Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[panzer]

Evo sad vidim da trgovani emitenti izlaze na jednoj stranici. To je ok.
I ovo sa novostima emitenta na početnoj nije loše. Tu se odmah mogu pratiti nove objave finansijskih izvještaja emitenata što ranije nije bilo.

[progres]

Je li ista adresa jer mi ne otvara ni capitalmarket.ba ni sase.ba?

[panzer]

ŽGP sve isto kao i 2013. godine:
http://www.sase.ba/v1/SASE/O-SASE/SASE- ... 28/type/50

[panzer]

Zar ovaj TEO mož koštati 2 pf po dionici? "Jezero Vareš" je dvadeset puta skuplje od firme koja posluje pozitivno.

Preduzeće Elektropartner AG doo Sarajevo steklo je 42,8 posto vlasništva u preduzeću Teo d.d. Sarajevo, Hadžići.
Elektropartner je 11. 3. 2015. posredstvom Sarajevske berze kupio 134.246 dionica kompanije Teo ili 42,8 posto od ukupno emitovanih dionica, čime je ostao najveći dioničar ove kompanije.

Vlasnik Ibrahimović Erna. Poklonjene dionice za 4000 KM. Je li ona neka rodbina Harisu Babiću?

[mendo]

Slovenija i Hrvatska su u EU, a ja ne vidim baš neku eksploziju prometa i cijena na LJSE i ZSE zbog "štampanja EUR-a".

neke slovenačke dionice su već snažno porasle, i 300%-600%!

[mendo]

u prošle 1,5 godine. pričam o blue chipovima!

[mendo]

Činjenica je da bi se opet moglo pojaviti vrijeme kada je novac dostupan svima, ne u onoj mjeri kao što je bilo 2006. ali ako se pojavi u rukama onih koji će ga ulagati bez puno okolišanja i razmišljanja pogotovo banaka i fondova iz "nove EU" onda bi i regionalne berze mogle imati neki rast.

Vjerujem, da hoće, samo što će se najprije osjetiti na najvećim EU tržištima (u stvari se to već dešava; samo pogledajte DAX), a kasnije (kad ne mogu reći) i u našoj regiji, ali sa mnogo većim efektom, jer je ovdje potrebno puno manje novca za mnogo veće poraste
lp

[panzer]

Po meni priliv tog kapitala u regiju odnosno BIH je pod "možda". Za razliku od 2005.-2006.godine, sada se ipak znaju rizici u regiji. Eventualni dolazak bi bio od fondova iz srednje evrope ukoliko bi postali slobodniji po pitanju rizika ali i pod uslovom da dođe do drugačije ekonomske klime u regiji jer i dalje se gleda postotak rasta ekonomija ovdašnjih zemalja.
Predviđen je rast od 0 % do 3% ali niko nije u obzir uzimao pad cijene naftnih derivata koji su svojom visokom cijenom pravili značajan pritisak na ekonomije a sada se pojavila prilika da se ekonomije balkana oslobode tog pritiska što bi uticalo i na potrošačka ponašanja. Da je cijena naftnih derivata ostala sa padom većim od 30 % u odnosu na predhodne godine, rast ekonomija bi sigurno bio veći a moglo bi se očekivati i da se pojavi veće zanimanje domaćih ulagača za dionice što bi imalo uticaj na kretanje cijene dionica odnosno sličan kao i eventualno zanimanje fondova iz EU za ovdašnja tržita dionica.

Ipak, ova odluka ECB o preplavljivanju EU jeftnim eurima je skoro poništila uticaj pad cijene sirove nafte pa su cijene naftnih derivata skoro iste kao i predhodnih godina tako da mi ovdje nećemo imati neke koristi od toga. Izgleda da će nas ušteda od 600 do 700 miliona KM zaobići.

[panzer]

Prije ili kasnije će morati kupiti rudnik soli:

Višemilionska ulaganja uslijediće tokom ove godine u kompaniji "Sisecam soda Lukavac". Jedan od najznačajnijih izvoznika BiH i jedina fabrika sode u regiji uspješno je sanirala štete od prošlogodišnjih poplava i zabilježila dobre poslovne rezultate u 2014.

Turska investicija u Lukavcu godinama ostvaruje dobro poslovanje, a nedavno je na sastanku ambasadora Turske u BiH i Vlade Tuzlanskog kantona najavljeno da će biti proširenja proizvodnje.

U razgovoru za portal "eKapija.com" generalni direktor kompanije "Sisecam soda Lukavac" Umut Bariš Donmez kaže da imaju cilj da godišnje proizvode 500.000 tona, ali da tome prethodi ispunjavanje nekih uslova.

eKapija: Prije nekoliko dana je rečeno da će "Sisecam soda Lukavac" proširiti kapacitete i proizvodnju. Možete li nam reći nešto više o planiranim ulaganjima?

- Nastavljamo investicije pomoću kojih ćemo povećati godišnji proizvodni kapacitet na 500.000 tona. Neke od većih investicija su novi kotao, krečna peć i sistem destilacije. Planirani iznos investicija za 2015. godinu je 25 mil EUR.

eKapija: Planirate li nova zapošljavanja?

- Neće biti direktnih zapošljavanja. Međutim, uporedo sa povećanjem proizvodnje porašće i količina nabavljenih sirovina. Imaćemo veću potrebu za prevozom gotovih proizvoda i sirovina, koristićemo više vanjskih usluga i tako ćemo indirektno povećati zaposlenost.

eKapija: Koliko ste zadovoljni poslovanjem u 2014. godini? Kakvi su rezultati?

- Iako smo imali štete od poplava, zadovoljni smo rezultatima. Rezultati su pozitivni i bolji od prošlogodišnjih zahvaljujući investicijama i nesebičnom zalaganju naših uposlenih.


eKapija: Koji proizvodi su bili najprodavaniji?

- Imamo tri proizvoda. Laku sodu pretežno koriste proizvođači deterdženata, a tešku proizvođači stakla. Rafinirani bikarbonat ima široku primjenu, počevši od prehrambene industrije pa sve do korišćenja u medicinske svrhe. Posljednjih godina prisutan je rast prodaje teške sode u našem portfoliju.

eKapija: Gdje se sve distribuiraju proizvodi iz "Sisecam Sode"?

- Kompletnu proizvodnju izvozimo, najviše u centralnu i jugoistočnu Evropu.

eKapija: Ko su vam najznačajniji partneri?

- To su svi važni proizvođači deterdženata i stakla u regionu, kao "Procter & Gamble", "Henkel", "Vetropack", "Guardian", "O-I", "Saponia", "Beohemija"... Kada je riječ o sirovinama, slanu vodu nabavljamo od "Rudnika soli Tuzla", kamen krečnjak od RK "Vijenac", a uglalj od nekoliko privatnih i državnih rudnika.

eKapija: Šta biste posebno istakli od planova u narednim godinama?

- Kako bi se kapacitet podigao na 500.000 tona godišnje potrebno je da interkontinentalno prodajemo dodatne količine proizvoda. Za to će biti potrebno dobiti niže cijene pristupa hrvatskim lukama. Kada bi "Željeznice FBiH" dale povoljniju cijenu, mogli bismo povećati proizvodnju. Naravno, za ovo bi trebalo obezbijediti sigurnost snabdijevanja slanom vodom. Ako se ova dva uslova ostvare bilo bi moguće kao prvi korak povećati kapacitet na 700.000 tona godišnje, a poslije i do milion tona.

[panzer]

Nemam sad nekih podataka o obavezama i ukupnom kapitalu ali biće zanimljivo ako se stečaj odradi u normalnom vremenu.

akon niza obećanja Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona da će fabrika deterdženata „Dita“ biti revitalizirana i radnici vraćeni u fabriku, Općinski sud u Tuzli konačno je pokrenuo stečaj u Diti,
izvijestila je FTV.
Stečaj je pokrenut na zahtjev direktora „Dite“ Adnan Džidića.
- Postojali su zakonski uvjeti za otavaranje stečajnog postupka. Nije bilo niti jedne smetnje, ni jednog prijedloga ca se odloži zakazano ročište i sud je utvrdio da su isunjeni zakonski uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, a to znači da je prijedlog za otvaranje dopušten, da je podnesen od ovlaštenog lica, da postoji stečajni razlog, dakle platežna nesposobnost i neizmirivanje obaveza od strane stečajnog dužnika i da poxtoji dovoljno imovine da se pokriju troškovi stečajnog postupka, kazao je Muhamed Tulumović, predsjednik Općinskog suda Tuzla.
Predsjednik Sindikata Dite Dževad Mehmedović da je Vlade Bahrije Umihanića insistirala da da se u Diti izvrši revitalizacija, čak da će Dita biti pokrenuta u maju.
- Evo šta nam se dogodilo. Kada smo bili blizu povratka fabrike radnicima i imali pristanak vlasnika pismeno kod naše adokvatske komore (poslate su čak 84 punomoći), došlo je do pokretanja stečajnog postupka, i to da niko ne zna, kaže Mehmedović.
U sudu tvrde da bi polovinom ove godine u Diti mogla biti pokrenuta proizvodnja i uposleno oko 30 radnika.