Elektroprivreda BIH

[panzer]

Načelno se slažem sa tim što si naveo ali ja situaciju gledam ovako.

EPBIH je firma koja godišnje ima EBITDA oko 200 miliona KM. Da u narednim godinama ništa ne urade, kao što vjerovatno neće jer je lakše samo pričati kako bi zadovoljili stranačke šefove, to znači da će nakon 2020. početi gasiti blokove TE. Svaki ugašeni blok znači manji kapital ali i manju amortizaciju.
Sada je amortizacija oko 160 miliona KM i svaki ugašeni blok znači manju amortizaciju.
Ako uzmemo kao relevatno da blokovi nisu profitabilni to znači da svaki ugašeni blok znači da, prvo neće biti proizvodnog troška, drugo da neće biti potrebe za određenim ugljenokopima i da EPBIH neće morati kupovati ugalj niti finansijski pomagati te ugljenokope, i treće da će moći nabaviti jeftiniju struju iz uvoza(ako je istina da je jeftnija) pa će imati bolju profitabilnost tj. manje troškove nabave električne energije a istu ili veću cijenu struje.
Jeftniju prodajnu cijenu ne mogu imati.
To znači da će i rudnici vremenom biti ugašeni ili prodani stranim vlasnicima za 1KM koji će pokazati da rudnici mogu biti profitabilni ali bitno je da neće biti na teretu EPBIH.

Ako i dođe do liberalizacije tržišta opet će EPBIH imati dominantan udio na tržištu jer kućanstva neće tek tako mijenjati dobavljača.

Ovo sa OIE je priča za sebe a posebno sa skladištenjem struje. Možda tektonski poremećaj na tržištu napravi nešto što će sve pa i te OIE baciti u zapećak jer se nije našlo rješenje za skladištenje energije dobijene od sunca ili vjetra

http://www.jutarnji.hr/njemacka-na-kora ... e/1451321/

[Shahab]

Ako riješe fuziju kao izvor energije, onda su riješili sve probleme energetike. Besplatna energija u neograničenim količinama. To mogu samo Nijemci, ali još smo daleko od proizvodnje električne energije iz fuzije (sadašnja nuklearna energija proces je fizije, odnosno razbijanja atoma).

[montypython]

Ne ulazeći uopšte u to da EP trenutno baca u rudnike stotine miliona tzv investicija a da nije bilo nikakvog restrukturiranja tamo i da ipak ne posluje s gubitkom, evo samo jedna stvar za razmišljanje. Cijena struje. Cijena se u nas drži na minimumu iz političkih, socijalnih zovite ih kako hoćete razloga. Kolika je ta cijena? Nemam pred sobom račun i ne znam napamet ali govoriću iz glave mislim da ne griješim puno. Maloprodajna cijena-domaćinstvima je mislim cca 16 pf/kwh. Ispravite me ako je drugačije. To je cca 80 €/Mwh. Prema podacima kojih se sjećam (i tu me ispravite ako ima novije) prosječna cijena u Eurozoni je cca 200 € (npr u Njemačkoj 200, u Danskoj 300). Istovremeno cijene većine proizvoda za kućanstvo (televizori, elektronika, većina živežnih namirnica) je ista ili niža u toj Njemačkoj nego u BiH. Dakle vlast trenutno socijalni mir kupuje ISKLJUČIVO na cijeni struje. Zaboravite ove cijene struje na berzi eex i sl od 40 €/Mwh, to nije maloprodajna cijena i ne može se porediti sa našom maloprodajnom, kao što se vidim često čini. 90% prihoda EP ostvaruje od prodaje na domaćem tržištu. Ako vlast poželi ona.može biti i 120 €/Mwh dakle uz povećanje prihoda od 50% TRENUTNO i uz dobit od 400 miliona KM godišnje, a da je cijena još uvijek daleko ispod nivoa Eurozone.

[Shahab]

Ne ulazeći uopšte u to da EP trenutno baca u rudnike stotine miliona tzv investicija a da nije bilo nikakvog restrukturiranja tamo i da ipak ne posluje s gubitkom, evo samo jedna stvar za razmišljanje. Cijena struje. Cijena se u nas drži na minimumu iz političkih, socijalnih zovite ih kako hoćete razloga. Kolika je ta cijena? Nemam pred sobom račun i ne znam napamet ali govoriću iz glave mislim da ne griješim puno. Maloprodajna cijena-domaćinstvima je mislim cca 16 pf/kwh. Ispravite me ako je drugačije. To je cca 80 €/Mwh. Prema podacima kojih se sjećam (i tu me ispravite ako ima novije) prosječna cijena u Eurozoni je cca 200 € (npr u Njemačkoj 200, u Danskoj 300). Istovremeno cijene većine proizvoda za kućanstvo (televizori, elektronika, većina živežnih namirnica) je ista ili niža u toj Njemačkoj nego u BiH. Dakle vlast trenutno socijalni mir kupuje ISKLJUČIVO na cijeni struje. Zaboravite ove cijene struje na berzi eex i sl od 40 €/Mwh, to nije maloprodajna cijena i ne može se porediti sa našom maloprodajnom, kao što se vidim često čini. 90% prihoda EP ostvaruje od prodaje na domaćem tržištu. Ako vlast poželi ona.može biti i 120 €/Mwh dakle uz povećanje prihoda od 50% TRENUTNO i uz dobit od 400 miliona KM godišnje, a da je cijena još uvijek daleko ispod nivoa Eurozone.

Po tom principu i vodovod i toplane i distributeri gasa mogu imati desetine miliona dobiti, samo treba da svoju monopolsku poziciju iskoriste da bezgranično podignu cijene svojih usluga, ali to tako ne funkcioniše u složenim socijalnim i političkim uslovima. Pravi test bit će liberalizacija tržišta kada će biti slobodno formiranje cijena. Naše elektroprivrede su tzv. integrisane energetske kompanije, dakle u svome sklopu sadrže proizvodnju, distribuciju i retail električne energije. Uskoro se distribucija izdvaja iz sistema i postaje nezvisni operater mreže, tako da u sistemu ostaju proizvodnja i snabdjevanje. Za proizvodni segment elekktroprivrede bitne su isključivo veleprodajne cijene, koje su trenutno niže nego što su proizvodne cijene u domaćim termo elektranama. Retail, ili kako oni komunistički kažu snabdjevanje, je proces sam po sebi, i opet profitabilnost ovisi o nabavnim veleprodajnim cijenama. Naravno može, i sigurno hoće, EPBiH kao snabdjevač ignorisati jeftiniju struju na tržištu i nastaviti kupovati struju od svojih termoelektrana, ali to će uticati na profitnu maržu. Neki privatni snabdjevač, fleksibilan u odnosu na izbor prodavca struje, prema principu što jeftinije to bolje, imat će veću maržu po istim maloprodajnim cijenama. Da ne govorimo o produktivnosti privatnika u odnosu na državni monopol.

[veliki dedo]

Meni je nekako bliži scenarij da će doći do privatizacija EP-a. Tada bi se sve drastično promjenilo i sve te vaše analize i predviđanja bi pali u vodu....

[montypython]

Pa upravo sam u prethodnom postu pokazao da EP uopšte ne zloupotrebljava svoj položaj i ne samo to upravo je obrnuto. EP se zloupotrebljava da se na nju nabaci svaki mogući namet od nekakvih doprinosa zajednici, vodnih doprinosa, potopljenog zemljišta, asvaltiraju se putevi i ko zna šta još. Čitavi se gradovi finansiraju od izmišljenih nameta. Kupuju se glasovi i mediji pumpanjem cijene uglja s jedne strane daleko preko optimalne a s druge strane ograničenjem izlazne cijene struje na najnižu u Evropi (ili tu negdje) dok je u Eurozoni cijena 2,5 PUTA viša (80 naprema 200 €/Mwh, to u prosjeku i to u zemljama gdje je većina ostalih troškova i cijena ista ili čak niža nego u nas. Pa kakav je to onda monopol? Dalje stvarno ne vidim zašto je snabdjevanje "komunističko" a Retail strana engleska riječ jedina ispravna. Ako bi nezavisni opereteri konkurencijom spriječili rast cijena zašto to ne rade u Njemačkoj i drugdje. Kako to da je veleprodajna cijena 40 € a maloprodajna 200 €, gdje su nezavisni opetateri tamo pa da kupe po tih 40 i prodaju domaćinstvima po recimo 60 i tako razbiju monopol. To se međutim ne dešava nego berzanska cijena struje naraste 5 puta dok stigne do potrošača uz potpuno liberalno tržište a u nas se TE jedva pokrivaju jer su blokirane i ulaznom i izlaznom cijenom. EP dakle nije monopolista nego se guši kao firma i mogući motor razvoja države. I to na više načina. A propos jeftine energije iz fuzije iz samog članka je vidljivo da je riječ o teoretskom modelu i da je maksimalni cilj zasad da ovo što gradi ne troši više energije nego što proizvodi, i da uspije da fuzija bude održiva više od 6 minuta poželjno 30. Praktična iskoristivost je ko zna koliko daleko čak i da riješe probleme održivosti, topljenja omotača i more drugih. Sasvim je moguće da ovo neće biti praktično iskoristivo u sljedećih 30 ili 50 godina ako ikad, odnosno sasvim je moguće da dođe do iscrpljenja fosilnih goriva do tada odnosno da umjesto jeftine energije bude nedostatak energije kada će se ubijati za komad uglja. Probleme sigurnosti i ne pominjem. Ako se i pored svih mjera opreza desila Fukushima i Četnobil kako se zaštiti i koliko će to koštati da se zaštitimo od nekontrolisane fuzije.

[brzi]

Jako je nezahvalno i teško upoređivati našu cijenu i cijenu u npr. Njemačkoj.
Očekivano kretanje cijene do 2020 godine. :

Cijena električne energije na berzi:

Struktura maloprodajne cijene:

-28,6 % Nabava el. energije
-22,7 % Mrežarina
-16,0 % PDV
-5,9 % Koncesije
-7,2 % Porez na el. energiju
-18,4 % taksa na obnovljive izvore
-1,3 % osiguranje

Već ako se pogleda da je u strukturi cijene 23,2 % poreza jasno je da u Njemačkoj el. energija energent kao i ostali a ne socijalna potreba.

[proleter]

Puno teorije i priče, može li neko ovdje objasniti zašto se u zadnjih 15-20 dana struja masovno uvozi u BiH?
Čini mi se da sve tri Elektroprivrede uvoze struju, za EP Mostar sam siguran, ali po količinama bih rekao da nisu jedini.

[panzer]

Koliko se da primjetiti u prošlom mjesecu TE rade manje ali je izvoz za HR bio dosta veći. Teško je na prvu ocijeniti šta se tačan uzrok.

Za buduće liberalno tržište struje:

Velika je vjerovatnoća da neće biti efikasno slobodno tržište. To se već vidi sa ovim kašnjenjem samog otvaranja tržišta od skoro godinu dana. Niko se ni udostojio da kaže zašto se kasni.
I kada se otvori, to neće biti supermarket u kojem će potrošači slobodno stavljati u korpu ono što će potrošiti. Dosadašnji distributer će uvijek imati dominantan položaj jer ima infrastrukturu ali će prije ili kasnije morati tražiti i povoljniju nabavu čime će automatski održati svoju poziciju.
U HR HEP još uvijek nije oštećen iako su ljudi tamo slobodniji pri odabiru i po tom pitanju su više informisani nego prosječni BH potrošač.
Isto tako, za razliku od telekomunikacija, za svako kućanstvo postoji samo jedna žica kojom se dobavlja struja i malo ko će se truditi da promjeni trenutnog dobavljača.
EPBIH može doći u problem tek ako proda ODS doo odnosno ako distribucije postanu privatne. A prije ili kasnije će rudnike doveti do toga da budu profitabilni ili će ih zatvoriti. Kao što će pozatvarati blokove termoelektrana a evo vidimo da nove i nešto nemaju volje praviti.

S tim da su prigovorili vladi entiteta što je dala saglasnost na TE Banovići odnosno da će snositi odgovornost ako ne bude isplativo. Meni je to znak da se nešto mijenja.

[panzer]

Donedavni direktor Površinskog kopa Šikulje kod Lukavca Osman Bleković imenovan je krajem prošle sedmice za generalnog direktora Rudnika uglja Kreka u Tuzli. Bleković na direktorskoj poziciji nasljeđuje Envera Omazića, koji je na čelo Rudnika Kreka došao početkom 2014. godine, a nakon što je bio dugogodišnji direktor Površinskog kopa Dubrave.

Bajazit Jašarević, generalni direktor Elektroprivrede BiH, u izjavi za "Avaz", navodi kako je Rudnik Kreka u izuzetno teškoj finansijskoj situaciji i da se više nisu mogla podnositi konstantna povećanja dugovanja.





- Dugovi se povećavaju iz mjeseca u mjesec, nisu se poštovali dnevni, a ni i mjesečni proizvodni planovi. Mi smo planirali da dnevno u PK Dubrave, PK Šikulje i Mramoru proizvodimo između 6.200 i 6.400 tona uglja, a sve kako bi redovno isplaćivali plaće, uplaćivali doprinose, plaćali koncesije i podmirivali jedan dio obaveza prema dobavljačima. Unatoč našim težnjama u minulom periodu nije došlo do stabilizacije proizvodnje tako da smo odlučili da imenujemo novu v.d. upravu Rudnika Kreka na čelu sa Osmanom Blekovićem - rekao nam je Jašarević.

Imenovanje Blekovića dolazi u vrijeme kada su povedene aktivnosti Općine Lukavac i rukovodstva PK Šikulje o otcjepljenju od Rudnika Kreka. Međutim, Bajazit Jašarević smatra kako je nepotrebno miješanje općinskih politika u rad i organizaciju Rudnika Kreka.

- Puno bolje bi bilo da, uz nove investicije Elektroprivrede BiH, svi svoju budućnost vide u jedinstvenoj Kreki. Samo na takav način, proizvodnjom uglja za TE Tuzla, Fabriku sode Lukavac, Natron Maglaj i široku potrošnju, jedinstvena Kreka može biti konkurentna na tržištu - kaže Jašarević.

Osnovni razlog za najavljeno otcjepljenje PK Šikulje, kako je navedeno u inicijativi, su enormni dugovi Rudnika Kreka, jer je samo u prvih šest mjeseci 2015. godine taj rudnik ostvario gubitak oko 17 miliona KM.

Također, Rudnik Kreka duguje Zavodu zdravstevenog osiguranja TK najmanje 8 miliona KM, a Općini Lukavac na ime koncesionih naknada više od 10 miliona KM. Slična inicijativa o otcjepljenju Površinog kopa Dubrave povedena je prije nekoliko godina i u Općinskom vijeću Živinice, a aktivnosti se, sudeći prema najavi općinskog načelnika Asima Aljića, planiraju intenzivirati u narednom periodu.

U takvoj poslovnoj klimi i konstalaciji snaga, Osman Bleković dolazi na čelu rudnika koji je veliki gubitaš, a napušta Površinski kop Šikulje koji je najveći proizvođač "crnog zlata", zajedno sa PK Dubrave“, u okviru Rudnika uglja Kreka.

Hoće li njegovo imenovanje za generalnog direktora anulirati "secesionističke" težnje rukovodstva, radnika PK Šikulje i Općine Lukavac pokazat će vrijeme pred nama, ali je sigurno kako će u narednom periodu biti još personalnih promjena u rudnicima koji posluju pod okriljem Kreke s ciljem, prije svega, finansijske konsolidacije