Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[montypython]

A ne mogu se zanemariti ni psiholoski razlozi. Politicka situacija je nikad losija, stranke se samo prepucavaju, predlaze se rekonstrukcija Vlade i natezanje ce oko toga cini mi se dugo trajati. Pocetna pozitiva uzrokovana pocetkom istrage u BSNL je nestala jer se sve razvodnilo. O istrazi ni slova, ima li je više ikako. Svaki pokusaj reforme i ustede pada. Nemoguce je čak smanjiti plate administracije za pišljivih 4,5 % da ne govorim o otpuštanju bilo koga. U penziju se šalju ljudi od 40 godina sa nula radnog staža zdravi ko dren. Cijela populacije se izgleda sastoji od (manje-više) lažnih) invalida i (manje-više) lažnih boraca organizatora otpora itd isl , ne znam ko uopšte radi išta i ko to sve plaća.

[Investitor]

Najnovija dešavanja u FDS, odbijanje Jerka Ivanovića da potpiše punomoć za glasanje na skupštini dioničara predstavniku državnog kapitala, dovode me u dilemu oko dešavanja i u Bosnalijeku. Naime, poslije jučerašnje izjave Lagumđije da neće dirati federalnu vladu jer oni svakako imaju potrebnu većinu za donošenje svih odluka navodi me na razmišljanje zašto bi Trhulj potpisao punomoć predstavniku državnog kapitala, kada SDP na vladi može postaviti svoje ljude u Bosnalijeku bez SDA.
Da pojasnim, ukoliko se smjeni NO Bosnalijeka, novi članovi NO ispred države imenuju se na neki kraći period mislim 2 mjeseca, a da bi nastavili mandat moraju mislim biti potvrđeni, odnosno imenovani, od strane vlade gdje prema Lagumdžiji oni imaju potrebnu većinu da zaobiđu SDA. Sad, ministar potpisuje punomoći za glasanje za skupštinu i izbor članova NO, hoće li mu isti ostati lojalni... ili će promjeniti tabor ostaje da se vidi. Šta vi mislite kako će se odvijati dalja situacija..

I još nešto, ne treba davati punomoći brokerskim kućama jer ih je skoro sve Arsla kupio, otvoreno traže da glasamo za Arslu ili njima da damo punomoć.

[panzer]

Može biti da tu ima stranačkih interesa koje menadžmenti mogu iskoristiti. Nisam znao da se poslije skupštine može sve obustaviti:

Organ Federacije koji je dao punomoć za učestvovanje u radu i
odlučivanju skupštine privrednog društva sa učešćem državnog kapitala,
može opozvati punomoć ili umjesto već date punomoći dali novu punomoć
najkasnije do održavanja skupštine.
Ukoliko organ Federacije, u
roku od sedam dana od dana održane skupštine, privrednom društvu
dostavi akt kojim pobija valjanost punomoći na osnovu koje je
punomoćnik učestvovao u radu i odlučivanju skupštine, nadležni organ
privrednog društva će proglasiti nevažećim glasove po osnovu te
punomoći i o tome pismeno obavijestiti sazivača skupštine.

Sazivač skupštine je dužan obustaviti od izvršenja odluku za čije
donošenje su bili odlučujući glasovi po osnovu punomoći iz stava 2.
ovog člana i sazvati skupštinu radi ponovnog odlučivanja o tim
pitanjima, najkasnije 30 dana od dana prijema obavještenja nadležnog
organa privrednog društva.

[Sabur2]

Nadati se da ovdje 12% Edinih glasova nece nadjacati ostale uz Fahrinu pomoc.
Vlada FBiH ce vjerovatno jos neko vrijeme raditi u ovom sastavu, pa cemo vidjeti.

[fx78]

http://www.mojnovac.net/forumi/showthre ... 2&page=242

[panzer]

Pošto sa novinskih portala tekst zna biti izbrisan, postavićemo cijeli pod citat:

U Federaciji BiH je, kako smo i pisali u prošlom broju Dana, u pripremi zakon koji bi sve zatvorene fondove pretvorio u otvorene. Sam po sebi, zakon bi trebao dovesti do toga da zatvoreni fondovi, koji trenutno rade za interese društava koja njima upravljaju, a čiji su vlasnici i većinski vlasnici u fondovima, rade za interese svih dioničara. Međutim, ono što se dešava iza kulisa, navodi na zaključak da se pod okriljem novog zakona sprema milionska pljačka i preuzimanje ono malo zdrave privrede u FBiH.

Odliv novca Zakon predviđa da se sadašnji zatvoreni fondovi prebace u otvorene. Razlika između ova dva tipa fonda je da u otvorenom vlasnici posjeduju udjele umjesto dionica. Otvoreni fond je obavezan da u roku od tri dana isplati vlasnika na njegov zahtjev, dok je dioničar u zatvorenom fondu osuđen da na berzi pokušava prodati svoje dionice. Kao vrijednost udjela, zakon predviđa neto vrijednost imovine fonda po dionici, što u praksi znači da vlasnik jedne dionice BIG-a, koja trenutno na berzi vrijedi 3,8 KM, postaje vlasnik jednog udjela koji vrijedi 9,38 KM. U većini zemalja u regionu ova pretvorba se već desila: zadnja zemlja koja je pristupila promjeni zakona je Crna Gora. U Crnoj Gori je postupak došao do Ustavnog suda, gdje se vlasnici zatvorenih fondova žale da su "pravila igre promijenjena u njenom toku". Za razliku od FBiH, gdje u važećoj zakonskoj regulativi već postoje otvoreni fondovi, u Crnog Gori nisu nikada postojali. Prvi otvoreni fond u FBiH MF-Global je propao, dok ostali Eurohaus Balanced (koji su zajednički osnovali Zijad Blekić i Fahrudin Radončić) i Hypo BH Equity imaju gubitke u odnosu na početak poslovanja.

Kao najveći problem pri prelasku iz zatvorenih u otvorene fondove pojavljuje se tržište koje nije likvidno. U portfolijama fondova se nalazi po nekoliko firmi koje imaju potražnju na tržištu, dok se većina portfolija sastoji od kompanija koje je nemoguće prodati, ali koje fondovi pomoću različitih računovodstvenih metoda vrednuju i tako povećavaju vrijednost koju naplaćuju društva za upravljačke provizije. Kod velikog priliva zahtjeva za otkup udjela, fondovi bi ostali bez likvidnih dionica koje moraju prodati da dođu do gotovine za isplatu. Kod nas ne postoji reforma mirovinskog sistema, banke i osiguravajuća društva su nezainteresovani za kupovinu dionica, ustvari - ne postoji nijedan korektiv koji bi donekle ublažio pad cijena dionica likvidnih kompanija. U Češkoj, u kojoj su postojali institucionalni ulagači u doba pretvorbe privatizacijskih fondova u otvorene, u strahu od pada cijena određeno je da dioničari koji žele izaći iz otvorenog fonda u prvoj godini plaćaju 20 posto provizije, u drugoj 10 posto i od treće godine normalan nivo istupne provizije. Ova provizija nije pripadala društvu za upravljanje, nego je ostajala u fondu. U našem prijedlogu zakona još ne postoje aranžmani koji bi spriječili masovni odliv novca i pad cijena dionica.

Aleksandar federalni U prošlom broju smo također pisali o Aleksandru Hrkaču, koji je zbog sumnjivih poslovanja nepoželjan i u Hrvatskoj i u Republici Srpskoj, a koji je, kako tvrde dobro obaviješteni izvori, u svakom trenutku preko jedne banke iz Lihtenštajna spreman osigurati kreditna sredstva koja kao pokriće imaju naše dionice. O čemu je riječ? Malo je teško povjerovati da švicarski bankari mogu odobriti kreditna sredstva sa zalogom na dionice Elektrogrupe ili Zadrugara iz Jajca, ali ako pretpostavimo da je taj novac iz Crne Gore - stvari postaju puno jasnije. Takvim sredstvima je Hrkač krajem 2010. počeo da kupuje velike količine dionica fondova u FBiH.

Do danas je u posjedu cca 15 posto BIG-a, 1.500.000 dionica kupljenih za cca 5,25 miliona KM; cca 6 posto Profplusa, 300.000 dionica kupljenih za cca 1,05 miliona KM; cca 7 posto Mi-Group; cca 6 posto Eurofonda; cca 17 posto Crobiha i ima većinski paket dionica u Herbosu. Početak Hrkačeve kupovine dionica fondova se vjerovatno slučajno poklapa sa početkom rada na novom zakonu o otvorenim fondovima koji predvodi Marin Ivanišević?!

Nakon što zakon stupi na snagu, isti dan Hrkač može tražiti od Biga otkup njegovih udjela po cijeni od 9,38 KM po udjelu, ukupno 14 miliona KM. Na uloženih 5,25 miliona to je dobit od 8,75 miliona KM. Tako redom može nastaviti sa svim nabrojanim "investicijama" i doći do uloženih cca 14 miliona KM za koje će dobiti 43 miliona KM! Razlika je 29 miliona KM.

S obzirom na to da fondovi neće imati novac da ove iznose isplate, prodavaće sve likvidne dionice u svom posjedu. U nedostatku kupaca, vrijednosti će pasti do nezamislivih cijena, pa je sasvim realno očekivati da "najugroženije" dionice kao što su Bosnalijek, umjesto današnjih 11, budu 3 KM. Ili da dionice FDS-a, umjesto današnjih 45, bude 15 KM, a da vrijednost kompanija koje su u većinskom vlasništvu fondova, kao što je ŽGP, bude par miliona KM. O kojim razmjerama katastrofe pričamo, može ilustrirati upravo primjer Bosnalijeka - državni paket dionica u Bosnalijeku, koji je država prodavala za 33 miliona KM, tada bi vrijedio 4,5 miliona KM.

Već smo pisali o 100 miliona KM koje Hrkač ima spremne za porobljavanje ostatka privrede u FBiH. Za ovaj novac bi mogao preuzeti Bosnalijek i još 30-ak firmi veličine ŽGP-a. Ovaj scenario bi mogli spriječiti sadašnji većinski vlasnici fondova, koji bi svoje zahtjeve za otkup udjela stavili prije Hrkačevog, no to bi dovelo samo do toga da Hrkač ne bi mogao isplatiti planirani novac, ali bi za tržište kapitala i male dioničare bilo još pogubnije. Svi fondovi bi nakon zahtjeva vlasnika propali, odnosno isplatili njima novac i ostali sa bezvrijednim kapitalom.

Blekić i Ivanišević Prema tvrdnjama upućenih, Hrkačevo ime se spominje u regionu samo kada iza svega stoji Zijad Blekić, što bi - ako je zaista tako - i povezalo novac Veska Barovića iz Crne Gore sa bankom iz Lihtenštajna koja "vjeruje" u dionice Zadrugara i Elektrogrupe Jajce. Prema istim izvorima, Hrkač ne smije uraditi ništa na svoju ruku, bez odobrenja Zijada Blekića, isto kao što Blekić radi sve po nalozima Fahrudina Radončića?!

Zijad Blekić u ovom slučaju jedini figurira kao spona između "investitora" Hrkača i "zakonodavca" Ivaniševića. Još od doba kada je bio predsjednik FK Sarajeva, Blekić je bio rado viđen gost u društvu Marina Ivaniševića i Damira Hadžića, a njihovo druženje se intenziviralo pobjedom SDP-a na prošlim izborima. U društvima u kojima je tržište kapitala razvijenije, ove činjenice bi bile dovoljne za pokretanje procedure oko insiderskog djelovanja, no na našem tržištu naravno nisu.

Svi podaci o kupovinama, količinama i cijenama koje smo naveli su javno dostupni, zato je teško vjerovati da Ivanišević i grupa koja radi na zakonu nije upoznata sa ovim. Takođe ima razloga za opravdanu sumnju da će se odustati od donošenja ovog zakona barem za period dok se situacija na tržištu ne popravi, što bi bilo optimalno rješenje, no ostaje da vidimo hoće li Ivanišević u zakon dodati opcije koje postoje u Češkoj a koje bi spriječile pljačku: u našem slučaju bi istupna provizija trebala biti 50-60 posto u prvoj godini.

U suprotnom, na raspolaganju su dva scenarija: 1. Grupa sa crnogorskim novcem preuzima 30-ak kompanija uz uništavanje tržišta kapitala kao kolateralnom štetom; 2. Vlasnici fondova, pretežno porijeklom iz Slovenije, povlače novac, uništavaju fondove a uz to i tržište kapitala. Koji je gori?

Koliko vidim u Danima su izmijenili naslov vezan za FDS i Fimin fond "Qwest" u elektronskom izdanju u odnosu na štampano.

Dobro je što je ovo uzeto na razmatranje odnosno na opaske i moguća dešavanja nakon eventualnog usvajanja zakona. Prošle godine smo na temi ZIF-ovi pisali o tome i što se mene tiče, mislim da bi trebalo transformisati ZIF-ove u otvorene fondove.
Kaže se u tekstu da bi Hrkač mogao pokupiti sve za male. Ko će mu to prodati? DUFovi? Aha, oni će jedna dočekati da ostanu bez svoje provizije. Banke? Aha, i one će jedva dočekati da im neko to pokupi kad se nudi džaba. Ostali ljudi koji imaju pare? I oni će to velikodušno prepustiti jednom Hrkaču.

Što se tiče zadrugara i elektrogrupe, novinar bi trebao istražiti ko je prodao crnogorskom ZIFu dionice elektrogrupe za 20 mil KM, ali to je sad već prošlost.

O ovome bi i ostali mogli dati mišljenje.

[fx78]

Prema ovome tekstu fondovi će morati prodavati dionice u bescjenje da isplate povlačenje udjela

[Investitor]

Kaže se u tekstu da bi Hrkač mogao pokupiti sve za male. Ko će mu to prodati? DUFovi? Aha, oni će jedna dočekati da ostanu bez svoje provizije. Banke? Aha, i one će jedva dočekati da im neko to pokupi kad se nudi džaba. Ostali ljudi koji imaju pare? I oni će to velikodušno prepustiti jednom Hrkaču.

Slažem se sa ovim navedenim, jer šta mislite da neko sada ponudi Bosnalijek po 8 KM, kakva bi jagma bila a da ne pričamo po 3 KM i sl. U ovakvom scenariju mogu zaplatiti samo dionice koje nisu likvidne, tj kojim se ne trguje na berzi, jer takve dionice ne možeš prodati nikome.

[panzer]

DUFovi sigurno neće dati da se situacija razvije protiv njih,i iako za sada nema (kako novinar navodi) člana zakona o izlaznim provizijama, sigurno će ga ubaciti u nekim narednim fazama. Prezentacija na prošlogodišnjoj SASE konferenciji je predlagala 80% izlazne naknade u prvoj godini uvođenja zakona i kasnije sa procentualnim smanjivanjem.

Dobro je da se radi na tom zakonu.

[montypython]

U svakom slučaju postojeće stanje sa fondovima je neodrživo i nešto se svakako treba mijenjati. Ja mislim da je puno bolje rješenje da fondovi ostanu zatvoreni ali da se drastično smanji upravljačka naknada DUFovima i pojača nadzor i regulacija te spriječi djelovanje povezanih lica i sl. Ovo bi automatsku riješilo većinu sadašnjih problema sa ZIFovima i natjeralo ih na aktivnost, ZIFovi bi mogli investirati pa i podijeliti dividendu. Samim ovim bi cijena dionica ZIFova porasla dramatično i bez pretvranja u otvorene.
Kako sam već prije rekao izmjene zakona u tom smislu su bile u proceduri i ne znam dokle se je s tim došlo. Nema mi logike da se sad ide i na pretvaranje zatvorenih u otvorene.
Međutim, ako se već ide na to, interesuje me da li je zakon stvarno u proceduri ili to autor članka misli.
Prvo nisam siguran da su u većini zemalja u regionu svi zatvoreni fondovi zakonom pretvoreni u otvorene. Ima li npr u Hrvatsdkoj i/ili Sloveniji zatvorenih fondova.
Dalje u članku se sugerira kao da je kupovina dionica fondova nešto loše. Dionice su drastično potcijenjene i to što ih neko pa i taj Hrkač, kupuje je čak poželjno jer povećava likvidnost ma berzi. Ne možemo sad svi sjesti u ćošak i kukati kako je tržište nelikvidno a onda kad neko prepozna da je prilika za kupovinu odmah ga optužiti za to. Možda je čovjek samo prepoznao priliku i smatra da će ove dionice kad-tad pokazati svoju vrijednost i jako porasti i da će zaraditi i bez pretvaranja zatvorenih u otvorene.
E sad, ne poznajem tačno mehanizam naplate kad neko zatraži izlaz iz otvorenog fonda. Šta ako svi zatraže a nema odmah para za sve, kako bi neko znao da će biti prvi za naplatu. Dalje izlazna naknada bi morala postojati i to to kao što je rečeno što veća u prvoj godini, preko 50 % da se spriječi stampedo a onda da opada slijedećih godina. Kako ta naknada ostaje fondu tj preostalim udjeličarima oni su solidno zaštićeni plus se i broj udjela smanjuje izlascima drugih, pa ko voli nek izvoli.
Osim toga nisu ni ostale firme u portfeljima bezvrijedne kako to autor sugeriše.

“S obzirom na to da fondovi neće imati novac da ove iznose isplate, prodavaće sve likvidne dionice u svom posjedu. U nedostatku kupaca, vrijednosti će pasti do nezamislivih cijena, pa je sasvim realno očekivati da "najugroženije" dionice kao što su Bosnalijek, umjesto današnjih 11, budu 3 KM. Ili da dionice FDS-a, umjesto današnjih 45, bude 15 KM, a da vrijednost kompanija koje su u većinskom vlasništvu fondova, kao što je ŽGP, bude par miliona KM. O kojim razmjerama katastrofe pričamo, može ilustrirati upravo primjer Bosnalijeka - državni paket dionica u Bosnalijeku, koji je država prodavala za 33 miliona KM, tada bi vrijedio 4,5 miliona KM”
Ovdje je autor pomalo katastrofican, Zanemario je sve mehanizme tržišta i pustio mašti na volju. A gdje je potražna strana? Kad bi se pojavile stvarno velike količine npr Bosnalijeka na tržištu kako bi to BSNL pao na tri. Pa BIG bi ga sad mogao prodati kome bi htio, (jednostavno se obrati budućem kupcu nprAlvogenu ili ko bude) ali ne po 3 nego po 20, istog trena.
Ima naravno mogućnosti da sa pokuša nešto slično opisanom posebno kad bi se uvezala lica iz fondova pa svjesno radili protiv sebe, pa umjesto Alvogenu (kad već pričamo o BSNL) po 20 da ponude svoj paket nekome po 3.
Zato treba uvesti detaljne regulatorne mehanizme, izlaznu naknadu I sl. Zašto ne bi npr berza ili Vlada ili ne znam ko, imala uvijek aktivan trajni nalog na kupnju recimo million dionica BSNL po recimo 8. Ili BHTSR po 15. Pa ko hoće nek proda. Ali Vladi ali ne Hrkaču ili ne znam kome. Vjerovatno je da se po ovoj cijeni ništa više nebi ni kupilo ni prodalo ali bi zato bilo glogov kolac u srce za povezana lica i bilo kakvu muljažu.
Znam samo jedno, berza će oživjeti čim se počne hapsiti. Trebaju hitne promjene ali ih treba pažljivo osmisliti detaljno proučiti algoritam svih mogućih događanja, uvesti jake regulatorne mehanizme I stroge kazne.