Vijesti iz ekonomije/privrede

[panzer]

Pobjeda tehnology Goražde sa rastom prihoda od 32 % u prvih 6 mjeseci i dobit nešto veća:
http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te ... ol/PSPGRK4

[panzer]

Unis Ginex Goražde rast prihoda 50%, dobit za pola godine 4 miliona KM i gotovina na kraju perioda 7 miliona KM:
http://www.sase.ba/v1/SASE/O-SASE/SASE- ... 48/type/50

[proleter]

32. pumpa u BiH, svaka čast, Tešanj razvaljuje :
http://www.akta.ba/bs/Vijest/investicij ... dije/55156

[panzer]

http://www.seebiz.eu/ikea-kupila-sumu-u ... ar-117073/

Neka kupe i šume TK.

http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te ... mbol/SMTKR

Pošto će ovi domaći samo gledati kako Konjuh propada odnosno kako ga najezda insekata sistematski uništava.

[panzer]

4,7 milijardi ulaganja ili oko 18% nominalnog BDP u 2014. Nije loše jer to tek treba da donose profit.

Vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva pravnih osoba u Bosni i Hercegovini u 2014. godini iznosila je 5.142.407 hiljada KM, što predstavlja povećanje od 11,39% u odnosu na 2013. godinu, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Investicije u nova stalna sredstva u 2014. godini iznosile su 4.735.330 hiljada KM, što predstavlja povećanje od 13,30%.

Najviše investicija isplaćeno je sopstvenih izvora, u vrijednosti 2,7 mlrd. KM, te iz finansijskih kredita, u vrijednosti 1,33 mlrd. KM.
Iz sredstava budžeta i fondova investirano je 124,7 mil. KM, iz udruženih sredstava 121 mil. KM, a putem finansijskog najma-lizinga 116,3 mil. KM.
Iz ostalih izvora investirano je u vrijednosti 202,4 mil. KM.

Najviše je uloženo u građevinske objekte i prostore 2,38 mil. KM, a slijede mašine, oprema i transportna sredstva sa 1,98 mlrd. KM, te nematerijalna (neopipljiva) stalna sredstva sa 225,8 mil. KM.
Na troškove prijenosa vlasništva zemljišta uloženo je 4,5 miliona KM.

Posmatrano prema djelatnosti investitora, najveća ulaganja u ukupnim investicijama u 2014 godini su imale prerađivačka industrija 16,35 %, Vađenje ruda i kamena 13,42 %, Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 12,03 %, Trgovina na veliko i malo 11,59 %, Javna uprava i odbrana 11,42 %.

Nnajveći udjel u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva u
2013. godini su imale Prerađivačka industrija 15,25 %, Vađenje ruda i kamena 14,44 %, Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 12,89 %, Javna uprava i odbrana 12,31 %, te Trgovina na veliko i malo 10,20 %.

[panzer]

Evo nekih rezultata za prvo polugodište:

[Investitor]

Od ovih značajnijih firmi čini mi se jedino HT Mostar da ima bolje rezultate ove godine, i to 100% veću dobit.

[Investitor]

Zanimljiv je i polugodišnji promet Vispaka koji se popeo na 21 milion. Bilo bi interesantno vidjeti zašto i dobit nije pratila povećanje prometa. Vjerovatno zbog reklama, u zadnje vrijeme su se puno više reklamirali. Mislim da će im drugo polugodište biti puno bolje kad počnu koristiti ovaj novi pržač i mlin.

[panzer]

Meni je duže vrijeme ovaj magros veletrgovina zanimljiva- SCC. Bez iznajmljivanja prostora za hotel i zgrade za poslovni prostor imaće preko 2 miliona km dobiti.

[insider]

Kako je za Oslobođenje kazao direktor BBI banke Amer Bukvić, za Bosnaplod je bilo nekoliko zainteresovanih strana, ali je na kraju investitor iz Dubaija bio najbolji za ovu kompaniju



Potencijali



- Bosnaplod je već počeo sa radom, sa otkupom šljive, ali je ovo samo prvi korak jednog šireg projekta revitalizacije poljoprivrede u BiH, koji investitor namjerava pokrenuti. Ovdje se ne radi o kupovini kroz privatizaciju, Bosnaplod je bio u stečaju, tako da se kupovinom investitor obavezao samo na to da neće izaći iz poljoprivrede u narednih pet godina, istakao je Bukvić.



Malo više o projektu Investiranje u poljoprivredni sektor kazao nam je Malik Mulabegović, projekt menadžer, koji je kazao kako su u pripremama ovog projekta gledali sve potencijale u BiH, ko su proizvođači, koje firme su bile aktivne na tržištu, kakve su imale potencijale i u kakvom su stanju bili ti potencijali.



- Došli smo do firme Bosnaplod koja je bila u stečaju, nije bila operativna zadnjih nekoliko godina, a radi se o nekadašnjem gigantu koji je mnogo radio za izvozno tržište. Tu kompaniju smo detaljnije analizirali i vidjeli da je u pitanju vrijedna kompanija, te smo je preporučili stranom investitoru koji je prepoznao potencijal. Preuzimanjem kompanije investitor je odlučio i da zadrži sve zaposlene, da ih angažuje na novim poslovima kako bi bio operativan već za ovu sezonu, kazao je Mulabegović.



Vrijednost fabrike



Procijenjena vrijednost fabrike, kada je otišla u stečaj, bila je 29 miliona KM. Dvije godine je prodavana u više licitacija, ali bezuspješno. Posljednja cijena koju je platio investitor iz Dubaija iznosi šest miliona KM.



- Otkup šljive je krenuo. Namjere su bile da se otkupe veće količine, do 2.000 tona, međutim, sudska registracija je dosta kasnila tako da se kasno krenulo u realizaciju otkupa i već je dosta toga prodato. Sezona jedne sorte je već prošla. Na terenu se dosta radi kako bi se došlo u kontakt sa proizvođačima od kojih bismo otkupili šljivu, međutim, proizvođači su dosta oprezni s obzirom na to da je prijašnji vlasnik Bosnaploda ostavio dosta loš ugled, tako da ih je jako teško ubijediti da se radi o novom vlasniku i novim poslovnim praksama. Investitor je izašao sa cijenom od 0,40 KM po kilogramu za prvu klasu šljive i ona se isplaćuje odmah, poručio je Mulabegović.



Firma će šljivu koju otkupi koristiti za dobijanje raznih poluproizvoda i proizvoda, a s obzirom na to da je to proizvod koji je dosta tražen na inostranom tržištu, uglavnom će se bazirati na izvoz. Već narednih sedmica će se krenuti sa izvozom pojedinih proizvoda, a posebno velika potražnja za njima je u Austriji i Njemačkoj.