MIslim da ova firma zaslužuje zaseban topic na ovom forumu!
Od juna Bimal ostvaruje direktan pristup tržištu Turske
Austrijski STUDEN Holding, u čijem sastavu posluje i fabrika za proizvodnju jestivog ulja Bimal iz Brčkog, nedavno je otvorio novu kompaniju za distribuciju u Istanbulu, koja je rezultat konstantnog rasta i razvoja STUDEN Holdinga na ovom tržištu u posljednje dvije godine.
Poslovna grupa STUDEN Holding iz Beča, u čijem okviru se danas nalazi više od 25 kompanija u 14 zemalja, već duže od 20 godina uspješno upravlja tradingom, proizvodnjom i distribucijom prehrambenih proizvoda, primarno na području jugoistočne Evrope i Bliskog Istoka, preko regionalnih centara u Beču, Brčkom i Dubaiju.
Fabrika za proizvodnju jestivog ulja Bimal iz Brčkog, najveći je proizvođač i izvoznik, prije svega, jestivog ulja u sistemu STUDEN Holdinga, a tržište Turske posljednje dvije godine predstavlja jedno od glavnih izvoznih tržišta Bimala i STUDEN Holdinga.
Samo u toku 2014. godine, iz fabrike u Brčkom u Tursku je izvezeno jestivog ulja u vrijednosti 58 miliona KM, od ukupnog izvoza od 238 miliona KM.
Preko novoosnovane kompanije STUDEN GIDA Turkey sa sjedištem u Istanbulu, STUDEN Holding je omogućio lakši izvoz i drugih proizvoda iz Bosne i Hercegovine koji se proizvode u sistemu STUDEN Holdinga u Brčkom.
"Naš cilj je dalji razvoj i plasman naših proizvoda u Tursku, a nova kompanija za distribuciju u Istanbulu daje priliku i drugim bh. kompanijama koje nisu dio naše poslovne grupe da svoje proizvode izvoze na tržište Turske, sa kojom Bosna i Hercegovina ima sporazum o slobodnoj trgovini i koja prepoznaje kvalitet proizvoda iz naše zemlje", izjavio je Ilija Studen, predsjednik Uprave STUDEN Holdinga i generalni direktora Bimala.
Pored tržišta Turske, STUDEN Holding preko regionalnog centra u Dubaiju ostvaruje pristup daljim tržištima Bliskog Istoka. Značajna tržišta na području Bliskog i Srednjeg Istoka na koja Bimal trenutno izvozi su: Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Libanon i Izrael, a odnedavno Bimal izvozi i na tržište Kine.
http://www.klix.ba/biznis/privreda/od-j ... /150714039
Bimal Brčko
-
Investitor
- Posts: 912
- Joined: 19 Apr 2012, 10:37
Re: Bimal Brčko
“Bimal d.d.”, Brčko distrikt: Ovako se privatizira!
Nakon što je 2003. godine privatizirana, kompanija “Bimal” je za 12 godina na tržištu Bosne i Hercegovine kreirala premium robnu marku suncokretovog ulja “Bimal - sunce naše kuhinje”. Za ovo vrijeme kompanija je krenula u izvoznu ekspanziju, radi se na razvoju poljoprivrede i uzgoju uljarica na području naše zemlje i regije, čime je postala jedna od vodećih regionalnih proizvođača jestivih ulja koja je svoje proizvode uspjela učvrstiti i na tržištu Evropske unijeU Bosni i Hercegovini postoje pozitivne i uspješne kompanije. I to one uspješno privatizirane. Pokazuje to i primjer kompanije “Bimal”. Velika razvojna faza ove kompanije podrazumijevala je proširenje proizvodnih i tržišnih kapaciteta, te uključivala akvizicije i investicije u široj regiji. Razvoj “Bimala” određen je i formiranjem regionalne grupe kompanija s “Bimalom” u centru, kao investitorom i motorom razvoja ostalih kompanija.
Još davne 1943. godine, na otoku Visu je projektirana kompanija “Bimal”, a njena izgradnja započeta je 1947. godine kad je počela s radom kao fabrika za preradu soje. “Bimal” je pušten u rad 1951. godine i od tada pa sve do 1992. godine na tržište bivše Jugoslavije plasira proizvode dobijene iz sjemena suncokreta, soje i uljane repice. Usljed ratnih dešavanja te u mukotrpnom poslijeratnom periodu, “Bimal” prestaje s radom i tek 2002. godine, nakon stranih investicija, postaje prvo privatizirano preduzeće u Brčko distriktu.
Prije 12 godina austrijska kompanija “Seed Oil Holdings GmbH” sa sjedištem u Beču, koja je uspješno objedinila poslovne interese glavnog proizvođača ulja i masti u Austriji i internacionalne grupe specijalizirane u trgovini i distribuciji u jugoistočnoj Evropi, odlučila je prihvatiti izazov da “Bimal” u potpunosti modernizira i ponovo pusti u rad. Novi vlasnik je donio svoje iskustvo u vođenju modernog proizvodnog preduzeća za proizvodnju ulja i masti, te dugogodišnje iskustvo u međunarodnoj trgovini i distribuciji. Preduzeće je u jesen 2003. godine, nakon izgradnje i rekonstrukcije te značajnog ulaganja finansijskih sredstava, otpočelo proizvodnju.
“Uspjeh ‘Bimala’ nije došao tek tako. Tu su godine truda i napornog rada. Otkako nas je ‘Seed Oil Holdings GmbH’ privatizirao, cio ‘Bimal’ smo doveli na nivo tehnološkog procesa koji parira svim kompanijama u Evropskoj uniji. Već 2003. godine smo znali da ćemo biti izvozno orijentirani, ali nam je cilj bio u svom radu se usmjeriti na domaće tržište kao primarno, da bi bh. potrošač znao da postoji brčanski proizvod koji se nalazi na policama. Istovremeno smo željeli razviti kvalitet našeg ulja kako bismo mogli zadovoljiti inozemnog kupca”, kaže za Novo vrijeme Nataša Pucar, šefica korporativnih komunikacija “Bimala”.
“Bimal” se danas može uvrstiti u preduzeća međunarodnog formata koje je opremljeno modernom tehnologijom za proizvodnju jestivih ulja. Ova kompanija je u eliti proizvođača jestivog ulja u regionu i sa svojim proizvodima od suncokretovog, sojinog i sjemena uljane repice sigurno osvaja tržište, a sve to postiže sa svojih 220 uposlenika.
Odlične logističke mogućnosti kompaniji pruža i povoljan položaj na tromeđi Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, kao i neposredna veza s autoputem, željeznicom i međunarodnom lukom na Savi. Osim Bosne i Hercegovine, “Bimal” trenutno posluje i trguje u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, posredstvom kojih se također snabdijevaju i odabrani industrijski kupci s posebno visokim standardima kvaliteta iz Njemačke, Danske, Holandije i šire. Svoje gotove proizvode, jestiva ulja soje i uljane repice, plasira, prije svega, na tržišta Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske i to posredstvom distribucijske firme “Agragold”. Na tržištima zapadnog Balkana “Bimal” posluje još u Makedoniji, Albaniji i Srbiji.
“Gotovo po definiciji privatizacija biva uspješna i pozitivna ako u sebi nosi jasnu viziju i cilj koji se želi postići, a koji obavezno mora obuhvatati i vlasnike kapitala i budućeg kupca. Ono što se, prije svega, očekuje od vlasnika kapitala jeste da preduzeće učini efikasnijim, konkurentnijim, sposobnijim te u svakom smislu kompetitivnijim za tržišnu utakmicu”, navodi za naš medij ekonomski analitičar Duljko Hasić.
Ekspanzija na velika tržišta
Izvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Tursku u prošloj je godini iznosio oko 238 miliona konvertibilnih maraka, dok je uvoz bio oko 508 miliona KM. Od sveukupnog izvoza iz BiH u Tursku, kompanija “Bimal” izvozi proizvode u vrijednosti 58 miliona KM. Činjenica da jedna kompanija stremi ka tome da proširi svoju tržišnu utakmicu i na druge kontinente i države, govori dovoljno o strateškom planu razvoja.
Nedavno potpisivanje ugovora “Bimala” s kineskim partnerima iz Šangaja privuklo je pažnju javnosti. Od realiziranog ugovora, tokom ljetnog perioda, kupcima u Kini će biti isporučeno oko 3,5 miliona litara ulja proizvedenog po najvišim standardima kvaliteta. Prva pošiljka, koja se sastoji od milion litara jestivog ulja, poslana je u prvoj polovini ovog mjeseca, što dokazuje ozbiljnost kako domaće kompanije, tako i partnera iz Šangaja.
“S Turskom imamo pozitivnu saradnju. Bosna i Hercegovina mora na državnom nivou osigurati političke pretpostavke kako bi naši privrednici mogli izvoziti na strana tržišta bez većih problema, što je već urađeno u Turskoj, i takva ideja treba da bude pozdravljena. A mi ćemo lahko, kvalitetom naših proizvoda, potvrditi da smo poželjni partneri za određeno tržište”, ističe Pucar dodajući da “Bimal” kao članica veće grupacije koja vodi u Evropi, ali i na Bliskom istoku, ima veću mogućnost plasiranja proizvoda na razna tržišta.
“Nesrazmjeran uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine i Kine smanjen je ovom malom količinom i mi smo zahvaljujući tome uspjeli izaći na azijsko tržište”, ističe ona.
“Ovdje se, naravno, radi o menadžmentu koji je uspio ostvariti restruktuiranje preduzeća, istraživanje tržišta te napraviti iskorak prema stranom tržištu. ‘Bimal’ je jedna od rijetkih firmi koja je shvatila pojam globalizacije i koja je razumjela da je bosansko tržište premalo i tijesno za takav kapacitet te je napravila iskorak prema vani. Ali za sve su neophodni ljudi, znanje, sposobnost i menadžment. Glavno je imati ljude koji će uspjeti slijediti vašu viziju i realizirati je kako treba”, smatra Hasić.
Certificirani i kvalitetni
Halal certifikat je “Bimalu” izdat krajem 2012. godine. Halal standard BAS 1049:2010 počiva na preventivnoj proaktivnoj metodi i kompatibilan je s drugim međunarodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog upravljanja proizvodnjom. Karakteristike halal proizvoda su zdravstveno ispravni proizvodi prisutni na svim područjima svijeta, proizvodi prihvatljivi za sve životne dobi i pripadnike drugih konfesija, a dodatna kontrola garantira sigurnost kvaliteta proizvoda koje “Bimal” proizvodi.
Provedeni standardi ISO 9001:2008 sistem upravljanja kvalitetom proizvoda i HACCP sistem kontrole zdravstvene ispravnosti hrane koja se proizvodi, dodatna su potvrda ovoj kompaniji za proizvodnju jestivih ulja dobrog kvaliteta i zaštitu svojih potrošača. Kompanija posjeduje i certifikate IFS (International Food Standard), ali i Kosher (važan certifikat za Jevreje). ISO i HACCP-standard ova kompanija je usvojila 2013. godine, otkad počinje ozbiljniji plasman ovog proizvoda na tržišta regije.
Osim spomenutih certifikata, “Bimal” posjeduje i “Dunav soja certifikat”, koji im je izdala certifikacijska kuća “SGS” sa sjedištem u Švicarskoj, a koji je u skladu s evropskim zahtjevima i smjernicama Asocijacije “Dunav soja” sa sjedištem u Beču. Taj certifikat “Bimalu” su uručili predstavnici kompanije “SGS Beograd”, koja je provela spomenutu certifikaciju u ovoj kompaniji krajem 2013. godine. Uvođenjem ovog standarda, “Bimal” je postao prva kompanija na prostoru bivše Jugoslavije koja je provela “Dunav soja standard” koji obuhvata otkup soje, trgovinu sojom te primarnu preradu soje u polugotove i gotove proizvode. Stoga je “Bimal” zakonski uokviren kao proizvođač sojinog sjemena, sirovog ulja, jestivog ulja, proteinske sačme i lecitina pod “Dunav soja standardom”.
Asocijacija “Dunav soja” oformljena je s ciljem podsticanja proizvodnje kvalitetne non-GMO soje u zemljama dunavske regije i smanjenja evropske zavisnosti od uvoza ove uljarice, koji je trenutno viši od 95 posto.
“Od 2006. godine smo krenuli u provedbu standarda koji kontroliraju našu proizvodnju, a na kraju i kvalitet finalnog proizvoda. Od standardnih ISO, HACCP, IFS, preko Koshera i Halala. Kad spomenem posljednja dva, to govori da smo bili usko usmjereni na tržište na koje smo željeli ući. A posljednje dvije godine potpisali smo i članstvo u ‘Dunav Soja’ asocijaciji te smo se time obavezali na proizvodnju non-GMO hrane”, ističe Pucar.
Povećani prihodi
Kompanija “Bimal”je od prošlogodišnjeg redizajna pakovanja njihovog ulja pokrenula drugu fazu ekspanzije vlastitog poslovanja. Radnici ove kompanije na godišnjem nivou prerade otprilike 120 hiljada tona sirovina, te proizvedu oko 40 miliona litara jestivog ulja. Šezdeset posto tih proizvoda izvozi se na tržišta regije, ali i svijeta.
Još početkom 2014. godine, Mitja Kovačić, zamjenik direktora “Bimala”, izjavio je da “Bimal” kreće u osvajanje svjetskog tržišta s akcentom na Bliski istok. Sad, polovinom 2015. godine, svjedoci smo da su zacrtani ciljevi uspješno ostvareni. “Bimal” je dokazao da se radom, redom i zalaganjem može uspješno realizirati bilo kakav poslovni plan. “Bimal” se uporedo razvijao i napredovao i u segmentu trgovine i distribucije, pa su 2014. godine bili u top deset distributera prehrambenih proizvoda u našoj zemlji. Ova kompanija također njeguje odnos s domaćim proizvođačima, organizirajući razne programe i događaje namijenjene njima, te rade na programima subvencioniranja proizvodnje uljarica. I poslije svih “Bimalovih” napora, samo deset posto svojih potreba kupuju u krugu Brčkog. A proizvođačima sirovina s druge strane Save “Bimal” plaća barem deset posto više, dok sirovine stižu u krugu i do 400 kilometara. Problem je, između ostalog, poljoprivredna politika i rasparčane parcele domaćih poljoprivrednika za koje država ne mari.
“Bosna i Hercegovina se mora okrenuti agrarnom sektoru. Bosanskohercegovačka proizvodnja bi se vrlo lahko mogla temeljiti na uzgoju uljanog sjemena. Kad biste ušli u taj biznis, koji je siguran jer imate sigurnog otkupljivača kakav je ‘Bimal’, onda morate samo udružiti poljoprivrednike u veće parcele te mehanizirati određene aspekte toga”, zaključuje Pucar.
S dobrim i kvalitetnim uljem, “Bimal” svakako može uspješno završiti poslovnu godinu. Tako, iz godine u godinu, bilježi stalan rast ukupnih prihoda koji su 2012. godine bili na razini od 140 miliona KM. Već u 2014. godini prihodi su znatno veći: 170 miliona KM. U naredne četiri godine prihodi bi trebali “podići ljestvicu” na 300 miliona KM. “Bimalovo” suncokretovo ulje se od prošle godine na policama bh. trgovina nalazi u modernom redizajniranom pakiranju, koje je proizvedeno po najvišim standardima kvaliteta te prilagođeno tradicionalnoj i modernoj kuhinji, a istovremeno prati sve evropske ekostandarde.
“Bimal” je sinonim za Brčko. Zbog svog načina proizvodnje, kvaliteta i poslovanja te odnosa prema kupcima i potrošačima, može se reći da je riječ i o sinonimu uspješnosti.
http://novovrijeme.ba/bimal-d-d-brcko-d ... ivatizira/
Nakon što je 2003. godine privatizirana, kompanija “Bimal” je za 12 godina na tržištu Bosne i Hercegovine kreirala premium robnu marku suncokretovog ulja “Bimal - sunce naše kuhinje”. Za ovo vrijeme kompanija je krenula u izvoznu ekspanziju, radi se na razvoju poljoprivrede i uzgoju uljarica na području naše zemlje i regije, čime je postala jedna od vodećih regionalnih proizvođača jestivih ulja koja je svoje proizvode uspjela učvrstiti i na tržištu Evropske unijeU Bosni i Hercegovini postoje pozitivne i uspješne kompanije. I to one uspješno privatizirane. Pokazuje to i primjer kompanije “Bimal”. Velika razvojna faza ove kompanije podrazumijevala je proširenje proizvodnih i tržišnih kapaciteta, te uključivala akvizicije i investicije u široj regiji. Razvoj “Bimala” određen je i formiranjem regionalne grupe kompanija s “Bimalom” u centru, kao investitorom i motorom razvoja ostalih kompanija.
Još davne 1943. godine, na otoku Visu je projektirana kompanija “Bimal”, a njena izgradnja započeta je 1947. godine kad je počela s radom kao fabrika za preradu soje. “Bimal” je pušten u rad 1951. godine i od tada pa sve do 1992. godine na tržište bivše Jugoslavije plasira proizvode dobijene iz sjemena suncokreta, soje i uljane repice. Usljed ratnih dešavanja te u mukotrpnom poslijeratnom periodu, “Bimal” prestaje s radom i tek 2002. godine, nakon stranih investicija, postaje prvo privatizirano preduzeće u Brčko distriktu.
Prije 12 godina austrijska kompanija “Seed Oil Holdings GmbH” sa sjedištem u Beču, koja je uspješno objedinila poslovne interese glavnog proizvođača ulja i masti u Austriji i internacionalne grupe specijalizirane u trgovini i distribuciji u jugoistočnoj Evropi, odlučila je prihvatiti izazov da “Bimal” u potpunosti modernizira i ponovo pusti u rad. Novi vlasnik je donio svoje iskustvo u vođenju modernog proizvodnog preduzeća za proizvodnju ulja i masti, te dugogodišnje iskustvo u međunarodnoj trgovini i distribuciji. Preduzeće je u jesen 2003. godine, nakon izgradnje i rekonstrukcije te značajnog ulaganja finansijskih sredstava, otpočelo proizvodnju.
“Uspjeh ‘Bimala’ nije došao tek tako. Tu su godine truda i napornog rada. Otkako nas je ‘Seed Oil Holdings GmbH’ privatizirao, cio ‘Bimal’ smo doveli na nivo tehnološkog procesa koji parira svim kompanijama u Evropskoj uniji. Već 2003. godine smo znali da ćemo biti izvozno orijentirani, ali nam je cilj bio u svom radu se usmjeriti na domaće tržište kao primarno, da bi bh. potrošač znao da postoji brčanski proizvod koji se nalazi na policama. Istovremeno smo željeli razviti kvalitet našeg ulja kako bismo mogli zadovoljiti inozemnog kupca”, kaže za Novo vrijeme Nataša Pucar, šefica korporativnih komunikacija “Bimala”.
“Bimal” se danas može uvrstiti u preduzeća međunarodnog formata koje je opremljeno modernom tehnologijom za proizvodnju jestivih ulja. Ova kompanija je u eliti proizvođača jestivog ulja u regionu i sa svojim proizvodima od suncokretovog, sojinog i sjemena uljane repice sigurno osvaja tržište, a sve to postiže sa svojih 220 uposlenika.
Odlične logističke mogućnosti kompaniji pruža i povoljan položaj na tromeđi Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, kao i neposredna veza s autoputem, željeznicom i međunarodnom lukom na Savi. Osim Bosne i Hercegovine, “Bimal” trenutno posluje i trguje u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, posredstvom kojih se također snabdijevaju i odabrani industrijski kupci s posebno visokim standardima kvaliteta iz Njemačke, Danske, Holandije i šire. Svoje gotove proizvode, jestiva ulja soje i uljane repice, plasira, prije svega, na tržišta Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske i to posredstvom distribucijske firme “Agragold”. Na tržištima zapadnog Balkana “Bimal” posluje još u Makedoniji, Albaniji i Srbiji.
“Gotovo po definiciji privatizacija biva uspješna i pozitivna ako u sebi nosi jasnu viziju i cilj koji se želi postići, a koji obavezno mora obuhvatati i vlasnike kapitala i budućeg kupca. Ono što se, prije svega, očekuje od vlasnika kapitala jeste da preduzeće učini efikasnijim, konkurentnijim, sposobnijim te u svakom smislu kompetitivnijim za tržišnu utakmicu”, navodi za naš medij ekonomski analitičar Duljko Hasić.
Ekspanzija na velika tržišta
Izvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Tursku u prošloj je godini iznosio oko 238 miliona konvertibilnih maraka, dok je uvoz bio oko 508 miliona KM. Od sveukupnog izvoza iz BiH u Tursku, kompanija “Bimal” izvozi proizvode u vrijednosti 58 miliona KM. Činjenica da jedna kompanija stremi ka tome da proširi svoju tržišnu utakmicu i na druge kontinente i države, govori dovoljno o strateškom planu razvoja.
Nedavno potpisivanje ugovora “Bimala” s kineskim partnerima iz Šangaja privuklo je pažnju javnosti. Od realiziranog ugovora, tokom ljetnog perioda, kupcima u Kini će biti isporučeno oko 3,5 miliona litara ulja proizvedenog po najvišim standardima kvaliteta. Prva pošiljka, koja se sastoji od milion litara jestivog ulja, poslana je u prvoj polovini ovog mjeseca, što dokazuje ozbiljnost kako domaće kompanije, tako i partnera iz Šangaja.
“S Turskom imamo pozitivnu saradnju. Bosna i Hercegovina mora na državnom nivou osigurati političke pretpostavke kako bi naši privrednici mogli izvoziti na strana tržišta bez većih problema, što je već urađeno u Turskoj, i takva ideja treba da bude pozdravljena. A mi ćemo lahko, kvalitetom naših proizvoda, potvrditi da smo poželjni partneri za određeno tržište”, ističe Pucar dodajući da “Bimal” kao članica veće grupacije koja vodi u Evropi, ali i na Bliskom istoku, ima veću mogućnost plasiranja proizvoda na razna tržišta.
“Nesrazmjeran uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine i Kine smanjen je ovom malom količinom i mi smo zahvaljujući tome uspjeli izaći na azijsko tržište”, ističe ona.
“Ovdje se, naravno, radi o menadžmentu koji je uspio ostvariti restruktuiranje preduzeća, istraživanje tržišta te napraviti iskorak prema stranom tržištu. ‘Bimal’ je jedna od rijetkih firmi koja je shvatila pojam globalizacije i koja je razumjela da je bosansko tržište premalo i tijesno za takav kapacitet te je napravila iskorak prema vani. Ali za sve su neophodni ljudi, znanje, sposobnost i menadžment. Glavno je imati ljude koji će uspjeti slijediti vašu viziju i realizirati je kako treba”, smatra Hasić.
Certificirani i kvalitetni
Halal certifikat je “Bimalu” izdat krajem 2012. godine. Halal standard BAS 1049:2010 počiva na preventivnoj proaktivnoj metodi i kompatibilan je s drugim međunarodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog upravljanja proizvodnjom. Karakteristike halal proizvoda su zdravstveno ispravni proizvodi prisutni na svim područjima svijeta, proizvodi prihvatljivi za sve životne dobi i pripadnike drugih konfesija, a dodatna kontrola garantira sigurnost kvaliteta proizvoda koje “Bimal” proizvodi.
Provedeni standardi ISO 9001:2008 sistem upravljanja kvalitetom proizvoda i HACCP sistem kontrole zdravstvene ispravnosti hrane koja se proizvodi, dodatna su potvrda ovoj kompaniji za proizvodnju jestivih ulja dobrog kvaliteta i zaštitu svojih potrošača. Kompanija posjeduje i certifikate IFS (International Food Standard), ali i Kosher (važan certifikat za Jevreje). ISO i HACCP-standard ova kompanija je usvojila 2013. godine, otkad počinje ozbiljniji plasman ovog proizvoda na tržišta regije.
Osim spomenutih certifikata, “Bimal” posjeduje i “Dunav soja certifikat”, koji im je izdala certifikacijska kuća “SGS” sa sjedištem u Švicarskoj, a koji je u skladu s evropskim zahtjevima i smjernicama Asocijacije “Dunav soja” sa sjedištem u Beču. Taj certifikat “Bimalu” su uručili predstavnici kompanije “SGS Beograd”, koja je provela spomenutu certifikaciju u ovoj kompaniji krajem 2013. godine. Uvođenjem ovog standarda, “Bimal” je postao prva kompanija na prostoru bivše Jugoslavije koja je provela “Dunav soja standard” koji obuhvata otkup soje, trgovinu sojom te primarnu preradu soje u polugotove i gotove proizvode. Stoga je “Bimal” zakonski uokviren kao proizvođač sojinog sjemena, sirovog ulja, jestivog ulja, proteinske sačme i lecitina pod “Dunav soja standardom”.
Asocijacija “Dunav soja” oformljena je s ciljem podsticanja proizvodnje kvalitetne non-GMO soje u zemljama dunavske regije i smanjenja evropske zavisnosti od uvoza ove uljarice, koji je trenutno viši od 95 posto.
“Od 2006. godine smo krenuli u provedbu standarda koji kontroliraju našu proizvodnju, a na kraju i kvalitet finalnog proizvoda. Od standardnih ISO, HACCP, IFS, preko Koshera i Halala. Kad spomenem posljednja dva, to govori da smo bili usko usmjereni na tržište na koje smo željeli ući. A posljednje dvije godine potpisali smo i članstvo u ‘Dunav Soja’ asocijaciji te smo se time obavezali na proizvodnju non-GMO hrane”, ističe Pucar.
Povećani prihodi
Kompanija “Bimal”je od prošlogodišnjeg redizajna pakovanja njihovog ulja pokrenula drugu fazu ekspanzije vlastitog poslovanja. Radnici ove kompanije na godišnjem nivou prerade otprilike 120 hiljada tona sirovina, te proizvedu oko 40 miliona litara jestivog ulja. Šezdeset posto tih proizvoda izvozi se na tržišta regije, ali i svijeta.
Još početkom 2014. godine, Mitja Kovačić, zamjenik direktora “Bimala”, izjavio je da “Bimal” kreće u osvajanje svjetskog tržišta s akcentom na Bliski istok. Sad, polovinom 2015. godine, svjedoci smo da su zacrtani ciljevi uspješno ostvareni. “Bimal” je dokazao da se radom, redom i zalaganjem može uspješno realizirati bilo kakav poslovni plan. “Bimal” se uporedo razvijao i napredovao i u segmentu trgovine i distribucije, pa su 2014. godine bili u top deset distributera prehrambenih proizvoda u našoj zemlji. Ova kompanija također njeguje odnos s domaćim proizvođačima, organizirajući razne programe i događaje namijenjene njima, te rade na programima subvencioniranja proizvodnje uljarica. I poslije svih “Bimalovih” napora, samo deset posto svojih potreba kupuju u krugu Brčkog. A proizvođačima sirovina s druge strane Save “Bimal” plaća barem deset posto više, dok sirovine stižu u krugu i do 400 kilometara. Problem je, između ostalog, poljoprivredna politika i rasparčane parcele domaćih poljoprivrednika za koje država ne mari.
“Bosna i Hercegovina se mora okrenuti agrarnom sektoru. Bosanskohercegovačka proizvodnja bi se vrlo lahko mogla temeljiti na uzgoju uljanog sjemena. Kad biste ušli u taj biznis, koji je siguran jer imate sigurnog otkupljivača kakav je ‘Bimal’, onda morate samo udružiti poljoprivrednike u veće parcele te mehanizirati određene aspekte toga”, zaključuje Pucar.
S dobrim i kvalitetnim uljem, “Bimal” svakako može uspješno završiti poslovnu godinu. Tako, iz godine u godinu, bilježi stalan rast ukupnih prihoda koji su 2012. godine bili na razini od 140 miliona KM. Već u 2014. godini prihodi su znatno veći: 170 miliona KM. U naredne četiri godine prihodi bi trebali “podići ljestvicu” na 300 miliona KM. “Bimalovo” suncokretovo ulje se od prošle godine na policama bh. trgovina nalazi u modernom redizajniranom pakiranju, koje je proizvedeno po najvišim standardima kvaliteta te prilagođeno tradicionalnoj i modernoj kuhinji, a istovremeno prati sve evropske ekostandarde.
“Bimal” je sinonim za Brčko. Zbog svog načina proizvodnje, kvaliteta i poslovanja te odnosa prema kupcima i potrošačima, može se reći da je riječ i o sinonimu uspješnosti.
http://novovrijeme.ba/bimal-d-d-brcko-d ... ivatizira/
Re: Bimal Brčko
Prihodi u 2014:
144.977.753
Prihodi u 2013:
155.044.834
Prihod PADA.
O kakvom on rastu govori u 2014? Gdje je tih 170?
144.977.753
Prihodi u 2013:
155.044.834
Prihod PADA.
O kakvom on rastu govori u 2014? Gdje je tih 170?
Re: Bimal Brčko
Firma Cerol je isto njihova i pošto je registrovana u BD teško je doći do podataka koliko tačno prihod ima. Postoji i firma SCO-arex ali kod nje nema nekih većih prihoda.
Možda se to sve gleda kao jedan biznis.
Možda se to sve gleda kao jedan biznis.
Re: Bimal Brčko
Nije mi jasno ovo:
Koncesije, patenti, licence i druga prava ---------31.7 miliona KM ( više od pola kapitala ).
Tekuća sredstva 77 miliona KM, kratkoročne obaveze 73 miliona KM.
Vlasnička struktura:
Seed oil 90,78%
Studen&Co 6%
kad se krene dalje:
http://www.firmenabc.at/seed-oil-holdings-gmbh_KNnk
Gesellschafter
Firma SCO-AREX HOLDING GmbH
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: 50,0000%
Gesellschafter
Firma Olea Rauch GmbH & Co KG
Gesellschaft m.b.H & Co. KG
Anteil: 50,0000%
pa onda u Sco-Arex:
Anteilseigner:
Gesellschafter
Herrn Colic Raif
Einzelperson
Anteil: 16,0000%
Gesellschafter
Herrn Hanic Ekrem
Einzelperson
Anteil: 16,0000%
Gesellschafter
Herrn Kovacic Mitja
Einzelperson
Anteil: 1,0000%
Gesellschafter
Firma Studen & Co Holding GmbH
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: 51,0000%
Gesellschafter
Herrn Hanic Adem
Einzelperson
Anteil: 16,0000%
a u Olea Rauch:
Gesellschafter
Firma Rauch & Co Verwaltungs- Gesellschaft m.b.H.
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: € 23.618,67
Gesellschafter
Firma AR Beteiligungs GmbH
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: € 12.717,75
Kommanditist
Firma AR Beteiligungs GmbH
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: € 628.213,24
Kommanditist
Herrn Lehner, KR Alfred
Einzelperson
Anteil: € 20.930,19
Kommanditist
Firma Rauch & Co Verwaltungs- Gesellschaft m.b.H.
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: € 1,30 Mio
Kommanditist
Herrn Lachner, BSc Matthias
Einzelperson
Anteil: € 38.247,76
Koncesije, patenti, licence i druga prava ---------31.7 miliona KM ( više od pola kapitala ).
Tekuća sredstva 77 miliona KM, kratkoročne obaveze 73 miliona KM.
Vlasnička struktura:
Seed oil 90,78%
Studen&Co 6%
kad se krene dalje:
http://www.firmenabc.at/seed-oil-holdings-gmbh_KNnk
Gesellschafter
Firma SCO-AREX HOLDING GmbH
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: 50,0000%
Gesellschafter
Firma Olea Rauch GmbH & Co KG
Gesellschaft m.b.H & Co. KG
Anteil: 50,0000%
pa onda u Sco-Arex:
Anteilseigner:
Gesellschafter
Herrn Colic Raif
Einzelperson
Anteil: 16,0000%
Gesellschafter
Herrn Hanic Ekrem
Einzelperson
Anteil: 16,0000%
Gesellschafter
Herrn Kovacic Mitja
Einzelperson
Anteil: 1,0000%
Gesellschafter
Firma Studen & Co Holding GmbH
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: 51,0000%
Gesellschafter
Herrn Hanic Adem
Einzelperson
Anteil: 16,0000%
a u Olea Rauch:
Gesellschafter
Firma Rauch & Co Verwaltungs- Gesellschaft m.b.H.
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: € 23.618,67
Gesellschafter
Firma AR Beteiligungs GmbH
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: € 12.717,75
Kommanditist
Firma AR Beteiligungs GmbH
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: € 628.213,24
Kommanditist
Herrn Lehner, KR Alfred
Einzelperson
Anteil: € 20.930,19
Kommanditist
Firma Rauch & Co Verwaltungs- Gesellschaft m.b.H.
Gesellschaft m.b.H.
Anteil: € 1,30 Mio
Kommanditist
Herrn Lachner, BSc Matthias
Einzelperson
Anteil: € 38.247,76
Re: Bimal Brčko
Tako se to radi u ozbiljnim firmama, polugodišnji FI urađen sa 1. 7.
Mi ćemo polugodišnji FI za državne firme kojima upravljaju Bakirove sjecikese čekati do septembra.
Mi ćemo polugodišnji FI za državne firme kojima upravljaju Bakirove sjecikese čekati do septembra.
Re: Bimal Brčko
U posljednje dvije godine Bimal bilježi stalni porast izvoza na području Turske i uopšte Bliskog Istoka. Rast izvoza doveo je do otvaranje vlastite firme za distribuciju u Turskoj u junu ove godine, a značajno je širenje i na druga tržišta Bliskog Istoka među kojima izdvajamo Sudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Libanon i Izrael. U planu je dalje širenje na području Bliskog Istoka, ali i centralne i jugoistočne Evrope.
"Svjesni potencijala koje ova fabrika u Brčkom posjeduje te sa namjerom da iskoristimo puni kapacitet globalnog poslovnog sistema Studen holdinga u kojem Bimal posluje, konstantno investiramo u proizvodne kapacitete, pa je tako u 2014. i 2015. investirano 3.000.000 KM u optimizaciju i povećanje kapaciteta na sirovoj strani, gdje se vrši obrada primljenog uljanog sjemena i jestivoj strani gdje se vrši rafinacija ulja. Bimal je započeo novu fazu investicionog ciklusa u prehrambenu industriju regije zapadnog Balkana i planira realizovati oko 20.000.000 KM novih investicija. Za sada ćemo samo reći da ćemo najavljene investicije realizovati većim dijelom u zemljama regije, a manji dio u Bosni i Hercegovini. Međutim, tehničko-tehnološki centar regije i sjedište grupe za područje jugoistočne Evrope ostaje u Brčkom, u fabrici Bimal", kazao je Studen.
"Svjesni potencijala koje ova fabrika u Brčkom posjeduje te sa namjerom da iskoristimo puni kapacitet globalnog poslovnog sistema Studen holdinga u kojem Bimal posluje, konstantno investiramo u proizvodne kapacitete, pa je tako u 2014. i 2015. investirano 3.000.000 KM u optimizaciju i povećanje kapaciteta na sirovoj strani, gdje se vrši obrada primljenog uljanog sjemena i jestivoj strani gdje se vrši rafinacija ulja. Bimal je započeo novu fazu investicionog ciklusa u prehrambenu industriju regije zapadnog Balkana i planira realizovati oko 20.000.000 KM novih investicija. Za sada ćemo samo reći da ćemo najavljene investicije realizovati većim dijelom u zemljama regije, a manji dio u Bosni i Hercegovini. Međutim, tehničko-tehnološki centar regije i sjedište grupe za područje jugoistočne Evrope ostaje u Brčkom, u fabrici Bimal", kazao je Studen.
-
Investitor
- Posts: 912
- Joined: 19 Apr 2012, 10:37
Re: Bimal Brčko
Danima se pojavljivao tržišni nalog na kupovnoj strani i nije bilo moguće kupiti ovu dionicu koliko god da ste nudili. Čini mi se da su ove dionice (sve po 74 kom) prodavali radnici. Danas je bio maksimalan rast od 30%. Mozda će se na ovim cijenama pojaviti veće količine na prodajnoj strani.
Re: Bimal Brčko
Bimal ima prostora da iskoristi prednosti bilateralnih sporazuma države kao i, što su već naveli, kapacitet globalnog poslovno sistema svog holdinga tako da je po svemu sudeći budućnost dosta svjetlija. Ipak, dosta stvari će zavisiti i od cijena tih proizvoda na svjetskom tržištu.
Ukoliko bi povećali profitabilnost i normalnim putem raspoređivali dobit, onda bi se mogla očekivati i dividenda. Nisam siguran da u Distriktu imaju zakon kao i entitetima o obavezi reinvestiranja kako bi iskoristili stavku oslobađanja plaćanja poreza na dobit tako da bi im trebalo biti lakše.
Ukoliko bi povećali profitabilnost i normalnim putem raspoređivali dobit, onda bi se mogla očekivati i dividenda. Nisam siguran da u Distriktu imaju zakon kao i entitetima o obavezi reinvestiranja kako bi iskoristili stavku oslobađanja plaćanja poreza na dobit tako da bi im trebalo biti lakše.