Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[panzer]

Možda su ovakve cifre u nekim drugim ekonomijama normalne i možda se ovo ovako radi ali, stvarno je ružno gledati kako se zadužuju kako bi isplatili raniji dug i kako samo povećavaju iznos kamate koji se mora platiti. Još kamate na 80 mil KM.

[graditelj]

Mene cifre i kamate manje brinu od odnosa javnosti, medija i naučne zajednice prema ovakvom načinu vođenja državnih finansija. Kad uporedim interes javnosti za proračun u Hrvatskoj, broj tv emisija, intervjua i tekstova sa Linićem i Čačićem, onda me fakat jeza uhvati od ovoga. Kod nas se o MMF-u priča kao o dobitku na lutriji, "ako ne bude novog aranžmana sa MMF-om doći će u pitanje sve i plate i penzije i investicije, al zato ako dobijemo milijardu od MMF-a ima da poteče med i mlijeko kroz Federaciju i biće i plate i penzije i novi investicioni ciklus". Uopšte u medijima nema drugačijih mišljenja ili tekstova, i o tome imamo puni konsenzus i između entiteta i "šestorke" i "petorke" i SDA koja će branit Bosnu i opozicije

[graditelj]

Komisija.PNG (190.51 KiB) Viewed 5762 times

[UAIFRS]

Moze li info iz kojih je novina navedeni clanak i otkada?

[montypython]

Moze li info iz kojih je novina navedeni clanak i otkada?

Danasnje Oslobodjenje str 7. Ima još detaljnije u zadnjem broju magazina Dani.

[panzer]

Kažu ekonomisti (ustvari oni ovo već godinama govore):

Mislim da nema kapitalnijeg problema od zapošljavanja, a svi ovi drugi problemi o kojima pričamo, kao što su visina invalidnina, visina penzija, investicije itd., posljedica su nezaposlenosti ljudi, kaže u intervju za Radio Slobodne Evrope prof. dr. Nikola Grabovac.

Profesore Grabovac, već izvjesno vrijeme nema vas u medijima. Zbog čega?

- Ne pojavljujem se iz razloga što stvari koje sam ja pričao točno prije 10 godina, tada sam i udaljen iz svih struktura, se potpuno ostvaruju. I meni je najkrivlje i najžalije što se moje procjene ostvaruju. Prvo što se tiče MMF-a, nek je Bog na pomoći državi u koju dolazi MMF, jer njegov dolazak nema u suštini cilj oporavak države, nego njeno daljnje povezivanje. Međutim, ono što sam pričao prije 10 godina sad ću ponoviti - u BiH postoje tri kapitalna problema. Prvi je zapošljavanje ljudi. Kad govorim o zapošljavanju onda mislim zaposliti ih u produktivnu firmu koja će uspješno raditi i koja će isplaćivati plaću. Drugi problem u BiH je zapošljavanje. Jer ako riješimo zapošljavanje, ako čovjek prima plaću, automatski se plaćaju doprinosi i za zdravstvo i za penzione fondove i za školstvo itd. I treći problem u BiH je zapošljavanje. Iskreno ću vam reći, ja mislim da nema kapitalnijeg problema od zapošljavanja. A svi ovi drugi problemi o kojima mi pričamo, kao visina invalidnina, visina penzija, investicije itd., su posljedica nezaposlenosti ljudi. Na funkcije su došli vrlo nesposobni ljudi koji ne znaju rukovoditi ni državom niti ostalim stvarima, i situacija je ovakva kakva jeste.

Ovo što radimo sa MMF-om ustvari je uzimanje kredita jedog za drugim i dodatno zaduživanje i sve dublje padanje u dubiozu. Bojim se da će BiH doći na grane Grčke.

- Ne da ćemo doći, mi smo već ispod, i oni nas namjerno drže i namjerno nam daju kredit da bismo vratili prethodne kredite. Međutim, jednog dana će se morati podvući crta. Da li ćete to vi koji ste mlađi, ili naša djeca ili naši unuci poći vraćati? Međutim, oni svjesno to rade, ustvari nećemo vraćati. Znate šta će se uraditi? Ja već znam. Umjesto vraćanja duga, oni će preuzeti nam telekome, koji su zlatne koke, preuzeće nam elektroprivredu, koja je također zlatna koka. Znamo, to treba građanima vrlo jasno reći, kad smo se opredijelili za kapitalizam - kapitalizam je jednako gdje kapital vlada. Ali očito je da je ovaj vučiji kapitalizam koji je kod nas na sceni potpomognut iz međunarodne zajednice, ali strahovito ugrožen od domaćih struktura, koje ne vode računa o običnom građaninu, čovjeku, poboljšanju njegovog života, prespektivi i sigurnosti življenja itd.

Dakle, ovo je moderni kolonijalizam?

- Bitno je preuzeti dvije institucije u jednoj državi, a to su bankarski sustav i maloprodajnu funkciju - i onda vi komandujete tom državom. Kad govorimo o maloprodajnoj funkciji - znam ja, često prolazim kroz Livno, vidim ja tu i Konzume, međutim ja želim da mi Konzum kupuje robu koja je proizvedena u BiH. Koliko kupuje livanjskog sira? Tražim od Hrvatske da nam pomognu u zapošljavanju, a ne samo u deklaracijama i u pomaganju. Vidite granicu, koju ja često prelazim, u Doljanima - to je jedna od najtvrđih granica u BiH. Tu su najžešće kontrole baš zbog zaštite nekog nelagalnog uvoza u Hrvatsku. Dajte, pomozite, uspostavite svoje veterinarske stanice, utvrdite kvalitet i propustite ljude da prolaze sa robama, ili da firme iz Hrvatske uvoze te robe, da zaposle građanna iz Livna, Tomislavgrada, Kupresa, pa i iz drugih gradova - nisam nacionalista, iz Sarajeva, Žepča. Doboja itd.

Sklapanje kreditnog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom u periodu kada je ekonomska kriza u punom jeku nije nužno loša stvar za zemlje koje imaju problema sa likvidnošću, no glavno je pitanje da li će ta sredstva biti iskorištena za stvaranje novih radnih mjesta ili na neracionalnu javnu potrošnju, smatra Fikret Čaušević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i član Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Istaknuti bh. ekonomski stručnjak ističe da su kamatne stope po kojima MMF dodjeljuje novac znatno niže u odnosu na zaduženje na privatnom tržištu novca, te da tu pogodnost danas koriste i nekada jake svjetske ekonomije koje su zapale u finansijske probleme.

U intervju za poslovni portal eKapija, Čaušević govori o prednostima i manama zaduživanja kod Međunarodnog monetarnog fonda, uslovima koje zemlje korisnice moraju ispuniti te greškama zbog kojih je ova međunarodna finansijska institucija postala omražena u pojedinim zemljama.

U junu ove godine ističe prvi ugovor o standby aranžmanu kojeg je BiH 2009. godine sklopila sa MMF-om, a vlasti u našoj zemlji otvaraju pregovore o novom zaduženju. Da li smatrate da je uzimanje novog kredita u ovom trenutku najbezbolnije rješenje ili produbljivanje krize?

Čista je iluzija da je globalna ekonomska kriza završila 2010. godine. Ona još uvijek traje i u tom kontekstu zaduživanje kod MMF-a po njihovim kamatnom stopama je dosta jeftinije u odnosu na recimo zaduženje na privatnim tržištima kapitala.



Novi kreditni aranžman, sad je već jasno, neće imati razvojni karaketer već će biti iskorišten za otplaćivanje starih dugova prema istoj instituciji. Koliko je naša zemlja sposobna da otplaćuje nove zaduženja ukoliko ona budu odobrena?

Ako odobrena sredstva budu upotrebljena za finansiranje rashoda, kao što su javna administracija i nepravilno raspoređeni socijalnu transferi, ovakva distribucija sredstva podrazumijeva ekonomiju koja ne kreira nova radna mjesta, a nekreiranje novih radnih mjesta znači smanjenu poresku osnovicu iz koje se u krajnjoj liniji finansira otplata budućnih rata tih kredita.

Sve ekonomije koje se zaduže, a ne stvore osnovu za izvozne orijentisane projekte, nova radna mjesta putem koji će zaraditi novi novac za otplatu kredita, dovode sebe u situaciju da se moraju ponovo da zadužuju.

[mendo]

Moze li info iz kojih je novina navedeni clanak i otkada?

Danasnje Oslobodjenje str 7. Ima još detaljnije u zadnjem broju magazina Dani.

zar može biti netko toliko ljubazan, da okaći i ovaj članak iz Dana?
hvala

[panzer]

Nisu napisali ništa što nisu pisali i ranije. Veza između članova komisije, Blekića, Hadžajlića, FDS-ovaca, Barovića, Šotre,Hrkača i Matijaša, uglavnom ništa konkretno osim što je u istim Danima piše da je FDS (konačno) lupom entitetske vlade i to je premijer potvrdio.

[Investitor]

Imate li pa para za kupovinu, ovo sve popada

[panzer]

Ovo danas je više bio pad na silu nego što je stvarna prodaja.

Inače, primjeti se neka vrsta veće nelikvidnosti u poslovnim tokovima i ona je manje-više normalna pojava u prvom dijelu godine ali ove godine je to bilo posebno a evo i razlog:

U prvom kvartalu ove godine devizne rezerve BiH su pale za 700 milijuna KM i one sada iznose oko 5, 7 milijardi KM. Ovo je do sada rekordan kvartalni pad rezervi.

Prema riječima guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića ovakav pad rezervi pokazuje da ekonomska aktivnosti nije bila dovoljna u ovom razdoblju te da su pravna lica iz realnog sektora kupovala devize preko komercijalnih banaka i plaćala obveze prema inozemstvu za uvezenu robu.

"To se može protumačiti i sezonskim utjecajem jer je bila jaka zima i smanjene aktivnosti, ali ono što je definitivno je to da je pad rezervi koji se događao do sada nije nikada bio u ovoj mjeri", navodi Kozarić.

Kao treći razlog pada rezervi navodi i činjenicu da su neke banke prijevremeno vratile obveze svojim majkama i to nekih nekih 200 milijuna KM od ukupno 700 povučenih.

Guverner ističe da će banka nastaviti pratiti ovu situaciju te da je dobro što u valutnom odboru imamo slobodne rezerve koje su pokazale kao dobar dodatni instrument kojim mogu odogovoriti na ovakve situacije, tako da nigdje nije bilo kašnjenja u plaćanju inozemnih obveza što je jako važno za kreditni rejting.

Banke su izvukle čitavu dobit bankarskog sektora iz 2011. godine i poslale u inostranstvo. Izgleda da treba čekati ljetni period i dijasporu da popuni prazninu.