Vijesti iz ekonomije/privrede

[Shahab]

Da li neko ima tumačenje vezano za preduzeće Intera koje je formirala Vlada FBiH? Šta je pozadina eksponirane političke borbe oko tog preduzeća, evo upravo čitam da je SDP u Domu naroda pokrenuo inicijativu za ukidanje preduzeća Intera. Od toliko suštinskih i fascinantnih ekonomskih problema, ovo anonimno preduzeće u osnivanju je predmet političke borbe., što znači da su ugroženi konkretni interesi politički moćnih pojedinaca.

[proleter]

Biće zanimljivo ovo posmatrati dalje, čuj općina Neum se usprotivila najboljoj ponudi !

Ovoj odluci su se usprotivili ostali ponuđači i Općina Neum tvrdeći da je odluka Agencije nezakonita.

http://www.akta.ba/bs/Vijest/investicij ... ingo/58449

[proleter]

Da skrenem pažnji na jednu firmu u rastu, imaju hipermarkete, veleprodaju, benzinske pumpe, transport...
Puni su keša, priča se da su kupili Živiničku Omegu (RK Tuzlanka u Tuzli i RK Živinice). Omega je inače zastupnik rastuće turske kompanije BEKO. Vidim na jednoj slici da je BEKO i na njihovom tržnom centru, moguće je da je vijest tačna, mada mi je iznos od 64 miliona KM malo prevelik.
Uglavnom jedna kompanija o kojoj će se čuti - BELAMIONIX .

http://www.belamionix.ba/

[panzer]

Eh, to je sada puno za pričati. Uglavnom preko noći "zakopati temelje" vrijedne par desetina miliona KM(a to su uradili ove godine) znači nešto drugo.

Pošto UIO i SIPA rade i prate šta se radi onda je pametno sve staviti u nekretnine. Bar se zna da se nekretnina i biznis ne može izuzeti iz vlasništva.

[proleter]

Nije mi jasno nešto, zar nije u septembru prošle godine Hering dobio ovu dionicu, bilo je i svečano otvorenje radova?
Ima li na ovom blogu neko iz okoline Zenice da kaže radi li se išta sada oko Zenice na koridoru 5c, da ja nisam pobrkao nešto

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/246 ... video.html

[panzer]

Ovo je srednja poddionica zeničke zaobilaznice. Prvu je dobio Hering a ovu drugu-od 6,8 KM Euroasfalt i Strabag. Ostaje još treća do sjevernog izlaza grada.

[one]

Pozitivni trendovi na tržištu domaćih cigareta, kao što su rast oporezive potrošnje i rast vrijednosti tržišta, donijeli su i znatno brži rast prihoda od domaćih akciza, koji su za osam mjeseci ove godine porasli za 16,6 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, ali sa silaznim trendom rasta.

Prihodi od akciza na uvozne duhanske prerađevine su snažnije oscilirali, da bi se za period od osam mjeseci ove godine zadržali na 8,4 odsto sa uzlaznim trendom rasta.

Na tržištu cigareta u ovoj godini su nastavljeni pozitivni trendovi iz posljednjeg kvartala prošle godine, ali se za razliku od prošlogodišnje, u ovoj godini poslovna politika domaće duhanske industrije konačno premjestila sa rezanog duvana na proizvodnju cigareta.

Osim različitih marketinških strategija, domaće kompanije su značajno povećale plasmane.

Mjesečni rast potrošnje domaćih cigareta, mjeren brojem izdatih markica, u prvom kvartalu ove godine kretao se od 20 do 49 odsto, da bi se potom stabilizovao na nivou oko 20 odsto.

Trendovi u potrošnji uvezenih cigareta su znatno stabilniji, a rast je u samo prva tri mjeseca ove godine bio pozitivan.

Od početnog rasta od 8,6 odsto već u aprilu je zabilježen pad potrošnje, koji se održao do augusta, kada je zabilježen skromni rast od 0,7 odsto.

Zahvaljujući rastućem trendu potrošnje domaćih cigareta, ukupni trendovi u potrošnji su pozitivni.

Nakon početnog snažnog rasta potrošnje od 16,8 odsto od aprila ove godine, rast je daleko umjereniji i stabilniji i kretao se od 2,5 do 4,5 odsto.

Znatan pad potrošnje rezanog duhana donio je i pad učešća tog proizvoda u tržištu duvana u BiH sa 7,4 odsto, koliko je iznosio za osam mjeseci prošle godine, na svega 1,1 odsto u augustu ove godine.

Udio cigareta u ukupnom tržištu duvana se značajno povećao u ovoj godini, ne samo procentualno, već i nominalno, tako da je u prvom kvartalu ove godine zabilježen rast od 60 odsto kada je riječ o domaćim cigaretama, odnosno 30 odsto kada su posrijedi cigarete iz uvoza.

Od aprila je nastupila stabilizacija, tako da se rast tržišta uvoznih cigareta kreće oko 12 odsto, a domaćih oko 30 odsto.

[panzer]

Ovo je previše lijepo sročeno pa se mora biti skeptičan. I nije kupio još nikakve dionice.

Strateški partner i investitor koji je zainteresovan za kupovinu 51 posto dionica živiničke Fabrike namještaja Konjuh već je otkupio dionice dosad najkrupnijeg dioničara Konjuha i postao vlasnik nešto više od 12 posto dionica
Behnam Azad, porijeklom iz Azerbejdžana, dosad najozbiljniji strateški partner Konjuha, već je posjetio radnike i upravu, a sastao se i sa predstavnicima kantonalne izvršne vlasti.

Radnici odahnuli

Radnici ovog najvažnijeg živiničkog preduzeća su presretni, jer, kako kažu, bolje rješenje se nije moglo naći. Kako im je Azad kazao, problem neće predstavljati ni potraživanja koja radnici imaju, kao ni njihov neuvezani radni staž.

- Ovo je najbolje rješenje koje smo mogli zamisliti. Radnici su ujedinjeni i u potpunosti podržavaju ulazak ovog kupca. Već smo s njim razgovarali i radi se o vrlo ozbiljnom kupcu sa velikim planovima, tako da mislimo da ćemo s njim moći riješiti i problem nepovezanog radnog staža, kazao nam je Mevludin Trakić, predsjednik Sindikata Konjuha.

Tema prvih razgovora bila je pokretanje proizvodnje u punom kapacitetu, bez proširenja proizvodnje i asortimana. Prvi zadatak je ispuniti sve naloge i ne odbijati kupce, što je zbog nedostatka repromaterijala i novca dosad bio čest slučaj. Konjuh će, kako je rečeno, nastaviti raditi ono što najbolje zna, a to je proizvodnja stolova, stolica, te uredskog namještaja, za koji postoji interes u Holandiji, Poljskoj, Italiji i Sloveniji.

Azad je tokom posjete, međutim, kazao i to kako će se ubrzo stvoriti i uslovi za upošljavanje dodatnih 200 radnika u proizvodni proces.

- U narednih šest do osam mjeseci očekujem da će u Konjuhu raditi oko 500 ljudi, a dugoročno očekujem da ćemo svi, lokalna zajednica, radnici, a i investitor imati koristi, kazao je Azad prilikom posjete Vladi Tuzlanskog kantona.

Prema mišljenju mnogih, najveći problem Konjuha dosad i jeste bilo nepostojanje većinskog vlasnika, odnosno previše malih dioničara, kojih je bilo više od 800. Zbog ovoga nije moglo doći do ozbiljnijeg pristupa proizvodnji i jasno definisanih ciljeva rada.

Ovo je istakao i premijer TK-a Bego Gutić tokom sastanka sa strateškim partnerom. Dodao je kako se radi o "dobrom projektu koji je došao u nezavidan položaj zbog velikog broja malih dioničara i nedefinisanih poslovnih ciljeva". Ovom prilikom je obećao i pomoć Konjuhu.

Obećanje Gutića

- Vlada će direktno pomoći u vezi s dugovanjima po osnovu kantonalnih poreza i doprinosa, kao i u obezbjeđivanju drvne sirovine putem javnog preduzeća Šume TK-a. Po pitanju drugih poreza, dugovanja i drugih otvorenih pitanja koja su u domenu Vlade Federacije BiH, kantonalna Vlada i premijer će biti posrednici i partneri, kazao je Gutić, te dodao kako od investitora očekuje jedino da Konjuh radi, da ima kontinuitet proizvodnje i da upošljava radnike.

Sličnu pomoć je Vlada TK-a obećavala i ranije, kada je Konjuh tek ušao u program finansijske konsolidacije, ali tu pomoć nikada nije dobio, navodno zbog nesređenih odnosa unutar Šuma TK-a.

U Konjuhu je trenutno zaposleno nešto više od 290 radnika, od kojih je u fabrici angažovana samo polovina, tačnije, pola radnika radi prvih 15 dana u mjesecu, dok druga polovina radi narednih 15 dana, a sve kako bi svi mogli zaraditi makar toliko da prehrane porodice.

[proleter]

Jedino ako nije uzeo preko suda, van berze.
Zasada je situacija ovakva :

http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te ... ol/KNJHRK2

[slavuj]

http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=17880

Evo konačno neko da napiše nešto i o tzv hrvatskom pitanju iz ovog ugla!