ZIF-ovi

[panzer]

Evo, kod Bosfina se već desila pobuna protiv DUF-a:

OBAVJEŠTENJE


1. Skupština ZIF-a «Bosfin» d.d. Sarajevo (u daljem tekstu: Fond) od 14.02.2012 godine, nije usvojila prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta i prečišćeni tekst Statuta predložen od strane DUF «Euroinvestment» d.d.Tuzla (u daljem tekstu: Društvo) iako je Nadzorni odbor Fonda osigurao održavanje Skupštine;

2. Skupština Fonda od 18.04.2012 nije usvojila ponovljeni prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta i prečišćeni tekst Statuta(od 14.02.2012 g);

Protiv Fonda je podnesena tužba Općinskom sudu u Sarajevu od strane dioničara, jer smatraju da Skupština od 18.04.2012 godine, nije zakazana u skladu sa Zakonom, pa su u tom smislu upitne Odluke o prijevremenom razrješenju ranijeg sastava Nadzornog odbora, odnosno imenovanju novog sastava, a sve do okončanja sudskog spora;

Društvo redovno obračunava upravljačku proviziju Fondu, a ne ispunjava uslove definisane „Ugovorom o upravljanju investicionim fondom od 04.06. 2010 godine", preciznije maksimalno eksploatira svoja ugovorna prava, a ne izvršava obaveze. Na ovaj se način Fondu nanosi nenadoknadiva šteta;

5. Društvo još uvijek nije izvršilo usklađivanje imovine Fonda u skladu sa Rješenjem Komisije za VP FBiH od 22.09.2011 god., te na taj način nije ispunilo uslove iz Rješenja o izdavanju dozvole za upravljanje Fondom.

Rok za ispunjenje ovog uslova je 30.06.2012 godine, međutim ne postoje osnovne pretpostavke da se taj rok može ispoštovati;

Društvo je u nekoliko navrata neosnovano povećalo neto vrijednost imovine Fonda, motivirano samo jednim mogućim razlogom, da poveća osnovicu za naplatu provizije;
Društvo nije uvažilo preporuke izabrane nezavisne revizijske kuće u smislu korekcije prethodno navedenih vrednovanja neto imovine;

Nadzorni odbor Fonda nije usvojio od strane Društva predloženi Godišnji program realizacije investicione politike Fonda za 2012 godinu;

Društvo je u poglavlju VII, Obavještenja o sazivanju Vl-te skupštine Fonda objavljenog 02.06.2012 godine u dnevnom listu „Oslobođenje" objavilo neistinitu informaciju u vezi uvida u isprave i materijale pripremljene za skupštinu. Ovim je Društvo obavijestilo dioničare Fonda, da mogu izvršiti uvid u materijale u prostorijama Fonda, ul Vilsonovo šetalište br 10, međutim, Fondu nikada navedene materijale (prijedloge odluka sa materijalima) Društvo nije dostavilo, što je izazavalo među dioničarima, zabunu i negodovanje velikih razmjera;

10. Društvo je Obavještenjem o sazivanju Vl-te skupštine zakazalo istu za dan 22.06.2012 godine, van sjedišta Fonda,iako u sjedištu Fonda postoje optimalni uslovi za održavanje iste. Skupština Fonda je zakazana u prostorijama društva „Svjetlostkomerc" dd Sarajevo čiji su većinski vlasnici lica koja zajednički djeluju, a zašto postoje neosporni materijalni dokazi, a sve to na teret imovine Fonda.

Doduše, ovdje se vidi da nije u pitanju samo upravljačka naknada nego ima i drugih stvari. Ali bilo bi dobro kada bi se ovo medijski popratilo da bi se kasnije lakše moglo ići na akciju kod ostalih fondova.

[montypython]

Nadajmo se da je ovo samo početak a i da će zakonodavac a i ostali odgovorni napokon vidjeti da je prevršena svaka mjera, da je nezadovoljstvo veliko i da je vrijeme za radikalne promjene.

[UAIFRS]

http://www.uaifrs.com/iz-medija-euroblic-20-6-2012/

[UAIFRS]

http://www.uaifrs.com/iz-medija-euroblic-21-06-2012/

[insider]

Društvo za upravljanje fondovima ABDS, koje upravlja fondom BIG Investiciona grupa, odlučilo se za smanjenje osnovnog kapitala uz zadržavanje učešća dionica u osnovnom kapitalu, njihovog broja i međusobnog odnosa i prava, navodi se u obavještenju objavljenom u dnevnoj štampi.
Smanjenje kapitala vrši se smanjenjem nominalne vrijednosti dionica, tako što se osnovni kapital smanjuje za 790.523,50 KM ili po jednoj dionici 6,50 KM.
Ukupni osnovni kapital koji je prije smanjenja iznosio 2.785.075,10 KM, podijeljen na 121.619 običnih dionica, nominalne vrijednosti 22,90 KM po jednoj dionici nakon smanjenja iznosi 1.994.551,60 KM, a podijeljen je na 121.619 običnih dionica, nominalne vrijednosti 16,40 KM po jednoj dionici. Iznos od 790.523,50 za koliko je smanjen osnovni kapital Društva, bit će vraćen dioničarima, srazmjerno broju dionica u visini vrijednosti dionice od 6,50 KM.
Razlog smanjenja osnovnog kapitala je nesrazmjerna visina kapitala u odnosu na potrebe Društva, a smanjenjem se ne ugrožava likvidnost i poslovanje Društva, niti utiče na izvršavanje obaveza prema povjeriocima Društva.

[panzer]

Kaže: Prevelik iznos kapitala u odnosu na potrebe društva.

Znači dobiće još 6,5 KM po dionici a u narednom periodu će i dalje uzimati dobru proviziju od BIG-a.

Tri dioničara:

KD Kapital d.o.o. LJUBLJANA 98.9253
GALIJATOVIĆ EKREM Sarajevo, BIH 1.0714
AA KAPITAL BROKERS d.d. Bihać 0.0033

Izgleda da će se sada finansirati težak period onih koji su nekada kupovali sve i svašta.

[UAIFRS]

http://www.uaifrs.com/iz-medija-euroblic-28-6-2012/

[one]

Iz protokola sionskih mudraca:
Ekonomske krize, koje smo priredili za Goje, stvorene su ničim drugim do povlačenjem novca iz opticaja.
Ogromni kapitali zastali su zahvaljujući izvlačenju novca iz država koje su bile prinuđene da se baš njima obrate za zajmove. Ti zajmovi su opteretili finansije država plaćanjem procenata, pritisli ih i vezali pomenutim kapitalom...
Koncentracija industrije u rukama kapitalista isisala je sve narodne sokove, a s njima i državne...
Sadašnja emisija novca uopšte ne odgovara sveopštoj potrebi, pa stoga i ne može da zadovolji sve radničke nevolje. Emisija novca mora biti u skladu sa povećanjem stanovništva, pri čemu je neophodno računati kao potrošače i tek rođenu djecu. Revizija emisije bitno je pitanje za cijeli svijet.
Vi znate da je zlatna valuta bila propast za sve države koje su je usvojile, jer ona nije mogla zadovoljiti potrošnju novca, tim prije što smo mi povukli zlato iz opticaja koliko je god to bilo moguće.
Kod nas mora biti uvedena valuta vrijednosti radničke snage, pa bila ona od hartije ili drveta. Mi ćemo izvršiti emisiju novca prema normalnim potrebama svakog podanika, povećavajući njegovu količinu sa svakim novorođenim čovjekom, smanjujući je sa svakim umrlim.

Reforme gojskih finasijskih ustanova i principa, koje smo mi projektovali, zaodjenućemo u takve forme da one neće nikoga uznemiriti. Mi ćemo ukazati na neophodnost reformi usljed onih zbrka i pometnji od kojih su došli finasijski neredi kod Goja. Prvi sukob, reći ćemo, sastoji se u tome što oni počinju sa određivanjem običnog budžeta, koji raste iz godine u godinu, iz sljedećih uzroka: taj buđet oni rastegnu do polovine godine; zatim traže popravni budžet koji potroše za tri mjeseca, poslije čega mole za dopunski budžet, i sve to završava likvidacionim budžetom. A pošto se budžet za narednu godinu određuje prema sumi opšteg proračuna, onda se svakogodišnje skretanje od norme proteže za 50% na godinu, zbog čega se godinama budžet uređuje kroz deset godina. Zahvaljujući takvim metodama, dopuštenim nemarnošću gojskih država, njihove su se kase ispraznile. Period zajmova, koji je poslije toga nastupio, pokupio je ostatke i doveo sve države gojske do bankrotstva.
Vi dobro znate da takvu ekonomiju kakvu smo sugerisali Gojama mi ne možemo voditi.
Svaki zajam dokazuje državnu nemoć i neshvatanje državnih prava. Zajmovi kao Damaklov mač vise nad glavama vladara koji, umjesto da uzimaju od svojih podanika putem privremenih poreza, idu ispruženom rukom da prose milostinju od naših bankara.
Spoljašnji su zajmovi pijavice, koje se nikako ne mogu otkinuti od državnog tijela dokle god one same ne otpadnu ili ih država sama ne zbaci. Ali gojske države ih ne otkidaju, nego ih sve više puštaju na sebe, tako da one moraju neizbježno propasti od dobrovoljnog puštanja krvi.
U suštini, šta drugo može predstavljati jedan zajam, uz to i spoljašnji?!... Zajam - to je emisija državnih mjenica koje sadrže procentnu obavezu srazmjernu sumi pozajmljenog kapitala.
Ako je zajam 5%, onda će država kroz dvadest godina uludo platiti procentnu sumu koja će biti ravna uzetom zajmu; za četrdest godina plaća dvostruku sumu, a za šezdeset godina trostruku, a dug uvijek ostaje isti, neplaćeni dug.
Iz ovog računa jasno se vidi da, kod oblika sveopšteg prireza, država crpi posljednje parice siromašnih poreskih obveznika da bi isplatila inostrane bogataše od kojih je uzela novac na zajam, umjesto da te parice prikupi za svoje potrebe bez procentnih doplata.
Dok su zajmovi bili unutrašnji, Goji su samo premještali novac iz džepa siromašnih u džepove bogataša, ali kada smo mi podmitili koga je trebalo, da bismo prenijeli zajmove na spoljašnji teren, onda su sva državna bogatstva potekla u naše kase i svi su Goji počeli da nam plaćaju svoj podanički danak.
Kad je lakomislenost gojskih vladara u pogledu državnih poslova i podmitljivost ministara ili nerazumijevanje u finansijskim poslovima drugih upravnih lica uspjelo da zaduži svoje zemlje kod naših kasa neisplativim dugovima, onda treba znati koliko nas je sve to stalo truda i novca.
Zastoj novca mi nećemo dopustiti, te zato neće biti ni državnih procentnih hartija, sem jednoprocentne serije, da ne bi plaćanje procenata predavala državnu moć pijavicama na isisavanje. Pravo emisije procentnih hartija biće isključivo prepušteno industrijskim društvima, kojima neće biti teško da isplaćuju procente od svojih dobiti, koje države ne zarađuju na pozajmljeni novac, kao što to čine ova društva, jer ona zajmi da potroši, a ne da vodi privredne operacije.
Industrijske hartije kupovaće i vlada koja će se od današnjeg plaćanja dadžbina na zajmove pretvoriti u zajmodavca iz računa. Takva mjera prekinuće zastoj novca, gotovanstvo i ljenost koji su nam bili od koristi kod samostalinih Goja, ali neželjeni u našoj vladavini.
Kako je jasna i očigledna nedotupavnost čisto životinjskih gojskih mozgova, koja se ispoljava u tome što nisu ni mislili, uzimajući od nas novac pod interes, da će sav taj novac, pa još sa interesom na njega oni morati crpiti iz svojih državnih đepova radi obračuna sa nama. Šta je bilo lakše i jednostavnije nego uzeti potreban novac od svojih građana!
To dokazuje genijalnost našeg izabranog uma u tome što smo mi umjeli tako da im predstavimo stvar zajmova da su oni vidjeli u njima štaviše i svoju korist.
Naši računi, koje ćemo mi predstaviti kada nastupi vrijeme, osvijetljeni vijekovnim eksperimentima koje smo vršili nad gojskim državama, odlikovaće se jasnošću i određenošću i očigledno će pokazati svima koristi od naših novotarija. Oni će učiniti kraj onim zloupotrebama, blagodareći kojima smo mi upravljali Gojima, ali koje ne mogu biti dopuštene u našem carstvu.
Mi ćemo tako podesiti računski sitem da ni vladar ni najmanji činovnik neće biti u stanju da izvuku ni najmanju sumu neprimjetno od njene namjene ili da je upute drugim pravcem sem onog koji je već jednom označen u određenom planu dejstva.
Bez određenog plana ne može se upravljati.
Idući neodređenim putem i sa neodređenim rezervama propadaju na putu heroji i vitezovi.
Gojski vladari, koje su po nekadašnjim našim savjetima odvraćali od državnih poslova svečanim prijemima, etiketama, veselim zabavama i razonodama, bili su samo povjerenici naše uprave. Izvještaje favorita, koji su ih zamjenjivali na poprištu poslova, sastavljali su za njih naši agenti i svaki put su zadovoljavali kratkovide umove obećanjima da se u buduće predviđaju uštede i poboljšanja... Od čega uštede? Od novih prihoda? - mogli su da upitaju i nisu pitali oni koji su čitali naše izvještaje i projekte...
Vi znate dokle ih je dovela ta nemarnost, do kakvog su finansiskog rastrojstava oni dotjerali, bez obzira na divnu vrednoću njihovih naroda.
Dakle ovi posljednji pokrivaju i zapušavaju sve rupe i pukotine na gojskim državnim kasama.
Kada se mi popnemo na prijesto svijeta, sva slična finansijska vijuganja, kao neodgovarajuća našim intresima, biće nepovratno uništena, kao što će biti uništene i sve fondovne berze, jer mi nećemo dopustiti da se prestiž naše vlasti koleba kolebanjem cijena naših dragocijenosti koje ćemo mi objaviti zakonom u iznosu potpune njihove vrijednosti bez mogućnosti njihova spuštanja ili podizanja. (Podizanje daje povod spuštanju, odakle smo mi počeli u odnosu prema gojskim vrijednostima).
Mi ćemo zamijeniti berze grandioznim državnim kreditnim ustanovama čiji će se zadatak sastojati u taksiranju industrijskih vrijednosti saobrazno vladinim kombinacijama. Te ustanove će biti u stanju da izbace na pijacu po pet stotina miliona industrijskih hartija za jedan dan, ili da ih isto toliko kupe. Na taj način će se sva industrijska preduzeća postati zavisna od nas. Možete zamisliti kakvu ćemo moć pribaviti sebi pomoću toga.
http://www.galaksija.com/protokol22.htm

[panzer]

Koordinaciona grupa za izradu strategije razvoja finansijskih tržišta završila je sa radom i pripremila dokument pod nazivom finalni nacrt „Strategija razvoja finansijskih tržišta u Federaciji BIH za period 2012-2021. godina“. To je dokument o kojem su Dani već pisali kao pripremi za pljačku ono malo zdrave privrede što je ostalo u FBIH. Zadnje poglavlje Strategije govori o Investicionim fondovima i omogućavanju da promjene oblike. Pretvaranje trenutnih zatvorenih fondova u otvorene, bez korektiva koji bi onemogućili Aleksandra Hrkača da podnese zahtjev za otkupom svojih udjela, dovodi do sloma tržišta u FBIH i višemilionske dobiti za Hrkača. Osim promjene oblika fondova, SDP-ov guru za finansije Marin Ivanišević ispunio je još jednu želju Aleksandra Hrkača. Pod tačkom d. Stoji: „Omogućavanje investicionim fondovima da se mogu zaduživati kod finansijskih institucija za kupovinu vrijednosnih papira“. Posmatrano sa strane, ta tačka je nepotrebna, jer niti će koja banka dati kredit za kupovinu dionica, niti će kojem fondu pasti na pamet da uzme kredit da bi investirao na ovakvo tržište u krizi. Jedini koji ima koristi je, opet, Aleksandar Hrkač. Dva fonda koji su pod njegovom kontrolom natjerati će da uzmu kredite u Lihtenštajnu, novac koji je iz Crne Gore plasira Hrkač, kolateral za kredite u ovom slučaju dionice procjenjuje opet Hrkač. U praksi to može izgledati ovako, fond založi 200.000 dionica Bosnalijeka trenutne tržišne vrijednosti od oko 2.300.000 KM, na tu vrijednost u Lihtenštajnu se odobrava kredit od 575.000 KM. Obzirom da je veoma vjerovatno da će ulaganje biti u dionice tipa Elektro grupe Jajce koje je nemoguće prodati, fond neće moći plaćati anuitete pa će banka biti „prisiljena“ da prodaje dionice koje su u zalogu. Kada ih bude prodavala po cijeni od cca. 5 KM tu je Hrkač da ih kupi u vlastito ime.

A koliko grupacija „biznismena“ okupljenih oko SBB-a (Zijad Blekić, Veselin Barović i Aleksandar Hrkač) vodi računa o malim dioničarima najbolje pokazuje primjer crnogorskog fonda Eurofond. Fond koji je pod kontrolom Veselina Barovića 2009. godine prodaje dionice Elektroprivrede Crne Gore italijanskom investitoru koji ulazi u vlasništvo Elektroprivrede. Novac koji su dobili od prodaje, više od 10 miliona eura, Fond ulaže u BiH i obavještava svoje dioničare da su uložili novac u Elektroprivredu BiH. Neko od 16.000 malih dioničara Eurofonda je, naravno, provjerio trgovanje sa dionicama Elektroprivrede BiH, ustanovio da toliki prometi nisu zabilježeni ni za par godina i podnio prijavu protiv nadležnih u fondu. Komisija za vrijednosne papire Crne Gore je sprovela istragu i zaključila da je Eurofond spomenutih 10 miliona eura investirao u Elektro grupu i Zadrugar, obje firme iz Jajca i firme u vlasništvu Aleksandra Hrkača. 50 posto dionica Elektro grupe, firme koju je osnovao za 1 milion KM i koja ni ne radi, Hrkač je prodao Baroviću za 18 miliona KM. Naravno tih 18 miliona je bio novac od 16.000 dioničara, tek nakon prodaje dionica je postao njihov novac. Osim ovoga Komisija je zaključila da Barović i Hrkač nisu povezana lica, pa tako i transakcija nije kriminal, nema veze što su Blekić i Barović suvlasnici 10-tak firmi u Crnoj Gori, nema veze što je direktor Blekićevog i Radončićevog fonda član Nadzornog odbora Eurofonda, nema veze što Hrkač ne radi ništa bez odobrenja Blekića, bitno je samo da Hrkač i Barović nisu braća, pa drugačije se prezivaju.

Vjerovatno i u Komisiji Crne Gore postoje veze po kumstvima kao u našoj između Zijada Blekića i predsjednika komisije Hasana Ćelama.

Da se vratimo na našu priču o „Strategiji“: predstavnici fondova, koji su bili uključeni u izradu, pokušali su diskretno sugerirati Ivaniševiću do čega dva sporna člana mogu dovesti, ali su bili ignorirani. Kada su ostali predstavnici fondova pokušali doći do Ivaniševića, kako bi mu objasnili da će takav zakon uništiti tržište kapitala u FBIH, dobili su poruku: „Ne moraju dolaziti, biće kako ja hoću“. U toku pravljenja nacrta fondovima se obratio premijer FBIH Nermin Nikšić sa molbom za pomoć pri pokušaju postavljanja novog nadzornog odbora u Bosnalijeku, kako bi se stalo u kraj kriminalu u toj firmi koji provodi direktor Arslanagić. Niko nije smogao snage da otvoreno kaže premijeru da njegova stranka i samozvani ministar finansija Marin Ivanišević prave zakon koji će dozvoliti nekolicini ljudi da unište i opljačkaju njihovu granu privrede. Oni dobronamjerni, a možda i neupućeni su prokomentarisali da „Premijer vjerovatno i ne zna šta Marin radi, pa zar bi nas zvao da zna?“.

Ukoliko je ovo tačno, strategija druga marina je puna uzroka koji,pored hiljadu postojećih, mogu donijeti samo nove probleme. Šta znači kada se fondovi zadužuju pokazuje se u Sloveniji gdje je radi zaduživanja fondova niz banaka došao u probleme a time i čitav finansijski sistem države.

Drug marin je građanin opasnih namjera i ostaje nam nadati se da ovo neće proći kroz parlament.

[UAIFRS]

http://www.uaifrs.com/aktivnost-drustav ... u-2q-2012/