Elektroprivreda BIH

[panzer]

Superpametna odlična ideja, hajmo crknut svi radi viška radnika tj zaposlenih. Zaposlenik i radnik nije isto. Po svemu sudeći glavna državna strategija je da se sve upropasti zbog tog viška zaposlenika.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Reuf Bajrović sastao se danas s predstavnicima Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH. Na sastanku, kojem je prisustvovao i predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović, bilo je riječi o položaju rudnika u FBiH, te o odnosima u okviru Koncerna Elektroprivrede BiH.

Osim o pitanjima o daljnjoj dokapitalizaciji rudnika, ministar Bajrović je s predstavnicima Sindikata razgovarao i o mogućnosti osiguranja subvencioniranja rudnika uvođenjem 1,5 feninga u cijenu električne energije.

Razlog tome je odnos cijena uglja, koji se iz rudnika u Federaciji BiH isporučuje Elektroprivredi BiH, i električne energije.

Naime, cijena uglja u FBiH je nepromijenjena od 2009. godine, dok je u istom tom periodu cijena električne energije povećana u više navrata.

Sagovornici su se složili da su ovo strateška pitanja, a ministar Bajrović je naglasio kako će se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, u saradnji sa Sindikatom i menadžmentom Elektroprivrede BiH, baviti njihovim rješavanjem u narednom periodu.

Razgovarano i o problemima po pitanju obaveza za doprinose i poreze, te o tekućoj likvidnosti, odnosno isplati plaća.

Zahtjev Sindikata je da budu osigurani krediti u Razvojnoj banci FBiH u svrhu povećanja likvidnosti.

Ministar Bajrović poručio je kako će njegovo ministarstvo biti na raspolaganju Sindikatima u cilju rješavanja njihovih zahtjeva i problema.

Danas je dogovoreno da, s ciljem rješavanja strateških pitanja, bude zakazan sastanak kojem bi, uz ministra Bajrovića, prisustvovali i premijer Federacije BiH Fadil Novalić, članovi uprava Elektroprivrede BiH i rudnika u FBiH, te predstavnici Sindikata radnika rudnika FBiH, saopćeno je uz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, a prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

[montypython]

Pa da, umjesto restrukturiranja subvencioniranje. Opet se ide linijom manjeg otpora. Umjesto mukotrpnog dovođenja rudnika u red znanjem i hrabrošću, opet se ide na sadaku tj zavlači se ruka u džep poreznih obveznika. Jesu li to te bolne reforme? I moja bi baba znala da pola rudnika treba zatvoriti, a broj radnika prepoloviti uključivo i rudare. Inače ovaj Bajrović mi je dosad najveće razočarenje izbora. Nije da drugi nešto rade ali on se bukvalno prosipa. Upravo je DF tražila tako uporno, energetiku, da sam ja pomislio da stvarno imaju neki plan i da će biti reformi. Pogotovo što se pojavilo i to novo ime. Kad tamo, oni su sad praktično glavna brana reformama. Stari direktori (npr Grabovica i slični) su im dobri i ne treba ih mijenjati, sve treba polako i "po zakonu" (kao da neko tvrdi da treba kršiti zakon). Da ima rođačkog zapošljavanja i nepotizma to on kao ne zna, prvi put čuo od voditeljice valjda, ali ako neko zna neka prijavi. Sve to u jednoj emisiji neki dan. Utisak koji je ostavio na mene je NULA BODOVA- momčić sa manjkom znanja iskustva i hrabrosti ali i viškom arogancije. Ili kraće, velik turban pod njim hodže nema. Za sat vremena nije rekao smislenu rečenicu. Reforme ičega ni u tragovima. Pored njega je gost iz SDA mislim Šepić, zvučao kao ekonomista i govornik. Mislim da je Bajrović čak u jednom trenutku rekao nešto kao da se rudnici i ne mogu restrukturirati ili je teško ne znam, momak se tako teško i konfuzno izražava. Jednostavno je zabrinjavajuće koga su doveli na tako važnu funkciju.

[proleter]

Ova nova stranica NOS-a je pet koraka unazad, grafička rješenja LOGOSOFT-a katastrofa nepreglednosti i nelogičnosti.
Ne znam zašto se po svaku cijenu mjenjaju neka rješenja koja su uvijek bila bolja od novih
Mjesečni izvještaj nije izašao ni za mart, kamoli za april, a već smo u sredini maja ?!

[panzer]

zanimljivo:

http://www.nezavisne.com/nauka-tehnolog ... 04743.html

[panzer]

Matan Žarić, direktor Elektroprenosa BiH: Neće niko povećati cijenu struje

Zbog čega se zahtjev kompanije na čijem ste čelu za upošljavanjem još 95 radnika vezuje za cijenu električne energije krajnjim korisnicima?
- Suština cijele priče je u tarifi za proizvodnju energije. Kada je Elektroprijenos formiran 2006. godine, tada je ukupan prihod kompanije bio oko 150 milijuna maraka. U cijelom prethodnom periodu oko 500 uposlenih je otišlo u mirovnu. Ništa nije zanavljano, a u isto vrijeme se smanjivala tarifa, tako da je sada ukupan prihod Prijenosa oko 105 milijuna KM. Izbacili su stavku naših prihoda. Elektroprivrede, kada proizvedu energiju, za tu energiju su plaćale nama, a ta je G komponenta ukinuta. Kada nam je smanjen prihod, nikad elektroprivrede nisu, budući da to više ne plaćaju, smanjile svoju tarifu (cijenu struje op. a).

Komunalne naknade

Kada smo primili stotinu ljudi, u određivanju tarife za prošlu godinu, to nama nije uvaženo, jer se kao možemo uklopiti u određeni iznos, a nama fali sredstava. Nama uposlenici koji odlaze u mirovinu, ne idu svi na početku godine. Sada ide nekih 60 ljudi, a neki u osmom mjesecu, dakle, i njima treba osigurati plaću. Tražili smo da nam DERK (Državna regulatorna komisija za električnu energiju) pokrije taj dio plaće, kako ne bismo išli u gubitak.

• Zašto nema razumijevanja prema državnoj firmi ako samo Elektroprivreda RS-a ima devet hiljada uposlenih, a Elektroprenos 1.300?
- Ima i druga stvar. Iz DERK-a nas upoređuju sa susjednim elektroprijenosima.

• A potpuno su različiti opisi poslova...
- Znate šta, u Srbiji 110 KV mreža uopće nije u prijenosu, već u distribuciji. Kada bismo mi prebacili 110 KV mrežu elektrodistribucijama, trebalo bi nam 60 posto ljudi manje. Naš je problem što mi održavamo mreže i nismo uporedivi sa Srbijom. Ako bismo se i ugledali na njih, trebali bismo imati dvije tisuće uposlenika. Ista stvar je i u Hrvatskoj. Pedeset posto mreže održava prijenos, a drugu polovinu distribucija. Jednostavno smo neuporedivi.

Općine nemaju para i svaka od njih uvodi komunalne naknade za svaku trafostanicu, svaki dalekovod. To raste. Neko to mora platiti. Država bi trebala donijeti odluku da nema tih naknada. Mi smo se ganjali i po Ustavnom sudu, izgubili sporove i moramo plaćati. Tražili smo da tu cifru od dva-tri milijuna KM neko pokrije. Ono što smo tražili u našem tarifnom postupku jeste da se ne mora tarifa povećavati, nego da se izvrši preraspodjela sredstava sa stavke na stavku, a da tarifa u konačnici ostane ista. Razlika između DERK-a i FERK-a (federalna Komisija, op. a) je sljedeća: FERK to dozvoljava elektroprivredama, koje mogu sa stavke održavanja prebaciti sredstva na osobne dohotke. DERK to nama ne da. Tražili smo da nam uvaže te komunalne naknade i broj ljudi, kako bismo iznijeli godinu.

Oni nama kažu da imamo novca. Pa, imamo, ali ne možemo mi novac od investicija koristiti za druge stvari.

• Očekujete li razumijevanje od članova DERK-a?
- Očekujemo, imamo svoje zahtjeve i vjerujemo da će ih uvažiti, možda ne 100 posto, ali nešto što nam DERK ne odobri, rješavat ćemo unutarnjim preraspodjelama. Možda ćemo smanjivati neke stavke vezane za topli obrok ili regres, jednostavno tražit ćemo prostora da ishod na kraju godine bude pozitivan.
• Treba li ponovo isticati da Vama ne trebaju radnici koji će sjediti u kancelariji?
- Ma ne, nama trebaju električari. Imamo ciljanu sistematizaciju, za ukupno 1.450 ljudi. Kad kažem ciljanu, to znači da svaka trafostanica od 110 KV mora imati dvojicu dežurnih električara, a sada imamo situaciju da u Operativnom području Tuzla imamo 180 uposlenih, iako u svakom od njih trebamo imati 300 do 350 ljudi. Dakle, samo u Tuzli nam treba 120 ljudi, kako bismo zadovoljili kriterije. Sad se mi krpimo. Jedan čovjek pokriva dvije trafostanice, što nije uredu. OP Tuzla pokriva i Posavinu i Doboj... Od DERK-a tražimo da nam te probleme uvaži, a sačekat ćemo da vidimo hoće li biti tako.

• Prošla je godina kako su procesi u Elektroprenosu otkočeni, pa nam recite kakve su investicije planirane za naredni period?
- Došli smo u situaciju da, iako je prijenosna mreža bila prije rata malo predimenzionirana, što nam stvara prostor da ispunimo zadaću, te da svu energiju prebacimo, moramo trafostanice zanavljati i da moramo graditi nove. Raste potrošnja. Slijedom toga, na osnovu desetogodišnjih planova, razvijamo mrežu. U prva tri mjeseca ove godine smo potpisali 33 investiciona ugovora, vrijedna oko 30 milijuna KM. Danas smo objavili (jučer, op. a) oko 30 tendera, za izgradnju i rekonstrukciju trafostanica, od 70 milijuna KM. Moramo kupiti krupnu opremu, jer imamo standarde. Svaka trafostanica mora imati po dva transformatora, svaki grad mora imati dvostrano napajanje. Imamo nekoliko gradova poput Vlasenice, Kupresa, Šipova, koji se samo s jedne strane napajaju. Prekine se taj dotok, grad nema napajanja. Recimo, Sarajevo ima napajanje sa pet strana.

Imali smo vozila stara više od 15 godina. Ne možemo ljude slati na teren sa vozilima starim 20 godina, moramo to zanoviti. Ako ćemo biti firma, moramo imati informatičku opremu. Nemamo ništa. Vjerovali ili ne, ovakva kompanija nije uvezana informatički i to moramo uvesti, iako ima otpora. To ćemo sve završiti, bitno je da proces ide naprijed. Problem je Zakon o javnim nabavkama, što se svako živi može žaliti.

• Što sve traje mjesecima...
- Ne mogu usvojiti financijski plan za prošlu godinu, jer nemam vanjskog revizora. Dvije godine ga ne možemo izabrati. Svako se žali i sve se blokira.

• Ipak, jedna ste od rijetkih kompanija u kojoj sindikat stoji uz upravu. Je li istina da su uposleni spremni da se odreknu naplate i prekovremenih sati, samo da bi dobili nove kolege?
- Jesu. Moram vam reći, iako mi puno o tome ne pričamo, ali kada sam došao ovdje, zatekao sam oko 150.000 KM neisplaćenih, prekovremenih sati radnicima. To je ogroman novac. Sada imamo slučaj da se 30 do 40 posto ljudi odriče tih svojih zarađenih sati samo da bismo išli naprijed. U naredne tri godine nama 280 ljudi ode u mirovinu, jer nam je takva starosna struktura. E sad, ne možemo mi te godine, kada oni odlaze, primati djecu i uvoditi u trafostanice. Svi će izginuti! Neko ih mora naučiti. Oni se sada kao pripravnici moraju primati, kako bi prošli obuke i kako bi sutra mogli raditi. Neodgovorno je čekati zadnji dan kad jedni odlaze i druge primati.

Najjeftinija energija

Razumijem i DERK, da mora slušati umješače - elektroprivrede, Aluminij. Neki dan smo dobili pismo ombudsmena, iako se nisu pojavili u postupku kao umješači, već upozoravaju da se cijena struja ne povećava. Neće niko povećavati cijene struje, ali hajdemo sve realno sagledati. Ne smije se dozvoliti da Prijenos ponovo stane. Neka priča ko šta hoće, ne moram ja biti ovdje, ali Prijenos ne smije više doći u blokadu, jer je to životno pitanje. U kom smislu? Evo, počeli su se graditi vjetroparkovi, pa hidroelektrane će se raditi. Mora se razviti prijenosna mreža, da bi se ta energija polako preuzimala. Do 2024. godine, realno je, a kada bi sve išlo prema desetogodišnjem planu, da naša potrošnja bude oko 17.000 GW u BiH. Kada bismo realizirali sve zacrtano u indikativnim planovima proizvodnje elektroprivreda, mogli bismo napraviti proizvodnih objekata toliko da proizvodimo 34.000 GW. To znači da bismo 50 posto proizvedene energije mogli izvoziti, čime bi i država bila stabilna.

Treba znati da je elektron svugdje isti, i u Njemačkoj i u Bosni i Hercegovini. To je kvalitetna roba bitna svakome. Kao država se moramo usmjeriti prema tome da razvijamo proizvodne objekte, ali i prijenos te energije.

Iskorištenost hidropotencijala u BiH je manja od 40 posto, a u Njemačkoj je 100 posto. To je najjeftinija energija, a imamo toga kolikogod hoćete.

[panzer]

Nikako ne mogu shvatiti da većina državnih firmi ne uplaćuje u penzione fondove. Niti se ko od novinara češe na to.

Vlada FBiH je donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava „Subvencije javnim preduzećima - konsolidacija rudnika uglja u Federaciji BiH” utvrđenih u Budžetu FBiH za 2015. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

Sredstva od 20.000.000 KM bit će utrošena za izmirenje obaveza za penzijsko-invalidsko osiguranje i obaveza po osnovu poreza na plaću rudnicima uglja u FBiH i Rudnicima boksita d.o.o. Posušje, a u skladu sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u Federaciji BiH prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u periodu od 2009. do 2015. godine i zaključkom Vlade FBiH od 10.12.2014. godine.

Sredstva navedena u Programu će biti raspoređivana na osnovu rješenja koje donosi federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Za realizaciju ove odluke zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarsva i industrije i Federalno ministarstvo finansija, svako u okviru svoje nadležnosti.

[proleter]

Evo izašli izvještaji za mart i april, ali meni ne otvara...
http://www.nosbih.ba/bh/partneri/mjesecni/61

[Shahab]

Sredinom eve sedmice Odbor za finansije Norveškog parlamenta u Oslu donio je dalekosežnu odluku da se Staatsfonds, najbogatiji državni fond na svijetu, povuče iz svih tvrtki koje su aktivne u poslovanju s ugljem čime je izazvao potres u industriji.
To se odnosi na velike tvrtke u svijetu, uključujući, između ostalih, njemački RWE.
Odluka je donesena kako bi novac koji se ulaže širom svijeta bio siguran što je više moguće i kako bi se zaštitile penzije građana u zemlji.

Norveški desničarski konzervativni političari imaju ne samo klimu na umu kada su donijeli odluku o dezinvestiranju iz tvrtki koje posluju s ugljem. Držanje udjela u tvrtkama koji koriste ugalj nosi sve više rizika, a previše rizika nije potrebno jednom penzijskom fondu. Tvrtke s visokim udjelom uglja u opasnosti su od od zapadanja u nevolje uzrokovane ekološkim zakonima ili međunarodnim klimatskim sporazumima.

Norveški državni fond, koji raspolaže sa nevjerovatnih 835 milijardi eura, vjerojatno neće biti jedini veliki investitor koji izbjegava ugljičnu budućnost. Takođe, industrija uglja - posebno u SAD - zbog konkurencije jeftinog plina iz škriljaca već je pod velikim pritiskom.

Dosta teška situacija za EPBiH i njen rudarski segment. Nakon što je i Novalić izjavio da su investicije u termoblokove besperspektivne i rizične, da Kinezi nisu nikakvi investitori, nego zapravo kreditori, sada EP BiH mora hitno naći dugoročnu zamjenu za 75% proizvodnje koja potiče iz uglja. Brojke i matematika su neumoljivi, tržišni uvjeti i pra vila igre ne dopuštaju luksuz greške ignorisanja istih.

[montypython]

Moguće da i Kinezi nisu neki investitori ali to je druga priča. EP je da je kvalitetno vođena odavno mogla sama izgraditi planirane TE. To se i vidi i iz dobiti Mostarske EP od koje bi Sarajevska mogla imati 3 puta veću dobit odnosno 100 i više miliona godišnje.
U vezi ovoga što je Novalić navodno rekao: Pa taj je rekao prije mjesec da je jedno siguran a to je da se neće dalje zaduživati a sada ispada da će kao Premijer raditi upravo to i samo to. Sad ispada da bi BiH trebala da se odrekne svog najvećeg resursa stotina miliona tona uglja koji je realno jedina strateška prevaga u regionu i okrene se nečem drugom čega nema zbog pomodnih teorija nekih drugih zemalja koje se plasiraju naravno zbog njihovih vlastitih interesa da bi plasirali resurse i tehnologije koje oni imaju i razvijaju. Potpuno pogrešno. Mi imamo svoje interese i trebali bi imati i svoju energetsku politiku. Postoje već jako uznapredovale nove tehnologije u TE sa značajnim smanjenjem produkcije co2. Drugo, trenutno se iz uglja proizvodi cca 41% el energije. Nije jasno čime bi se to u kratkom roku zamjenilo. Definitivno neće u sljedećih 30 ak godina a možda ni duže. Mi imamo super odnos energije proizvedene iz termo i hidro potencijala čime imamo vrlo nisku/prihvatljivu cijenu struje i samo treba restrukturirati rudnike i optimizirati broj zaposlenih u EP a na tehnološkom planu odabrati najsavremeniju tehnologiju. A Norvežani neka se slobodno snađu za alternativnu proizvodnju. Ako je bude. Mogli bi za koju godinu opet pokucati na vrata zemalja sa TE.

[Shahab]

Moguće da i Kinezi nisu neki investitori ali to je druga priča. EP je da je kvalitetno vođena odavno mogla sama izgraditi planirane TE. To se i vidi i iz dobiti Mostarske EP od koje bi Sarajevska mogla imati 3 puta veću dobit odnosno 100 i više miliona godišnje.
U vezi ovoga što je Novalić navodno rekao: Pa taj je rekao prije mjesec da je jedno siguran a to je da se neće dalje zaduživati a sada ispada da će kao Premijer raditi upravo to i samo to. Sad ispada da bi BiH trebala da se odrekne svog najvećeg resursa stotina miliona tona uglja koji je realno jedina strateška prevaga u regionu i okrene se nečem drugom čega nema zbog pomodnih teorija nekih drugih zemalja koje se plasiraju naravno zbog njihovih vlastitih interesa da bi plasirali resurse i tehnologije koje oni imaju i razvijaju. Potpuno pogrešno. Mi imamo svoje interese i trebali bi imati i svoju energetsku politiku. Postoje već jako uznapredovale nove tehnologije u TE sa značajnim smanjenjem produkcije co2. Drugo, trenutno se iz uglja proizvodi cca 41% el energije. Nije jasno čime bi se to u kratkom roku zamjenilo. Definitivno neće u sljedećih 30 ak godina a možda ni duže. Mi imamo super odnos energije proizvedene iz termo i hidro potencijala čime imamo vrlo nisku/prihvatljivu cijenu struje i samo treba restrukturirati rudnike i optimizirati broj zaposlenih u EP a na tehnološkom planu odabrati najsavremeniju tehnologiju. A Norvežani neka se slobodno snađu za alternativnu proizvodnju. Ako je bude. Mogli bi za koju godinu opet pokucati na vrata zemalja sa TE.

Hoćeš da kažeš da su na Zapadu budale a da su naši "eksperti" pametni? Danas je na tržištu Golf 7, a ti kažeš da treba vjerovati da je budućnost u Golfu 1.Pogledaj cijene električne energije na EEX-u pa ćeš vidjeti zbog čega je ugalj prošlost, ne radi se o pomodarstvu nego o tržišnoj realnosti. Zašto se na Zapadu konzerviraju i gase elektrane na fosilna goriva? Jer njihova električna energija nije konkurentna. Kada se amortizuje investicija u OIE, cijena električne energije iz OIE je praktički nula. Uloga termoelektrana svest će se na ulogu stabilizatora mreže, i već je tokom 2014. godine ugašeno 13 GW elektrana na ugalj i plin. Taj biznis više nije profitabilan, zato nema ni investitora za blok u Tuzli, nego samo kineski kredit. U suštini tvojih tvrdnji nalazi se pogrešna teza da je ugalj resurs na kojem se treba zasnivati energetska budućnost BiH, odnosno da BiH može imati neku nezavisnu energetsku politiku izvan evropskih ciljeva dekarbonizacije. To je utopijska ideja, prvenstveno jer električna energija iz termoelektrana nije cijenom konkurentna sa električnom energijom proizvedenom iz OIE. To je razlog zbog kojeg EPHZHB ima profit (100 % proizvodnja iz hidro) a EPBiH praktički nema dobiti, posluje na nuli, a u gubitku nije samo zbog onih 30% energije koja se proizvodi iz hidroelektrana. Druga utopija jeste da je naš ugalj neki veliki i značajan resurs. To nije tačno, naš lignit je izuzetno lošeg kvaliteta, niske kaloričnosti, sa visokim procentom sumpora i prašine, i termoelektrane koje koriste ugalj iz Kreke, ne mogu ispuniti ni ekološke ali ni standarde koji podrazumjevaju efikasnost blokova (minimalno 42%). Čitav energetski biznis se mijenja, u budućnosti neće postojati velike elektroenergetske kompanije, proizvodnju električne energije preuzet će desetine hiljada malih decentraliziranih proizvođača. O takvim scenarijima razmišljaju moderne kompanije a ne o socrealističkim megalomanskim projektima koji ignorišu i tehnološku i tržišnu realnost.