžmana s proizvođačima iz BiH očekuju se od strane vodećih kompanija kao što Podravka d.d. Koprivnica, Agrokor d.d. Zagreb, i drugi proizvođača mliječnih, mesnih i konditorskih proizvoda, pa čak i Tvornica duhana Rovinj.

[panzer]

Neko je odlučio da vrati cijenu dionica RMU Banovići pa će za mjesec imati fiktivnih 100 % zarade

[graditelj]

Neko je odlučio da vrati cijenu dionica RMU Banovići pa će za mjesec imati fiktivnih 100 % zarade

To je vjerovatno reakcija na danas objavljeni izvještaj o reviziji

Evo šta im je Džaferović napisao pa ako neko ima volje, vremena i živaca nek se pozabavi sa ovim milonima:

Iz revizorskog izvještaja RMU Banovići

Revizijom smo utvrdili slijedeće činjenice koje imaju značajan uticaj na prezentaciju finansijskih izvještaja:
1. Kao što je objašnjeno u zabilješci 2.1., zalihe su u bilansu stanja na dan 31. 12. 2011. godine iskazane u iznosu od 23.713.988 KM. Zbog postojanja značajnog broja stavki ne upotrebljivih i zastarjelih zaliha materijala i rezervnih dijelova, ne možemo da potvrdimo da su is te realno i objektivno iskazane.
2. Kao što je objašnjeno u zabilješci 1.4. i 2.5. iznos od 34.821.898 KM pred stavlja ostatak duga prema radnicima po sporazumima o poravnanju zaposlenika po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora, za ključenim na osnovu Odluke o davanju saglasnosti, broj 5616/10 koju je 2. 6. 2010. godine donijela Skupština Društva, a koji su knjigovodstveno evidentirani na aktivna vremenska razgraničenja, umjesto na teret kapitala.
3. Sumnjiva i sporna potraživanja (zabilješka 2.3.3.1.), koja su bilansirana po neto vrijednosti od 19.753.341 KM, precijenjena su, odnosno iskazana u značajno većem iznosu od realno naplativog. Uprava društva ne vrši usklađivanje knjigovodstvene sa stvarnom vrijednošću po tražvanja na dan bilansa kako to zahtijevaju odredbe MRS-a 39, tačke 63-65. Za iznos viška knjigovodstvene vrijednosti iznad realno naplativog iznosa potraživanja precijenjen je kapital privrednog društva na dan bilansa.
4. Kao što je objašnjeno u zabilješci 9, Društvo nije iskazalo obaveze utvrđene rješenjem Porezne uprave FBiH, Kantonalni porezni ured Tuzla, po osnovu kamata za neblagovremeno plaćanje obaveza prema javnim prihodima i troškova postupka prinudne naplate u ukupnom iznosu od 12.000.425 KM, čime su potcijenjene tekuće obaveze, a precijenjen kapital društva za isti iznos. Dio navedenih obaveza koje se odnose na zatezne kamate u iznosu od 8.725.976 KM mogao bi biti oprošten ukoliko društvo zaključi odgovarajuće sporazume sa korisnicima sredstava

[panzer]

Uništi nas ova kriza. Banke su u prvom kvartalu ove godine zaradile "samo" 35 % više negu u istom periodu prošle godine.
Propast.

[panzer]

eh, evo ih opet....

Proizvodnja u Rudniku željezne rude Vareš u kojem je od nekadašnjih više od 1.500 radnika danas angažovano tek nekoliko desetina zaposlenih, uskoro bi mogla biti pokrenuta.
Holding "KJ Gold Canada Ltd" juče je i zvanično vlastima Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) iskazao spremnost za kupovinu vareškog rudnika, što bi značilo spas za ovaj kraj, koji je usljed nedostatka posla posljednjih godina doživio egzodus mlađeg stanovništva.
Menadžer ove kompanije Piter M. Kun premijeru ZDK Fikretu Plevljaku, njegovim saradnicima i načelniku opštine Vareš Hamdi Fatiću potvrdio je kako je "KJ Gold Canada Ltd" spreman izmiriti dugovanja Rudnika, koja dostižu 3,8 miliona KM, te u pogone investirati do 150 miliona dolara.
"Sa potencijalnim investitorom ćemo potpisati protokol o saradnji. Tim dokumentom bit će obuhvaćeni interesi radnika Rudnika, opštine Vareš i kanadskog investitora. U svakom slučaju, Vlada ZDK će svakom ozbiljnom investitoru omogućiti ambijent za investiranje", kaže Plevljak.
Da se radi o ozbiljnim namjerama potvrđuje i činjenica da su Kanađani za istraživanja željezne rude u vareškom kraju već angažovali renomirane stručnjake iz Njemačke. Ranije su interese za kupovinu jednog od najvećih rudnika željezne rude u regionu pokazivale kompanije iz Italije, Poljske, Indije i Slovačke.

[Sabur2]

A tek što je šaran dobar....
Hajd nek se zakotrlja, ne bi li se neko od onog jadnog svijeta sto je navucen na ovu dionicu u aprilu 2007. makar malo popravio.
Ako nije bomba, moglo bi se malo optimizma na berzu vratiti.

[panzer]

Počeli su polugodišnji izvještaji.

Pobjeda-rudet sa preko 6 miliona prihoda i 1,58 mil KM dobiti. Na 320.000 komada dionica i dalje ekstra dobar rezultat

[graditelj]

NAJSIGURNIJI NAČIN ULAGANJA
Zašto banke u BiH ne prodaju zlato

Od početka svjetske finansijske krize, cijena zlata je bilježila rast, a u teoriji je zlato definirano kao imovina zaštićena od negativnih uticaja inflacije i dobro za kojim raste potražnja u nesigurnim vremenima.
"Fokus tržišta je usmjeren ka očekivanjima od sastanka FOMC-a (Američki federalni odbor za otvoreno tržište) koji će danas zasjedati u Vašingtonu i naročito ka pitanju fiskalne održivosti SAD-a početkom 2013. godine, jer bi način borbe s ovim pitanjem mogao biti podstrekač inflacije", kažu u Centralnoj banci BiH, uz isticanje da većina sudionika na tržištu trenutno zauzima neutralnu poziciju, jer smatraju da u kratkom roku može doći i do pada cijene, ali i do rasta. Ipak, u dugom roku očekuju rast cijena zlata, naročito ukoliko vodeće centralne banke uvedu dodatne kvantitativne olakšice.

I dok je, upravo zbog nestabilnih ekonomskih i tržišnih kretanja, u svijetu porastao promet investicijskim zlatom, u Bosni i Hercegovini komercijalne banke ne prodaju investicijsko zlato. Fena je na više adresa pokušala dobiti odgovor na pitanje zašto se u bankama u BiH ne može kupiti npr. poluga zlata čija se težina kreće od jednog grama pa nadalje ili zlatne kovanice, a što je ustvari zamjena za novčanu štednju.

U Centralnoj banci BiH kažu da, s obzirom na to da se u komercijalnim bankama u BiH ne prodaje zlato, ostaje mogućnost kupovine putem interneta.

"Naravno, prilikom ugovaranja kupovine zlata putem interneta treba biti oprezan", upozoravaju iz Centralne banke BiH.

U Sparkasse banci kažu da bi prema lokalnim regulativama, banke mogle voditi zlato u svom porftoliju, ali da brojni tržišni faktori otežavaju donošenje takve poslovne odluke, odnosno uvođenje te usluge.

"Prije svega, visoki tržišni rizici i potreba za dnevnom revalorizacijom vrijednosti ovog dijela portfelja, uz izraženu volatilnost cijena, sigurno nisu stimulativni za banke da se upuste u ovu vrstu posla. Nadalje, banke bi se u ovom slučaju pojavljivale samo u ulozi preprodavača, tako da se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti ulaganja potrebnih za uvođenje ovakve usluge. I konačno, ono što je najbitnije, i što bi nama svakako bio dovoljan motiv za razmatranje ove usluge je potražnja naših klijenata, međutim, za sada nema značajnog interesovanja", izjavila je za Fenu glasnogovornica Sparkasse BiH Elmira Omerović.

U Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. navode da u Bosni i Hercegovini zakonskom regulativom nije predviđeno uređenje tržišta za trgovanje investicijskim zlatom kao što je to slučaj s trgovinom novcem, vrijednosnim papirima te dodaju da je ista situacija u zemljama u regionu (Hrvatska, Srbija, Crna Gora).

"Zakon o bankama tačno je definirao djelatnost banaka s tim da se nigdje ne spominje trgovina zlatom niti mogućnost dobijanja licence u tu svrhu", izjavila je za Fenu Julijana Mikulić- Jurković, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija.

I u Agenciji za bankarstvo FBiH su umjesto odgovora zašto se u bankama u BiH ne prodaje investicijsko zlato, podastrli dio Zakona o bankama kojim se preciziraju djelatnosti koje banke mogu obavljati. Prometovanje zlatom nije predviđeno eksplicitno, ali zakonska regulativa ovu djelatnost ne zabranjuje.

U junu i julu cijena zlata se kretala između USD 1.550 i USD 1.630 za jednu finu uncu, te se moglo reći, kažu u Centralnoj banci, kako se cijena zlata prilično stabilizirala na razini malo ispod USD 1.600 po unci zlata.

Prognoze kretanja cijena zlata u narednom periodu su dosta „široke“ i za august se kreću u rasponu USD 1.525 do 1.640 po unci.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) raspolaže sa 64.000 finih unci zlata (dvije tone), čija se tržišna vrijednost stalno mijenja.

Kupovinom i prodajom plemenitih kovanica ne bave se samo iznatprosječno bogati ljudi. Tržište zlatom i srebrom sasvim je dostupno, a u mnogim aspektima i prilagođeno malim ulagačima, koji u džepu nemaju više od nekoliko stotina KM, eura ili dolara i koji u komercijalnim bankama u inozemstvu mogu za taj novac kupiti zlato.

Stručnjaci kažu da je ulaganje u tzv. investicijsko zlato (poluge različite gramaže, zlatnici i srebrnjaci najjednostavniji, najpovoljniji i najsigurniji način ulaganja. To su standardizirani, prepoznatljivi proizvodi poznatih svjetskih kovnica, čija je jedina svrha čuvanje vrijednosti kapitala maloga čovjeka.

Austrija i Švicarska smatraju se svjetskim destinacijama za kupovinu plemenitih kovina. No, mnogo je bliža Slovenija koja prodaje investicijsko zlato proizvedeno u istim svjetski poznatim kovnicama kao i zlato koje prodaju austrijske i švicarske banke.

Rekordna vrijednost zlata bila je u septembru 2011. godine kada je jedna fina unca zlata premašila 1.900 amerčkih dolara.

izvor:Klix.ba

Sad se kao neki novinari sjetili investicijskog zlata i tržišta u BiH. Po mom mišljenju klasični naručen tekst navlače raju opet i opet, uopšte me nebi čudilo da se za koji mjesec ovo počne prodavati u našim bankama. A ja ipak mislim da je kupovanje zlata kao dugoročne investicije po ovim cijenama harakiri
A i inače interesuje me mišljenje ostalih forumaša o ovim i ovakvim vrstama investiranja.