Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[one]

vidjet cemo hoce li fondovi sada dobiti dozvolu da kupuju ove dionice nakon toliko vremena sto su stagnirali.

[slavuj]

Kad ne bih znao ko je predložio Novalića,pomislio bih da čovjek hoće nešto da uradi,da je shvatio da drugog izlaza nema!
Ovako,sve dok ne uhapse onog što ga je,zajedno sa ostalim kriminalcima iz vrha stranke,progurao na to mjesto,ništa mu ne vjerujem.
Ne čini mi se da ima muda da se suprostavi onima koji ovu krizu u koju su doveli zemlju,vide kao priliku da pokradu ovo što se još ukrasti može!
I zato,treba sada očekivati razne Hadene i ostale oblike kriminalnog udruživanja,koji kao lešinari jurišaju na ono što je više od pola stolječa skućeno!!
Sva sreća pa se radi o kriminalcima vrlo skromnih intelektualnih dometa.I zato ja računam na njihove greške,koje će ih ,konačno dovesti tamo gdje su odavno trebali biti!
Na ime,za cijenu najboljih od društava sa spiska,postoje reperi,postoji minimalna cijena iz nedavne prošlosti ili iz okruženja!
Nepristrasna stručna analiza lako će uporediti recimo,Sarajevo osiguranje sa Croatia osiguranjem,koje je nedavno promjenilo vlasnika.
Koliko juće Alvogen je za Bosnalijek davao 19 km po dionici i to kada je on,Bosnalijek,bio u puno lošijoj poziciji.Arslanagić je tada bio pripremio kreditnu liniju da od IFC otkupi njihove dionice po 20 KM.Vlada premijera Mujezinovića,u saradnji sa onima što su htjeli ukrasti cijelu BiH,glatko je odbila tu ponudu,a Arsla onda nije imao potrebu da kupuje od IFC,a i tzv put opcija je istekla!
Što se FDS tiće,TDR je upravo nedavno prodat!I to bi trebala biti sasvim dobra mjera.
Sve varijacije će zapravo biti dobar izazov za tužilaštva ili privatne tužioce!Pa bujrum!
Najbolji POSLOVNI potez pred tu prodaju bilo bi PODIZANJE OPTUŽNICE ZA HADENIZACIJU BOSNALIJEKA.Naravno,to bi bio i preduslov da se sa tržičta vrijednosnih papira ukloni pola brokerskih kuće i još više brokera.Čelam i družina bi sve to trebali pratiti sa mjesta koje je bliže Miljacki!Inače,eto ih već danas na berzi sa pokušajima da stvore utisak o trenutnoj vrijednosti onih firmi koje će se prodavati!E baš bih volio da to prihvate ovi koji će o tome odlučivati!A kakve su pameti,ne bi me ni iznenadilo!

[proleter]

Još jedna stvar od milion koje su bolje rješene na BLSE nego na SASE.
Sada je aktuelana dividenda u dva telekom operatera.
Ex dividenda day za BH Telekom je bio još 19. juna, a isplata će se razvući 4-5 mjeseci.

Evo kako je to za MTel riješeno :
Oznaka hartije od vrijednosti TLKM-R-A
Iznos dividendi u novcu 59.106.979 KM
Dividenda u novcu po jednoj akciji 0,1202868
Datum presjeka prava na divedendu 26.06.2015. godine
Datum početka trgovanja bez prava na dividendu 25.06.2015. godine
Datum početka isplate dividende 29.06.2015. godine

Treba napomenuti da se ovih 12 kf dividende odnosi na pola ukupne sume, tako da je stvarna dividenda skoro 22 kf po dionici, što čini prinos na cijenu od 1,7 KM od skoro 12 %
Sa druge strane BHTSR može isplatiti maksimalno 1 KM dividende što čini prinos od 5 %.
Zato nema trgovine na SASE, svi fondovi iz FBiH kupuju na BLSE.

[insider]

Zna li se sta se desava s Ingramom?

Stalno ima velike transakcije po istoj cijeni.

Je li neko preuzima ili?

[panzer]

Trebalo bi malo pažnje i ovome posvetiti. Ako ima jos po 8 KM na prodaji onda je to dobra cijena:

“Bimal” Brčko: Ovako se privatizira!

Nakon što je 2003. godine privatizirana, kompanija “Bimal” je za 12 godina na tržištu Bosne i Hercegovine kreirala premium robnu marku suncokretovog ulja “Bimal - sunce naše kuhinje”. Za ovo vrijeme kompanija je krenula u izvoznu ekspanziju, radi se na razvoju poljoprivrede i uzgoju uljarica na području naše zemlje i regije, čime je postala jedna od vodećih regionalnih proizvođača jestivih ulja koja je svoje proizvode uspjela učvrstiti i na tržištu Evropske unije

U Bosni i Hercegovini postoje pozitivne i uspješne kompanije. I to one uspješno privatizirane. Pokazuje to i primjer kompanije “Bimal”. Velika razvojna faza ove kompanije podrazumijevala je proširenje proizvodnih i tržišnih kapaciteta, te uključivala akvizicije i investicije u široj regiji. Razvoj “Bimala” određen je i formiranjem regionalne grupe kompanija s “Bimalom” u centru, kao investitorom i motorom razvoja ostalih kompanija.

Još davne 1943. godine, na otoku Visu je projektirana kompanija “Bimal”, a njena izgradnja započeta je 1947. godine kad je počela s radom kao fabrika za preradu soje. “Bimal” je pušten u rad 1951. godine i od tada pa sve do 1992. godine na tržište bivše Jugoslavije plasira proizvode dobijene iz sjemena suncokreta, soje i uljane repice. Usljed ratnih dešavanja te u mukotrpnom poslijeratnom periodu, “Bimal” prestaje s radom i tek 2002. godine, nakon stranih investicija, postaje prvo privatizirano preduzeće u Brčko distriktu.

Prije 12 godina austrijska kompanija “Seed Oil Holdings GmbH” sa sjedištem u Beču, koja je uspješno objedinila poslovne interese glavnog proizvođača ulja i masti u Austriji i internacionalne grupe specijalizirane u trgovini i distribuciji u jugoistočnoj Evropi, odlučila je prihvatiti izazov da “Bimal” u potpunosti modernizira i ponovo pusti u rad. Novi vlasnik je donio svoje iskustvo u vođenju modernog proizvodnog preduzeća za proizvodnju ulja i masti, te dugogodišnje iskustvo u međunarodnoj trgovini i distribuciji. Preduzeće je u jesen 2003. godine, nakon izgradnje i rekonstrukcije te značajnog ulaganja finansijskih sredstava, otpočelo proizvodnju.

“Uspjeh ‘Bimala’ nije došao tek tako. Tu su godine truda i napornog rada. Otkako nas je ‘Seed Oil Holdings GmbH’ privatizirao, cio ‘Bimal’ smo doveli na nivo tehnološkog procesa koji parira svim kompanijama u Evropskoj uniji. Već 2003. godine smo znali da ćemo biti izvozno orijentirani, ali nam je cilj bio u svom radu se usmjeriti na domaće tržište kao primarno, da bi bh. potrošač znao da postoji brčanski proizvod koji se nalazi na policama. Istovremeno smo željeli razviti kvalitet našeg ulja kako bismo mogli zadovoljiti inozemnog kupca”, kaže za Novo vrijeme Nataša Pucar, šefica korporativnih komunikacija “Bimala”.

“Bimal” se danas može uvrstiti u preduzeća međunarodnog formata koje je opremljeno modernom tehnologijom za proizvodnju jestivih ulja. Ova kompanija je u eliti proizvođača jestivog ulja u regionu i sa svojim proizvodima od suncokretovog, sojinog i sjemena uljane repice sigurno osvaja tržište, a sve to postiže sa svojih 220 uposlenika.

Odlične logističke mogućnosti kompaniji pruža i povoljan položaj na tromeđi Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, kao i neposredna veza s autoputem, željeznicom i međunarodnom lukom na Savi. Osim Bosne i Hercegovine, “Bimal” trenutno posluje i trguje u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, posredstvom kojih se također snabdijevaju i odabrani industrijski kupci s posebno visokim standardima kvaliteta iz Njemačke, Danske, Holandije i šire. Svoje gotove proizvode, jestiva ulja soje i uljane repice, plasira, prije svega, na tržišta Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske i to posredstvom distribucijske firme “Agragold”. Na tržištima zapadnog Balkana “Bimal” posluje još u Makedoniji, Albaniji i Srbiji.

“Gotovo po definiciji privatizacija biva uspješna i pozitivna ako u sebi nosi jasnu viziju i cilj koji se želi postići, a koji obavezno mora obuhvatati i vlasnike kapitala i budućeg kupca. Ono što se, prije svega, očekuje od vlasnika kapitala jeste da preduzeće učini efikasnijim, konkurentnijim, sposobnijim te u svakom smislu kompetitivnijim za tržišnu utakmicu”, navodi za naš medij ekonomski analitičar Duljko Hasić.


Ekspanzija na velika tržišta

Izvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Tursku u prošloj je godini iznosio oko 238 miliona konvertibilnih maraka, dok je uvoz bio oko 508 miliona KM. Od sveukupnog izvoza iz BiH u Tursku, kompanija “Bimal” izvozi proizvode u vrijednosti 58 miliona KM. Činjenica da jedna kompanija stremi ka tome da proširi svoju tržišnu utakmicu i na druge kontinente i države, govori dovoljno o strateškom planu razvoja.

Nedavno potpisivanje ugovora “Bimala” s kineskim partnerima iz Šangaja privuklo je pažnju javnosti. Od realiziranog ugovora, tokom ljetnog perioda, kupcima u Kini će biti isporučeno oko 3,5 miliona litara ulja proizvedenog po najvišim standardima kvaliteta. Prva pošiljka, koja se sastoji od milion litara jestivog ulja, poslana je u prvoj polovini ovog mjeseca, što dokazuje ozbiljnost kako domaće kompanije, tako i partnera iz Šangaja.

“S Turskom imamo pozitivnu saradnju. Bosna i Hercegovina mora na državnom nivou osigurati političke pretpostavke kako bi naši privrednici mogli izvoziti na strana tržišta bez većih problema, što je već urađeno u Turskoj, i takva ideja treba da bude pozdravljena. A mi ćemo lahko, kvalitetom naših proizvoda, potvrditi da smo poželjni partneri za određeno tržište”, ističe Pucar dodajući da “Bimal” kao članica veće grupacije koja vodi u Evropi, ali i na Bliskom istoku, ima veću mogućnost plasiranja proizvoda na razna tržišta.
“Nesrazmjeran uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine i Kine smanjen je ovom malom količinom i mi smo zahvaljujući tome uspjeli izaći na azijsko tržište”, ističe ona.

“Ovdje se, naravno, radi o menadžmentu koji je uspio ostvariti restruktuiranje preduzeća, istraživanje tržišta te napraviti iskorak prema stranom tržištu. ‘Bimal’ je jedna od rijetkih firmi koja je shvatila pojam globalizacije i koja je razumjela da je bosansko tržište premalo i tijesno za takav kapacitet te je napravila iskorak prema vani. Ali za sve su neophodni ljudi, znanje, sposobnost i menadžment. Glavno je imati ljude koji će uspjeti slijediti vašu viziju i realizirati je kako treba”, smatra Hasić.


Certificirani i kvalitetni

Halal certifikat je “Bimalu” izdat krajem 2012. godine. Halal standard BAS 1049:2010 počiva na preventivnoj proaktivnoj metodi i kompatibilan je s drugim međunarodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog upravljanja proizvodnjom. Karakteristike halal proizvoda su zdravstveno ispravni proizvodi prisutni na svim područjima svijeta, proizvodi prihvatljivi za sve životne dobi i pripadnike drugih konfesija, a dodatna kontrola garantira sigurnost kvaliteta proizvoda koje “Bimal” proizvodi.

Provedeni standardi ISO 9001:2008 sistem upravljanja kvalitetom proizvoda i HACCP sistem kontrole zdravstvene ispravnosti hrane koja se proizvodi, dodatna su potvrda ovoj kompaniji za proizvodnju jestivih ulja dobrog kvaliteta i zaštitu svojih potrošača. Kompanija posjeduje i certifikate IFS (International Food Standard), ali i Kosher (važan certifikat za Jevreje). ISO i HACCP-standard ova kompanija je usvojila 2013. godine, otkad počinje ozbiljniji plasman ovog proizvoda na tržišta regije.

Osim spomenutih certifikata, “Bimal” posjeduje i “Dunav soja certifikat”, koji im je izdala certifikacijska kuća “SGS” sa sjedištem u Švicarskoj, a koji je u skladu s evropskim zahtjevima i smjernicama Asocijacije “Dunav soja” sa sjedištem u Beču. Taj certifikat “Bimalu” su uručili predstavnici kompanije “SGS Beograd”, koja je provela spomenutu certifikaciju u ovoj kompaniji krajem 2013. godine. Uvođenjem ovog standarda, “Bimal” je postao prva kompanija na prostoru bivše Jugoslavije koja je provela “Dunav soja standard” koji obuhvata otkup soje, trgovinu sojom te primarnu preradu soje u polugotove i gotove proizvode. Stoga je “Bimal” zakonski uokviren kao proizvođač sojinog sjemena, sirovog ulja, jestivog ulja, proteinske sačme i lecitina pod “Dunav soja standardom”.
Asocijacija “Dunav soja” oformljena je s ciljem podsticanja proizvodnje kvalitetne non-GMO soje u zemljama dunavske regije i smanjenja evropske zavisnosti od uvoza ove uljarice, koji je trenutno viši od 95 posto.

“Od 2006. godine smo krenuli u provedbu standarda koji kontroliraju našu proizvodnju, a na kraju i kvalitet finalnog proizvoda. Od standardnih ISO, HACCP, IFS, preko Koshera i Halala. Kad spomenem posljednja dva, to govori da smo bili usko usmjereni na tržište na koje smo željeli ući. A posljednje dvije godine potpisali smo i članstvo u ‘Dunav Soja’ asocijaciji te smo se time obavezali na proizvodnju non-GMO hrane”, ističe Pucar.


Povećani prihodi

Kompanija “Bimal”je od prošlogodišnjeg redizajna pakovanja njihovog ulja pokrenula drugu fazu ekspanzije vlastitog poslovanja. Radnici ove kompanije na godišnjem nivou prerade otprilike 120 hiljada tona sirovina, te proizvedu oko 40 miliona litara jestivog ulja. Šezdeset posto tih proizvoda izvozi se na tržišta regije, ali i svijeta.

Još početkom 2014. godine, Mitja Kovačić, zamjenik direktora “Bimala”, izjavio je da “Bimal” kreće u osvajanje svjetskog tržišta s akcentom na Bliski istok. Sad, polovinom 2015. godine, svjedoci smo da su zacrtani ciljevi uspješno ostvareni. “Bimal” je dokazao da se radom, redom i zalaganjem može uspješno realizirati bilo kakav poslovni plan. “Bimal” se uporedo razvijao i napredovao i u segmentu trgovine i distribucije, pa su 2014. godine bili u top deset distributera prehrambenih proizvoda u našoj zemlji. Ova kompanija također njeguje odnos s domaćim proizvođačima, organizirajući razne programe i događaje namijenjene njima, te rade na programima subvencioniranja proizvodnje uljarica. I poslije svih “Bimalovih” napora, samo deset posto svojih potreba kupuju u krugu Brčkog. A proizvođačima sirovina s druge strane Save “Bimal” plaća barem deset posto više, dok sirovine stižu u krugu i do 400 kilometara. Problem je, između ostalog, poljoprivredna politika i rasparčane parcele domaćih poljoprivrednika za koje država ne mari.

“Bosna i Hercegovina se mora okrenuti agrarnom sektoru. Bosanskohercegovačka proizvodnja bi se vrlo lahko mogla temeljiti na uzgoju uljanog sjemena. Kad biste ušli u taj biznis, koji je siguran jer imate sigurnog otkupljivača kakav je ‘Bimal’, onda morate samo udružiti poljoprivrednike u veće parcele te mehanizirati određene aspekte toga”, zaključuje Pucar.

S dobrim i kvalitetnim uljem, “Bimal” svakako može uspješno završiti poslovnu godinu. Tako, iz godine u godinu, bilježi stalan rast ukupnih prihoda koji su 2012. godine bili na razini od 140 miliona KM. Već u 2014. godini prihodi su znatno veći: 170 miliona KM. U naredne četiri godine prihodi bi trebali “podići ljestvicu” na 300 miliona KM. “Bimalovo” suncokretovo ulje se od prošle godine na policama bh. trgovina nalazi u modernom redizajniranom pakiranju, koje je proizvedeno po najvišim standardima kvaliteta te prilagođeno tradicionalnoj i modernoj kuhinji, a istovremeno prati sve evropske ekostandarde.

“Bimal” je sinonim za Brčko. Zbog svog načina proizvodnje, kvaliteta i poslovanja te odnosa prema kupcima i potrošačima, može se reći da je riječ i o sinonimu uspješnosti.

[slavuj]

Dok se nasmiješeni u tijesnom sakou bavi Vučićevim traženjem belaja i pokušava da vadi fleke jer su ga gore u Srebrenici obrukali oni što su sahranjivali po koju kost svoje familije,Stanić i dalje,više od pola godine od presude,stoluje u Feroelektru,premijer ne zna da nije bio određen predstavnik vladinog kapitala na skupštini Bosnalijeka niti reagira na prijedlog malih dioničara da Vlada predloži 20 km po dionici dividende u FDS.Da li su gore u Srebrenici pocrvenili kada su vidjeli Skadar na Bojani,koji doktor o trošku dioničara naziva hotelom, koji se gradi gore parama poreskih obveznika i malih dioničara,a siguno po nalogu njihove stranke!Oni stvarno ne znaju zašto su tu.Definitivno ne zbog toga da se u ime gladnog naroda smiju čak i na djenazama.Pa kako su uspjeli skupiti toliko neznalica na jednom mjestu!I sve tako,po horizontali i vertikalno uvezani!Jedina odluka koju je parlament Federacije donio skoro jednoglasno u prošlom sazivu ,je ona u usvajanju Autentičnog tumačenja Zakona o Komisiji za vrijednosne papire.I od tada više ništa!!!Sve je i dalje isto,i vlast i opozicija!Ne slažu se samo oko raspodjele fotelja.Narod to mora imati u vidu!

[savjetnik]

Danas na Sase prometovano preko 5500 dionica Saniteks d.d. Velika Kladuša i dostigla cijenu od 8,00 KM.Prema informscijama koje sam dobio od brokera kaže da se nešto dešava oko ove dionice jer je naglo skočila u vrlo kratkom periodu,a navodno da su zvali trenutne dioničare da li prodali svoje dionice.Kako mi reče navodno cijena je između 14-16 KM.Ako je ovo tačno,a nema razloga da nije mislim da bi ova sedmica mogla završiti sa cijenom od 10 KM.Malo sam analizirao ovu dionicu i da se vidjeti da je nominalna cijena preko 55 KM,a da je u zadnje vrijeme vrlo malo prometovano dionica jer navodno ovi iz Velike Kladuše ne daju svoje dionice ispod 20 KM. Ako neko raspolaže nekim informacijama u vezi ove kompanije neka postavi jer ne bi bilo loše za kupit.

[savjetnik]

Najverovatnije da sam u pravu(vidjećemo sutra) ova dionica ode sutra preko 10 KM.Danas mi jedan dobar drug probao da kupi ove dionice, ali kaže da mu je broker rekao da nije uspio kupiti jer je neko otvorio tržišni nalog.Kako mi je objasnio to je nalog koji se otvara kad klijent hoće da kupi dionice po bilo kojoj cijeni koju omogućava ograničenje tj.limit.To znači da je kupcu bitno da kupi što više dionica na ovim cijenama jer će cijena biti puno veća.Treba sačekati 3 dana pa vidjeti na RVP ko kupuje ove dionice.Mislim da će nam onda puno sve biti jasnije,ali samo da ne bude prekasno.Ako neko ima iz krajine t.Velike Kladuše da zna o čemu je riječ neka postavi na forum.

[insider]

Stope na depozite su u FBiH drasticno pale. Plafon na dugorocne depozite je 2%, osim kod malo rizicnijih banaka gdje ide i na 3%.

Npr. u Raiffesen banci je plafon 1% na 48 i više mjeseci (https://www.raiffeisenbank.ba/bhs/menu/view/93)

[proleter]

Vodila se rasprava o visini kamata na oročenu štednju na temi obveznica, tada sam tvrdio da se ne isplati štednja u odnosu na obveznice i da je višestruko veći prinos na obveznice.
Kao prvo, kamata na obveznice ratnih šteta nosi kamatu 2,5 % svake godine do dospjeća, i to na nominalni iznos, a da ne računamo diskont (za 10.000 KM može se i sada uzeti preko 12.000 KM obveznica, na koju se računa kamata).
Međutim agresivna negativna kampanja medija o stanju u zemlji ljude navodi na mišljenje da su rizične, što nije istina obzirom da imaju prioritet (uz vanjski dug) kod formiranja budžeta.
Ja sam za manje od 16 mjeseci imao prinose od 25 do 28 %.